Enormnim kišama napokon došao kraj, pred nama su tjedni i mjeseci s puno sunčanih dana

Tri dana sunca, a kao da nismo ni osjetili kako smo se najednom iz kaputa našli u kratkim rukavima. Nije ni čudno, dok trećina zemlje muku muči s izljevima rijeka, a ostatak države sudjeluje u humanitarnim akcijama pomoći stradalima, malo kome uopće i znači da je dan vedar, da se proljeće napokon vratilo u doba kojemu po kalendaru pripada i da je zima- otišla.

Ipak, nakon tjedna kao iz noćne more, s obilnim kišama i poplavama, u aktualnom nas prati potpuna suprotnost u meteorološkom smislu, ali i konačno doza optimizma. Pa i poplavljenim područjima kojima će, naravno, za povratak života u normalu trebati vremena.

Uz puno sunca i pritjecanje toplijeg zraka u ovom tjednu veći dio Hrvatske susreo se ili će se susresti s pravim ljetnim temperaturama zraka, možda i 30 Celzijevih stupnjeva. Pretežno vedro bit će danas, u srijedu, tokom cijelog dana. Noću će biti tiho ili uz slab burin, danju će puhati većinom slab maestral. Pretežno vedro bit će i tijekom četvrtka, i to još toplije s najvišim dnevnim temperaturama od 23 do 28 Celzija, tvrdi Rade Popadić iz Crometea.

Pretežno sunčano, tek povremeno uz umjerenu naoblaku u drugom dijelu dana bit će i tijekom petka. Već iz jutra bit će toplije, a najviše dnevne temperature trebale bi se kretati između 24 i ponegdje u zaobalju 30 stupnjeva.

Djelomično sunčano, povremeno uz promjenjivu naoblaku bit će pak tijekom subote, premda se na pojedinim područjima ne isključuje mogućnost za malo kiše ili pljuskova, osobito na sjevernom dijelu Jadrana. Noću tiho, a danju će zapuhati slabo jugo, najviše dnevne temperature iznosit će od 23 do 29 Celzija.

U nedjelju nas čeka djelomično sunčano s promjenjivom naoblakom. U većini krajeva suho, ali se ponegdje ne isključuje mogućnost za malo kiše ili pljusak s grmljavinom, napose opet na sjevernom Jadranu. Puhat će slabo do umjereno jugo, no zadržat će se visoka fibra zraka.

Naznake za sljedeći tjedan su, napominju također sinoptičari, nešto promjenjiviji tip vremena uz moguću kišu ili pljuskove, ali još je rano govoriti o detaljima. DHMZ predviđa za Zadar- sunčano i toplo, barem za prva tri dana…

Meteorolozi usput najavljuju lipanj i kompletno ljeto kao iz priča, s puno sunca i vrućina.

Dakako, u pitanju je prognoza, koja iako u zadnjim desetljećima poprilično vjerodostojna ne mora biti i sto posto točna. Priroda zna iznenaditi pa opreza nikada dosta.

Ponovno posežemo u arhivu i izvlačimo podatak kako je 20. svibnja 1969.god. na vrhu Medvednice palo šest centimetara snijega, a na sreću davnog i dalekoga 22.5. 1634. u Njemačkoj tuča veličine kokošjeg jajeta dosezala je visinu “koljena” i kako precizno piše u starim knjigama, nije se otopila punih osam dana.

No, vratimo se mi iz Deutschlanda u RH. Možda niste znali, vrijeme na europskom kontinentu u središnjem svibanjskom tjednu obilježio je višednevni utjecaj ciklone nama itekako poznata imena, jednom nama dragom svecu u čast- Donat.

Burna meteorološka zbivanja započela su s dolaskom hladne fronte u noći od nedjelje 11. na ponedjeljak 12. svibnja. Bila je to fronta vezana uz duboku ciklonu nad Sjevernim morem, a u naše je krajeve donijela osjetno hladniji zrak. Ciklona se u noći od utorka 13. na srijedu 14. svibnja preko Jadrana i Dalmacije premjestila nad istok Balkanskog poluotoka. U Bosni i Hercegovini, Srbiji, kao i na istoku Slavonije pale su vrlo velike količine kiše koje su dovele do katastrofalnih poplava, najvećih u znanoj povijesti, od kada je mjerenja. Razmjeri katastrofe tek će se vidjeti u nadolazećim danima i tjednima, navodi Crometeo portal i donosi niz statističkih pokazatelja koji su predvidjeli i izazvali kataklizmičan povodanj.

Dosad nezabilježene poplave rezultat su, naglašava, velikih, ponegdje i rekordnih količina kiše koje su pale u dijelovima Hrvatske, Srbije i BiH. Najviše kiše u Hrvatskoj je u razdoblju od 11. do 18. svibnja 2014. palo u Kutjevu, ukupno 164 litre kiše po kvadratnom metru. Ekstreman je i podatak da je u 24 sata, 15. na 16. svibnja, palo preko polovice te količine, čak 91 litra. U Slavoniji je u Lipiku palo 114 litara,a u Gradištu u tom razdoblju palo 101.3 litra.  I skoro sva se ta kiša, 80 litara se izlila u dva dana, 15. i 16. svibnja. U ta je dva dana, u gradu Osijeku palo 69 litara kiše, što je prosječna mjesečna količina kiše za svibanj. U Požegi je palo 95, Daruvaru 94.2 litre kiše, a u Slavonskom Brodu 66.8 litara.

U Bosni i Hercegovini Donat je najviše kiše proteklog tjedna donio Tuzli, čak 259 litara, što je gotovo tri puta iznad prosjeka za mjesec svibanj (90 litara). Ekstremna kiša pala je i u  većem dijelu Srbije, pa su u Beogradu srušeni svi mogući kišni rekordi. Na tamošnjem meteorološkom forumu (serbianmeteo.com)  ciklonu su, istina, nazvali Tamara. Prema njihovim podacima najviše kiše je palo u Loznici, 216 litara, Valjevu- 193.2 litre, Beogradu-190, Surčinu 161.2, Smederevskoj Palanci 150.2 litre, Novom Sadu 147.3, Sremskoj Mitrovici 125.1, Nišu 109.2, Zrenjaninu  i Zlatiboru- 101.1 litra.

Pedantni Crometeo izdvojio je i 15 cm snježnog pokrivača na Zavižanu u petak 16. svibnja, a podaci iz BiH kažu da je na Vlašiću bilo napadalo i 80 centimetara snijega. Bilo je i vrlo vjetrovito, ne samo na Jadranu nego i unutrašnjosti. Tako je na Griču izmjeren udar sjevernog vjetra s čak 90 km/h, dok se u Makarskoj udar tramontane kretao 122.5 kilometara na sat.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...