Dubravka Šuica: “Vlada se ne snalazi s ponuđenim financijskim rješenjima EU jer je stručni kadar smijenila!”
Predstavnici liste broj 6. za izbor kandidata za članove Europskog parlamenta koju predvodi HDZ u koaliciji sa strankama desnog centra HSS, HSP AS, BUZ, HDS u ZDS iza sebe imaju već 10-mjesečni mandat u Europskom parlamentu. Na nadolazećim izborima koji će se u RH održati 25. svibnja 2014. godine borit će se za 11 zastupničkih mjesta koliko ih Hrvatska po zakonskim regulativama u Europskom parlamentu može imati i to na period od pet godina u kojem će predstavljati interese Europljana, odnosno građana RH. Dakle, u svibnju ove godine Europljani i građani RH odabrat će nove zastupnike Europskog parlamenta te će po prvi puta upravo glasovi građana odrediti odabir predsjednika Europske komisije.
Glasači će tako imati veću moć u odlučivanju u kojem će smjeru krenuti Europa. Otkada je RH pristupila EU, u srpnju 2013. godine, saziv Europskog parlamenta broji 766 zastupnika, no taj će se broj sada smanjiti na 751 zastupnika te će na toj razini ostati i u budućnosti. Izabrani predstavnici predstavljat će više od 500 milijuna građana u 28 država članica. Mjesta se pojedinim državama dodjeljuju u skladu s ugovorima EU-a na temelju «padajuće proporcionalnosti» što znači da države s većim brojem stanovnika ujedno imaju i više osiguranih mjesta u Europskom parlamentu od manjih država.
Novost na ovim izborima je i zakon o praćenju izborne kampanje koji sudionike ograničava na financijska sredstva do 1,5 milijuna kuna. Ivan Sablić, vice konzul u hrvatskom Generalnom konzulatu u Stuttgartu na poslovima savjetnika za gospodarstvo i predstavnik iseljenika na 10-om mjestu koalicijske liste koju predvodi HDZ istaknuo je kako takva odluka nikomu ne ide u prilog, niti strankama, ali niti građanima koji ostaju uskraćeni za kvalitetno praćenje kampanje, razumijevanje što ovi izbori znače i koliko njihov glas znači za budućnost RH.
– Zakon o praćenju kampanje koji sudionike ograničava s financijskim sredstvima od 1,5 milijuna kuna nije dobar jer pokušavate sve definirati i ući u te financijske okvire, no staviti demokraciju u financijske okvire nije dobro. Naime, znam da je teška financijska situacija u zemlji i da nije dobro da se stranke razbacuju s novcima te da se isti troše na politiku jer ima puno bitnijih stvari u RH, no ovdje se radi o demokratskim procesima koji se ne mogu na takav način ograničiti jer tako ispaštaju svi, političke stranke, mediji, ali i javnost koja na takav način ne može dobiti adekvatnu informaciju. Naime, ovi izbori su iznimno važni za budućnost RH, njezin gospodarski razvoj, očuvanje nacionalnih interesa, a mi nailazimo na situacije gdje ljudi uopće ne znaju da se održavaju izbori za Europski parlament, a niti koliko su isti važni za našu državu, zaključuje Sablić.
Kao glavne odrednice svog programa predstavnici liste broj 6. za izbor kandidata za članove Europskog parlamenta koju predvodi HDZ u koaliciji sa strankama desnog centra HSS, HSP AS, BUZ, HDS u ZDS, ističu gospodarski razvoj Hrvatske, odnosno povlačenje financijskih sredstava iz Europskih fondova, poticanje poduzetništva, investicija te zapošljavanje, odnosno gospodarski oporavak te očuvanje nacionalnog interesa.
– Hrvatskoj na raspolaganju stoji omotnica od 11,3 milijarde eura od 1. srpnja 2013. godine kada smo postali punopravna članica EU. Do danas zbog nesposobnosti ove Vlade nismo povukli niti jedne lipe. Kao odgovorna država morali smo po tom pitanju već poduzeti puno toga. Morali smo krenuti s gotovim strateškim programima, s gotovim projektima kojima smo trebali povući europski novac kojim bismo RH tehnološki osuvremenili te na taj način došli do situacije da otvaramo nova radna mjesta. Umjesto da to napravimo mi smo se bavili problemima izručivanja, pokušali smo izigrati nešto što smo s Europom već bili dogovorili. Smatram da nismo u pozitivnom smislu iskoristili efekt ulaska u EU. Umjesto da se bavimo gospodarstvom mi smo se bavili stvarima koje su u tom trenutku bile irelevantne. Zbog toga dnevno gubimo 10.000 kuna, a ne povlačimo niti jedne lipe i to tako traje već deset mjeseci. Ovo je samo jedna od činjenica zbog čega se moraju raspisati prijevremeni izbori te smijeniti nesposobnu Vladu koja čini više štete no koristi. Naime, sadašnja Vlada je dolaskom na vlast smijenila stručne ljude koji su bili pripremljeni na europske izazove te dovela stranački podobne čime je automatski unazadila napore da se što prije krene s organiziranom gospodarskom politikom, ističe Sablić.
