Katastrofalne poplave koje su u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji poplavile brojna naselja, te do sada odnijele više desetaka ljudskih života, mogu opet iznenaditi Hrvatsku jer nema uvjeta za hidrološku prognozu, proizlazi iz izjava stručnjaka.
Podaci o stradalima u medijima se razilaze i kaotični su, te se kreću od 35 do više od 50 mrtvih osoba.
Na području Republike Srpske proglašen je dan žalosti.
U Srbiji je evakuirano više od 25.000 građana. U Obrenovcu, koji je najviše poplavljen, razina vode postupno opada, a evakuacija stanovništva se nastavlja, javljaju mediji pozivajući se na Operativni gradski centar za izvanredne situacije.
Težina katastrofe izazvala je humanitarane odgovore iz svih dijelova regije i izvan nje.
Stanje obrane od poplava u Hrvatskoj
U dijelu Hrvatske uz rijeku Savu stanje je zbog poplava teško, pa je u dijelovima Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije evakuirano oko 15 tisuća stanovnika.
Na području Vukovarsko-srijemske županije stanje je dosta teško pa je stanovništvo evakuirano ili djelomično evakuirano u Strošincima, Gunji, Drenovcima, Račinovcima i Rajevu Selu – u posljednja dva radi se o stanovništvu koje je ostalo zarobljeno u svojim kućama. U Posavskim Podgajcima i u Bošnjacima, gdje nasip nije probijen, provedena je djelomična evakuacija, priopćila je Državna uprava za zaštitu i spasavanje.
U Đurićima je stanje teško, ali pod kontrolom. Stanovništvo ondje odbija evakuaciju, te su tijekom noći zatražili dostavu vreća i pijesak za izgradnju zečjih nasipa.
U Babinoj Gredi se utvrđuje nasip, u Štitaru je saniran nasip na mjestu gdje je prijetilo popuštanje, a u Županja je stanje pod kontrolom, javlja isti izvor.
U Slavonskom Brodu evakuirane su starije i bolesne osobe i majke s malom djecom iz Mjesnog odbora Josip Rimac te oko 700 osoba iz Podvinja i Brodskog Vinogorja.
Također, s područja općine Bebrina, iz naselja Zbjeg, Dubočac, Kaniža, Banovci i Šumeće, evakuirano je 677 osoba, uglavnom starijih, bolesnih i majki s djecom.
U Požeško-slavonskoj županiji bilo su više intervencija ispumpavanja vode iz poplavljenih objekata na području mjesta Gradac kod Velike i na području mjesta Boričevci kod Brestovca.
Prilagodbe klimatskim promjenama
Navedene poplave su posljedica velike količine oborina u središnjoj Bosni, reda veličina 80 do 100 mm, koje su od rijeka napravile bujične rijeke, a to je dovelo do izvanredne situacije.
Rijeka Bosna dosegla je protok od tri do četiri tisuće kubičnih metara u sekudni, a Vrbas dvije do tri, pa je Sava nizvodno od Broda i dosegla protok od šest kubičnih metara u sekudni, dakle 50 posto više od najvišeg do sada izmjerenog protoka od početka 20. stoljeća, kazao je Borivoj Terek, načelnik Hidrološkog sektora u DHMZ Hrvatske i podsjetio da su sustavi za obranu rađeni na osnovu ulaznih podataka koji ne poznaju ovakve protoke.
Sociolog Ognjen Čaldarović, autor knjige „Prema društvu uspješno reguliranog rizika?“ ističe bzinu, iznenadnost i čestoću pojavljivanja poplava u Hrvatskoj i regiji, koja je u ovom slučaju bila začuđujuća i imala sinergiju s drugim negativnim zbivanjima, ali i sreću u nesreći da sličnih oborina nije bilo u Austriji i Sloveniji.
Teško je predvidjeti nešto što se ne pamti 50 ili više godina, naglašava Čaldarović i napominje da je bilo i lokalnih pitanja poput gradnje kuća gdje to nije predviđeno, te dodaje opasnost od klizišta.
Stručnjaci se i dalje nerado izjašnjavaju radi li se o klimatskim promjenama ili su u pitanju tek varijacije klime u nekom kratkom vremenu. No, u dokumentu pod nazivom Prilagodba klimatskih promjena u Hrvatskoj iz siječnja ove godine kaže se da se klimatske promjene ogledaju u porastu prosječne temperature te laganom padu stope godišnje količine oborina
Od svih opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, Nacionalna procjena opasnosti kao veliku opasnost u Hrvatskoj navodi upravo poplave. S obzirom na smještaj u Podunavlju te jak utjecaj Dunava i Save, Hrvatska je vrlo sklona poplavama, odnosno 15 posto njezina teritorija sklono je poplavama, kaže se u dokumentu.
Hrvatska nema uvjeta za hidrološke prognoze
Teško je reći kako će se jedno tranzicijsko društvo prilagoditi tim opasnostima, ocjenjuje Čaldarović. Mogu podsjetiti na iskustvo Nizozemske iz pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je velika oluja na moru izazvala valove koji su poplavili Nizozemsku i izazvali smrt najmanje dvije tisuće ljudi.
Tak poslije toga je napravljen sustav brana koji može odoljeti svim opasnostima. Može li se u nas takvo što dogoditi teško je prognozirati, kaže Čaldarović.
Hrvatske mogućnosti na području hidroloških prognoza su, prema izjavi Borivoja Tereka, za sada skromne. Imamo dobre meteorološke prognoze na temelju kojih je moguće dati hidrološke procjene, ali ne više od toga. S Hrvatskim vodama razvijamo projekt za koji će nam trebati oko dvije godine, a na temlju koga ćemo moći davati hidrološke prognoze koje će se moći koristiti kao preventivne mjere u ovakvim situacijama, kazao je Terek i dodao da poboljšanju stanja može doprinijeti i bolja suradnja sa susjedima na razmjeni podataka koja je za sada samo djelimična.
Čaldarović smatra da krizno upravljanje na ovom slučaju dobro funkcionira, računajući i na dio ljudi koji se nevoljko odlučuju na evakulaciju jer im je žao napuštati domove i jer ne mogu sagledati ozbiljnost problema dok ne postane kasno.
Poslije povlačenje vode treba sanirati područje, pregledati nasipe i učvrstiti ih, kaže Čaldarović i dodaje: “Odlična je ideja o javnim radovima koju je ja najavila Vlada i zbog sređivanja stanja i zbog angažiranja većeg broja ljudi.”
