Napokon “adio i doviđenja” kaputima i lumbrelama, iako, nikada se – ne zna…
Kiša, kiša, kiša… I tako danima, tjednima, pa onda i mjesecima, preuzela je valjda primat po broju spominjanja među meteo- riječima u vremenskim prognozama i izvješćima. Tmurni oblaci i oborine postali su i nama na moru svakodnevna pojava, i kada se tomu pridoda magla u Ravnim Kotarima, nije nikakvo čudo nedavna objava ispod fotke na facebooku, s potpisom mjesta slanja i logiranja: London, England. Makar se niste makli nigdje izvan Briševa.
Nema nam nego skinuti kapu kolegama meteorolozima, precizno su u detalj skicirali u najavi početak svibnja, koji je nastavio tamo gdje je stao – travanj. Na nestabilnosti i promjenljivosti, izmjeni nekoliko klima u 24 sata. Tako, tek što se fronta vezana uz ciklonu Bruno brzo premjestila na jugoistok, novi pojačan razvoj oblaka izazvala je ciklona što ju je Crometeo tim nazvao Carmen, uz dosta kiše, pljuskova i grmljavine, lokalno tuče i pijavica.
[pullquote align=”left”]Nema nam nego skinuti kapu kolegama metereolozima, precizno su u detalj skicirali u najavi početak svibnja, koji je nastavio tamo gdje je stao – travanj[/pullquote]Ipak, glavnina oborina pala je na moru, a značajnija kiša pala je na otoke Vis i Hvar. Nedjelja je u cijeloj zemlji donijela pravi pravcati- mraz. Najniža temperatura zraka izmjerena je na Zavižanu, čak minus 3 Celzijeva stupnja, uz buru udara preko 120 km/h, što znači da je kombinacija vjetra i temperature zraka davala osjet hladnoće ravan fibri – minus 16 Celzijevih stupnjeva! Na Svetom Juri na Biokovu je pak izmjeren -1.
Dan na Jadranu obilježava bura koja je jučer bila najjača, a gdje drugdje nego, podno Velebita. Na Masleničkom mostu izmjereni su orkanski udari brzine oko- 130 kilometara na sat. Iz razloga orkanskih udara vjetra za sav promet zatvorene su skoro cijeli dan bile autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje i D54 Maslenica-Zaton Obrovački, a Paški most za kamione i teška vozila.
– Ma, neka je i bura, neka nosi i raznosi šta je volja, samo da kiše nema. Dosadila je, brate, i Bogu i ljudima, kaže Zora Marasović iz Starigrada.
I, istina. Izgleda da je „potonja“ to i sama „shvatila“.
– U ponedjeljak nas je dočekalo pretežno sunčano. Još je ujutro u Dalmaciji bila umjerena naoblaka, uglavnom i umjerena bura, ponegdje i jaka s olujnim udarima. Međutim, tijekom dana će vjetar dodatno slabiti, na otvorenom moru okrenut će na tramontanu. Najviše dnevne temperature većinom će se danas kretati od 17 do 22 Celzija, tvrdi Rade Popadić iz Crometea.
[pullquote align=”right”]Pretežno vedro i podjednakih temperatura zraka bit će i tijekom utorka. U noći slaba i umjerena, podno Velebita i pojačana bura. Danju slab, rijetko gdje i umjeren zapadnjak[/pullquote]Pretežno vedro i podjednakih temperatura zraka bit će i tijekom utorka. U noći slaba i umjerena, podno Velebita i pojačana bura. Danju slab, rijetko gdje i umjeren zapadnjak i jugozapadnjak. Navečer na sjevernom Jadranu slabo jugo, ali bez daljnjega jačanja.
U ostatku tjedna, prema prognostičkim kartama DHMZ-a, pred nama je napokon mnoštvo sunčanih sati i dugo zazivanoga proljetnog ugođaja iz školskih udžbenika. Ukoliko je suditi po trenutno raspoloživim satelitskim i inim parametrima tako bi nekako morao proteći i najveći dio mjeseca. I konačno možemo kazati- „adio i doviđenja“ kaputima i- lumbrelama.