Predstavnici liste HDZ-a i koalicijskih partnera smatraju kako imaju najkompletniju listu koja okuplja već dokazane europarlamentarce, predstavnike hrvatskih branitelja, iseljenih Hrvata, Hrvata iz BiH, umirovljenika, itd. Smatraju kako će upravo ovi izbori za članove Europskog parlamenta biti jasan znak Vladi Zorana Milanovića da su prijevremeni izbori nužni i da ih želi najveći broj građana RH.
Nova politička većina koja će proizaći iz ovih nadolazećih izbora trebala bi oblikovati europsko zakonodavstvo tijekom slijedećih pet godina na područjima od jedinstvenog tržišta do građanskih sloboda. Predstavnici liste broj 6. nedavno su već iznijeli dio programa koje će iznijeti u Parlamentu kao jedino izravno izabranoj instituciji EU-a, koji je okosnica europskog sustava odlučivanja te ima jednak utjecaj kao i nacionalne vlade na gotovo sve zakone EU-a.
– HDZ je još na Gospodarskom forumu u West Inn-u predstavio nekoliko projekata koji bi trebali biti strateški projekti i nositelji gospodarskog razvitka RH poput nizinske pruge Rijeka-Zagreb-Budimpešta, odvojka te pruge prema Krapini i Mariboru, projekt Dunav-Sava, projekt navodnjavanja u RH, odnosno podizanje navodnjavanih površina s trenutno 1,8 posto na 8 posto površina koje su moguće za navodnjavanje čime bi se do 2020. godine otvorilo 55.000 novih radnih mjesta. To su projekti koji bi se najvećim dijelom financirali iz Europskih fondova te putem javno-privatnog partnerstva. Ukoliko želimo uspješno razvijati gospodarstvo moramo smanjiti barijere koje koče investitore u RH, dakle moramo raditi na stvaranju pozitivne investicijske klime u RH. Moram istaknuti kako Zadar i Zadarska županija imaju velikih potencijala u tom pogledu, ima mogućnosti, prostor, projekte, samo treba i ljude koji ideje znaju prepoznati te realizirati odnosno provesti u djelo, zaključuje Sablić ukratko predstavljajući onaj gospodarski segment programa ove koalicije za Europarlamenrarne izbore koji će se održati za nešto manje od 20 dana, točnije 25. svibnja 2014. godine.
Jedna od najviše rangiranih na listi ove koalicije je bivša dubrovačka gradonačelnica te jedna od aktualnih predstavnika RH u Europskom parlamentu, Dubravka Šuica, koja je za boravka u Zadru još jednom istaknula kako su izbori za Europski parlament test, ali i prvi korak ka nužnoj promjeni aktualne vlasti u Hrvatskoj za koju smatra kako nema ideja niti projekata kojima bi Hrvatsku mogla izvući iz krize te konačno pokrenuti stvari na bolje. No, bliska prošlost ne govori u prilog niti jednoj političkoj opciji. Građani čini se više nemaju baš nekog izbora, što se dakako i osjeti u sve manjem odazivu na izbore bilo koje vrste. Rezignirani su, izigrani i razočarani situacijom u kojoj su se našli. Rekli bismo, nikada goroj. No kandidati s liste broj 6. ne slažu se s ovom konstatacijom.
– Naša lista je najkvalitetnija, odnosno najkompletnija. Na njoj imamo već iskusne europarlamentarce koji su itekako poznati u javnosti i koji su se dokazali na području svog djelovanja. Građani imaju 25 lista i mogu izabrati bilo koga. Na svakoj ima krasnih ljudi, no još jednom ističem, naša je najbolja jer su to ljudi od formata koji su cijeli svoj vijek i karijeru posvetili europskim, vanjskim poslovima, fondovima, itd. Mi smo bili osobe koje su radile na tom projektu od stvaranja Hrvatske do danas. Mislim da nema boljih imena niti na jednoj listi. Ta konstatacija da li je nekoga iznevjerila stranka ili ne je vaša konstatacija. Mi smo svojedobno izbore izgubili, taj teret smo ponijeli, izvršili smo reformaciju unutar stranke, regenerirali stranku, dobili novo vodstvo na čelu s Tomislavom Karamarkom i mislim da stranka ide u jako dobrom smjeru. Naime, ankete nam idu sada čak i u prilog što je gotovo nečuveno jer po anketama HDZ još nikada nije bio pobijedio, prema tome smatram da imamo puno veći rejting nego što se to čini trenutno. Mislim da će se do 25. svibnja kampanja još zahuktati i da će građani željeti i na taj način pokazati kojom će se dinamikom odvijati unutarnja politika i na koji će se način u RH procesi i dalje odvijati, odnosno kako će građani tim izborima pokazati smjer kojim Hrvatska treba ići, naglašava Šuica.
