Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost glasovima vladajuće većine odnosno SDP-a konačno je donio zaključke vezane uz neposredni nadzor u SOA-i. Ti zaključci govore da je zapošljavanje u SOA-i u vrijeme dok joj je na čelu bio Tomislav Karamarko bilo nedovoljno transparentno i diskrecijske naravi, međutim s time se nisu složili članovi Odbora koji dolaze iz HDZ-a.
Neposrednim nadzorom, stoji u zaključcima Odbora, utvrđeno je da je u periodu od 2006. do kraja 2008. u SOA-i primljeno 222 (99 vježbenika) novih djelatnika od ukupno 415 u cijelom nadziranom periodu, što iznosi 54 posto, a nakon spajanja POA i OA promijenjena je struktura Agencije.
Osim toga, u zaključcima stoji kako je radna skupina nedvojbeno utvrdila da su u SOA-u po Karamarkovu nalogu primljene osobe koje su pale na sigurnosnoj provjeri.
‘Nedvojbeno je utvrđeno u razdoblju od 2006. do 2008. godine sedam slučajeva, da su u SOA-u primljeni djelatnici samo da bi prešli raditi u druga tijela državne uprave (Ministarstvo financija, Carinska uprava), na samo nekoliko dana (od 1 do 10 dana). Time su se izbjegavali javni natječaji za prijem u državnu službu’, stoji u zaključcima odbora.
Dapače, u samom upitniku za prijem o razlozima prijave u Agenciju budući zaposlenici stavili su do znanja da im je Agencija prolazna stanica, navodeći mjesta koja ih čekaju u Carinskoj upravi kao i osobe koje su ih preporučile, kao i ispisnice iz stranke (HDZ) kao dokaz da nisu politički aktivni.
‘Za jednog od spornih zaposlenika čak je utvrđeno da je na posao u SOA-i stupio 9. siječnja 2006, isti dan, 9. siječnja 2006. premješten je u Ministarstvo financija, u Carinsku službu, znači nije radio niti 24 sata u Agenciji’, navodi se u zaključcima.
U zaključcima se objašnjava da su ‘prolazni’ djelatnici u Poreznu upravu prebacivani po sporazumu koji je Karamarko potpisao s tadašnjim ministrom financija Ivanom Šukerom.
‘Neposrednim nadzorom je nedvojbeno utvrđeno da je bilo pa čak i takvih primjera da je i izrazito negativna opisna ocjena dobivena u tijeku prijema na kraju proglašena – prolaznom jer je morao biti primljen zbog političke preporuke visokog dužnosnika’, utvrdila je radna skupina.
Zbog svega toga Odbor je zaključio da je zapošljavanje u navedenom periodu bilo nedovoljno transparentno i uglavnom diskrecijske naravi.
‘Na temelju utvrđenih nepravilnosti s pravom se može pretpostaviti da je upravljanje ljudskim potencijalima u nadziranom periodu bilo ispod potrebnih profesionalnih standarda te izražavamo zabrinutost da je i nadalje unutar službe zaposlen dio kadrova ispod potrebne stručno-kvalifikacijske razine što predstavlja ozbiljan izazov i u narednim godinama’, stoji na kraju zaključaka.
S obzirom da je informacija o nezakonitim zapošljavanjima izazvala velik javni interes, većina u Odboru predlaže deklasifikaciju svih dokumenata vezanih uz rad radne skupine koja je provela nadzor.
HDZ: Odbor za unutarnju politiku koristi se u dnevno-političke svrhe!
Službene zaključke Odbor za unutarnju politiku donio je glasovima SDP-ove većine, međutim s njima se nisu složili HDZ-ovi članovi koji su priložili izdvojeno mišljenje. U njemu napominju kako je Odbor oformio radnu skupinu, i to na osnovi medijskih napisa i politički motiviranih pritisaka, te je zato predmet istrage bio usmjeren samo na određeni, a mali broj djelatnika SOA-e, primljenih u razdoblju od 2006. do 2008. godine.
‘Dakle, motivi formiranja radne skupine nisu posljedica napora Odbora za sustavnim uvidom u politiku zapošljavanja djelatnika u svim sastavnicama sigurnosnog i izvještajnog sustava RH’, smatraju u HDZ-u.
Iz izvještaja ravnatelja SOA-e od 8. travnja ove godine je vidljivo, navodi HDZ, ‘da je bilo ukupno sedam tzv. kratkotrajnih zapošljavanja, i to: tri tijekom 2006. godine, dva tijekom 2007. godine, dva tijekom 2008. godine, te da iako nije utvrđen točan razlog ovakvog kratkotrajnog zadržavanja u Agenciji, kod dijela osoba je vidljivo da cilj njihovog postupka prijma nije ni bio zapošljavanje u samoj Agenciji’. U HDZ-u napominju kako su ti premještaji vršeni temeljem sporazuma čelnika SOA-e i ministra financija te kako premještaje predviđa i Zakon o sigrunosno-obavještanom sustavu.