Premda, naravno, iskustvo nas je naučilo, opreza nikada dosta.
Iako, svibanjskim kišama narod se oduvijek veselio jer one doprinose rodnoj godini, a u pučkoj meteorologiji je zapisano „Svibanjske kiše padajte što više“, pa sad…
No, ništa se definitivno ne zna. Eto, na primjer, na današnji dan 1968., u arhivi stoji upisano neobično toplo vrijeme s vrućinama. Tolikima da se Zagreb „pekao“ na 32 Celzija, Osijek čak u hladu na ljetna 33 stupnja. Na suprotnoj strani ipak:
– Na kraju prvog svibanjskog tjedna često se podsjećamo ekstremnog zimskog udara koji se u našim krajevima dogodio početkom svibnja 1957. Najviše snijega je, od 5 do 8. svibnja te godine palo u Gorskom kotaru, između 50 i 80 centimetara. Snijega je bilo i u nizinama, pa je padao i u Zagrebu. Nakon snijega uslijedio je jaki mraz koji je počinio veliku štetu. Temperatura se u Ravnoj Gori spustila na -11 C, a u Gospiću na -7 Celzija. Mraza je bilo mjestimice i na sjevernom i srednjem Jadranu. Iz tog razdoblja, po podacima DHMZ-a, potječu i dva podatka o minimalnim svibanjskim temperaturama. U Šibeniku je 6. svibnja 1957. izmjereno 2.3 Celzija, a u Zagrebu -1.8 stupanj, upozorava Crometeo portal.
[pullquote align=”left”]Ništa se definitivno ne zna. I mudri su nam preci na tom tragu u naslijeđe ostavili poslovicu: „Ne svlači zimski halj dok ne prođe mjesec maj”[/pullquote]Takve svibanjske zimske posjete sa zahlađenjima, jačim mrazevima i snijegom su, na sreću, navodi, iznimno rijetki događaji, a često se povezuju sa tzv. „ledenim svecima“.
Tim se terminom pučkoga meteorologa opisuje jako pogoršanje vremena u svibnju s osjetnim zahlađenjem, koje ponekad donese snijeg u unutrašnjost zemlje i mraz i u kotlinama.
Najčešće se u narodnim kalendarima spominju tri sveca (Pankracije, Servacije i Bonifacije, od 11. do 13.svibnja), budući da je zapaženo da se u mnogim krajevima Europe dogodi naglo svibanjsko zahlađenje od početka druge dekade, pa do polovice svibnja. U “ledene svece” se ubrajaju također i Filip (1. svibnja), Sofija (15. svibnja) i Jelena (22. svibnja). Sveta Sofija se čak naziva i “ledena Sofija” zbog činjenice da katkad mraz dođe oko 15. svibnja.
I mudri su nam preci na tom tragu u naslijeđe ostavili poslovicu: „Ne svlači zimski halj dok ne prođe mjesec maj”. Kada smo kod pučkih sinoptičara i drevnih meteo-izreka, evo što neke među njima, inače, kažu za svibanj:
- Pankraci, Servaci i Bonifaci so ledeni svaci. (12.-14.5.)
- Filip popija, Sofija dopija. (sv. Filip 1.5., sv. Sofija 15.5.)
- Sveta Jelena zna s križom donesti mraza (sv. Jelena Križarica 22.5.)
- Od križovskoga dežđa pšenica v križih klije (sv. Jelena 22.5.)
- Kaj sveti Vrban natače, to mimo lagva teče. (sv. Urban 25.5.)…
Usput, ako ne znate, svibanj je najljepši, najživotniji i najopjevaniji mjesec u godini koji je ime dobio po cvjetnom grmu svibu kojeg u Dalmaciji zovu još i Cvitanj.