Moderna vizija ulaska na zadarski Poluotok ne smije taj prostor pretvoriti u komercijalno “bezdušan”

Iznimno vrijedan dio prostora ne bi se nikako smio pretvorit u čisto komercijalni „bezdušni“ sadržaj, zbog čega će njegova glavna namjena biti novi kulturni forum s polivalentnom, ponajprije kongresnom, dvoranom, centrom izvedbenih umjetnosti, novim kazalištem i muzejom košarke na mjestu starih Jazina, zaključak je to arhitekta Nikole Bašića kojom je ponovno oadagnao kritike kako stari i povijesni dalmatinski grad Vratima Zadra umjetno pretvara u inačicu tržištu okrenutih bezličnih i dosadnih „turskih“ i „azijskih“ prijestolnica.

– Kulturu ne smijemo marksistički shvaćati kao nešto što je parazit društva već proizvodnja. To trebamo iskoristiti kao što to već radi Šibenik, potvrdio nam je Bašić koji, kako ističe, nipošto nije sklon pretvaranju Poluotoka u turističku ljušturu, ali ga treba osuvremeniti pa uz ostalo i osloboditi prometa koji danas remeti život i posao domaćeg stanovništva.

Prometni tok bi se na taj način zaustavio na Ravnicama, a uz plaćenu naknadu, mogla bi se koristi ekološka vozila za kretanje po Poluotoku koji pak ostaje bez trajektnog prometa, ali bi možda mogao imati marinu u gradskoj luci, u dogledno doba.

Projekt Vrata Zadra predstavio je i na skupu lokalnih privrednika u Hotelu Kolovare koji je bio domaćin 10. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Zadar u nazočnosti predstavnika gradskih i lokalnih vlasti, ali i brojnih gospodarstvenika.

Uvodnim riječima i pozdravom prisutnima skup je otvorio Dario Jurin, predsjednik Županijske komore Zadar. Analizu poslovanja gospodarstva Zadarske županije u 2013. godini i neke pokazatelje gospodarskih kretanja u 2014. nazočnima je prezentirao Dinko Basioli, viši stručni suradnik ŽK Zadar.

Na sjednici je predstavljen zbornik „Potencijali društveno-gospodarskog razvitka Zadarske županije“ kojeg je prisutnima približio prof. dr. Josip Faričić sa Sveučilišta u Zadru, a radi se o zajedničkom djelu Sveučilišta u Zadru, Zadarske županije, Grada Zadra i HGK Županijske komora Zadar s uvrštenim radovima i poantom u povijesnom, geopolitičkom, geoprometnom i svakom drugom pozicioniranju Zadra kao regionalnog središta.

Pred osamdesetak prisutnih arhitekt Nikola Bašić predstavio je svoj najnoviji projekt „Vrata Zadra“ na kojem je radio šest godina. Projekt vrijedan 110 milijuna eura nastojao bi vratiti Zadru identitet i prepoznatljivost kulturno-urbanog nasljeđa.

Moderna vizija ulaska na Poluotok predviđa prokop kanala Jazine – Kolovare i kompleksno uređenje Ravnica. Sadašnji Zavod za javno zdravstvo trebao bi postati luksuzni hotel, postojećem bazenu nakon uređenja dodali bi se novi sadržaji, tu je i muzej košarke na mjestu dvorane Jazine, turistički i kongresni centar.

Prema Bašićevom urbanom i naizgled futurističkom projektu, parkiralište na Ravnicama postalo bi garaža s 1300 mjesta. Dodajmo i kako se projekt procjenjuje na 110 milijuna eura.

– Moramo biti svjesni da je to dragocjen prostor, pa ga gledamo vrlo široko i slojevito i kao urbani i razvojni element i kao element vraćanja dostojanstva baštinjenoj kulturi i element novog oblika gospodarskog razvitka koji u sebi kao osnovnu komponentu nosi upravo kulturu, naglasio je arhitekt u popratnom obrazloženju atraktivna projekta koji obuhvaća prostor Ravnica i bedema i stvora novi identitet „Donatova metropolisa“.

Konkretno, temelj budućeg izgleda Zadra, kojeg bi naravno prvo trebali planom definirati urbanisti,  prokop je kanala uz bedeme, Foša- Jaziine, vrijednosti oko 60 milijuna eura, koji bi se odvojili šetnicom, spojili mostom, a uz njih bi se, eventualno u prvoj fazi mogli u modernijem obliku premjestiti štandovi s Foruma.

U projekciji novih sadržaja, osnova svega su tri hotela: onaj na Ravnicama, na prostor Elektre i na mjestu sadašnjeg Zavoda za javno zdravstvo, dok se među javnim prostorima ističu veliki trg i amfiteatar, a Perivoj Vladimira Nazora bi se natkrio paučinastim nadstrešnicama. U parku ostaju škole, unatoč nekim zahtjevima da ih se dislocira. Materijal iskopa koristio bi se kao nadogradnja prostora na kojem bi se morala izgraditi školska sportska dvorana.

Bašić se tom prilikom dotaknuo i njegova projekta Nova luka Gaženica…

– U prostornom razvoju Gaženica izaziva duboku strukturnu transformaciju jer se Grad širi u litoralnom smjeru, a ona bila lokomotiva koja bi povukla novo urbano žarište u uzdužobalnom smjeru, no mnogi nisu u stanju sagledati dosege toga kapitalnog projekta.

Projekt Vrata Zadra je oduševio predsjednika HGK Luku Barilovića koji se zatim obratio gospodarstvenicima riječima da ih prepoznaje kao razvojno propulzivno gospodarstvo, inovativno, održivo i žilavo, na geostrateškom i prometno položaju s prednošću kontinuiteta. Također im je čestitao na opstanku u za privredu kriznim godinama.

Kao predstavnik Grada Zadra okupljenima se obratio dogradonačelnik Zvonimir Vrančić isto tako čestitajući gospodarstvenicima na žilavosti i kreativnosti, podvukavši značenje Faričićevih riječi da  Zadar mora ostati sjedište regije, a za Bašićev projekt Vrata Zadra najavio natječaj za urbanistički plan.

Prisutnima se obratio i župan Stipe Zrilić ističući zadaće Županije od prostornog planiranja do razvojnih strategija kao preduvjet za sredstva EU, a nabrojao je i sve strategije i planove koje je županija već usvojila i usuglasila s nacionalnim ali i europskim projekcijama razvoja.