‘Na temelju iznijetih činjenica nije moguće tvrditi da su tzv. kratkotrajna zapošljavanja i premještaj djelatnika iz SOA-e u druga tijela državne uprave bila nezakonita. Ona su bila po zakonu. Bilo koji dodatni zaključak mogao bi se izvesti tek nakon uvida u potpisane sporazume, uvide u operativne planove rada Agencije i Ministarstva financija, odnosno Carinske uprave. Upitno je ima li Odbor ingerencije za takvu vrstu nadzora’, kažu u HDZ-u.
Što se pak tiče zapošljavanja osoba koje su u rodbinskim vezama s visokom dužnosnicima aktualne službene politike, u izvještaju SOA-e navodi se da je provedena analiza za devet osoba koje se kroz napise u novinama povezuju s pojedinim osobama iz javnog i političkog života.
‘Kako zakon ne postavlja ograničenja ni u ovakvim slučajevima, to nije prihvatljivo ni u ovom slučaju stigmatizirati kako primljene djelatnike, tako ni prigovarati za kršenje zakona onima koji su ih primili. Za Odbor je pak neprihvatljivo da svoj interes usmjeri samo na jednu ili pak na drugu skupinu ‘slučajeva’ ovisno o političkim preferencijama članova Odbora. Cjelovitu ocjenu o ‘načinima, kriterijima, pravilnicima te preporukama’ zapošljavanja te politici zapošljavanja u SOA-i nije moguće donijeti samo na temelju uvida u pojedine osobnike djelatnika SOA-e, a na temelju ne-uvida u osobnike djelatnika čije se zapošljavanje povezuje ‘s pojedinim osobama iz javnog i političkog života RH’, te na temelju neistraženih podataka o nezakonitostima u raspoređivanju djelatnika sigurnosnog sustava i ‘kršenju Pravilnika o unutarnjem redu’ što se navodi u anonimnoj predstavci upućenoj Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost’, kažu u HDZ-u.
Što se pak tiče slučaja koji je i započeo cijelu priču, odnosno zapošljavanja brata Gordana Malića, izvještaj SOA-e navodi da je u tom slučaju utvrđeno odstupanje od dotadašnje prakse postupka prijma.
‘Negativna sigurnosna provjera u slučaju M. M. izvodila se iz ‘postojanja sigurnosno indikativnih podataka’ za njegova brata, dok ti isti kriteriji nisu sporni za najviše dužnosnike u Vladi RH i MUP-u. Nakon raščišćavajućeg razgovora ovlaštene osobe, dopisom iz Kabineta ravnatelja je ‘iskazano mišljenje kako ne postoje zapreke za prijem imenovanog’. Radna skupina nije upoznata da je M. M. kao djelatnik SOA-e tijekom svojega višegodišnjeg rada u SOA-i bio predmetom sigurnosnih istraga, a što je potvrdio i ravnatelj Agencije’, smatraju pak u HDZ-u.
Međutim, u HDZ-u prije svega smatraju da Odbor, a ni radna skupina nisu na osnovi pojedinačnih slučajeva mogli donijeti generalni zaključak u zapošljavanju u SOA-i. ‘Ocjenu o politici zapošljavanja u SOA-i moguće je donijeti tek nakon uvida u godišnje planove rada i zadaće SOA-e, nakon analize godišnjih izvješća i procjene realizacije ostvarenih zadaća, nakon uvida u ‘kvote’ mogućih zapošljavanja sukladno odlukama pojedinih Vlada RH o politici zapošljavanja u institucije državne uprave, nakon uvida u ocjene primarnih korisnika sigurnosnog sustava i Vijeća za nacionalnu sigurnost o učinkovitosti SOA-e i drugih sastavnica sustava. Postojeći zakonski okviri kojima je određen djelokrug rada Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ne omogućavaju članovima odbora pristup većini tih dokumenata i podataka, a da bi mogli donijeti cjelovitu i objektivnu ocjenu ne samo o politici zapošljavanja izvještajnih i sigurnosnih službi, nego i o njihovim planiranim i ostvarenim zadaćama’, stoji u izdvojenom mišljenju HDZ-a.
U HDZ-u podsjećaju da je predsjednik Odbora za unutarnju politiku još polovicom prošle godine premijera i predsjednika RH upozorio da treba doći do promjena u sustavu nacionalne sigurnosti no da na to nitko nije reagirao. Stoga u HDz-u smatraju da se sada Odbor degradira i koristi u dnevno-političke svrhe.
‘Na osnovi fragmentarnih podataka i necjelovitog pristupa mogu se artikulirati samo političke (dis)kvalifikacije, koje su unaprijed poznate – ovisno o stranačkoj pripadnosti onih koji ih zagovaraju. Takve su kvalifikacije kratkoga trajanja i ne mogu biti od koristi niti za sam sustav niti za stanje sigurnosti u Hrvatskoj. No takve kvalifikacije rad Odbora diskreditiraju, te degradiraju njegovu ulogu u Saboru i javnosti zato jer svoje vrijeme i energiju članovi Odbora troše na teme stare osam ili više godina – teme koje su u interesu samo pojedinih političkih opcija, ali nisu ni od vitalne ni od posebne važnosti za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost’, zaključuju u HDZ-u.