Europske izbore nemoguće je izolirano gledati od trenutnog stanja u RH. Stoga bi svim kandidatima za Europski parlament na prvom mjestu trebao biti gospodarski oporavak, što je nemoguće ostvariti unatoč raspoloživim sredstvima EU, ukoliko se ista ne znaju ili ne žele iskoristiti. Osim toga našim građanima sam pojam Europarlamentarnih izbora još uvjek je velika nepoznanica s obzirom da se radi o vrlo opsežnoj i zahtjevnoj materiji.
– Sami izbori za Europski parlament su građanima još uvijek daleko i to nije dobro, no činjenica je da ljudi nemaju dovoljno saznanja niti interesa za Europski parlament. Upravo stoga u svim kontaktima s građanima, na javnim tribinama, okruglim stolovima, predizbornim skupovima nastojim objasniti kako Europski parlament donosi direktive, odluke i rezolucije koje se direktno tiču svakog građanina i našeg svakodnevnog života . Nije se na tome radilo i nismo stigli objasniti. Naš osnovni zadatak je objasniti i približiti građanima Europski parlament. Mislim da je naša lista najbolja jer na prva četiri mjesta ima nas četvero ljudi koji smo već deset mjeseci na tom poslu svojim radom već dokazali. Bitno je spomenuti kako su među prvih šest mjesta četiri žene što je važno napomenuti jer nikada nije bila tolika zastupljenost žena u politici. Lista je htjela pokazati da pokriva cijelu Hrvatsku, sve slojeve stanovništva, ali s prva četiri mjesta nama koji aktualno djelujemo u Europskom parlamentu dana nam je potvrda da dobro radimo svoj posao te da sa istim nastavimo. Mi zastupamo građane RH. Naša stranka i naša Vlada je završila pregovore za ulazak u EU te smo kroz ovih deset mjeseci ovladali i iznimno važnim temama. Europski parlament određuje način življenja. Imamo program koji smo prošle godine započeli «Hrvatski glas u Europi», na njemu radimo i dalje, no s obzirom na stanje u državi ne možemo izolirano gledati europske izbore od stanja u državi te je trenutno naš akcent na gospodarskom oporavku, na europskim fondovima, ali ne samo njima, te načinu na koji upotrijebiti ta sredstva kao zamašnjak za pokretanje gospodarstva. Naime i Grčka i Španjolska su počele izlaziti iz recesije, ali na žalost u RH za dva iduća tromjesečja nema pozitivnih pokazatelja i projekcija te je upravo to razlog zašto smo se odlučili prvenstveno usmjeriti na gospodarstvo. Vlada jednostavno godinu dana, od 1. srpnja 2013. godine nije ta sredstva počela koristiti. Osnovni razlog je taj što su dolaskom na vlast htjeli promijeniti kadrovsku strukturu te su promijenili državne tajnike, pomoćnike ministara te voditelje agencija i na taj način potpuno izgubili ljude koji su se putem CARDS programa obrazovali. Tako su se pogubili ljudi koji su te projekte mogli i znali provoditi. Vlada je netransparentna i ima problem interne komunikacije i to utječe na sve nas, naglašava Šuica.
Građani Hrvatske skloni euroskepticizmu pitaju se koliko predstavnici RH u Europskom parlamentu uopće mogu utjecati na zaštitu nacionalnih interesa. Mnogi smatraju kako se upravo Europi podilazi nauštrb naših interesa te da nismo konkurentni na tom tržištu što je pogubno za naše poduzetnike.
– Mi automatizmom štitimo nacionalne interese. Nismo mi ušli u EU da bismo doveli u pitanje nacionalne interese, jer 30 posto zakona po načelu supsidijarnosti govore da mi štitimo sami sebe, odnosno svoje ideološke programe i načela, dok je 70 posto zakona po kojima se živi. Naš nacionalni interes je zaštićen kroz Bankovnu uniju jer je do sada 400.000 kuna bio depozit koji je bio osiguran u banci. Od pretprošlog tjedna je taj iznos 100.000 eura. To gotovo nitko nije spomenuo. Naime, donesen je cijeli paket mjera o Bankovnoj uniji koji nas štiti jer smo se našli na jednom zajedničkom europskom tržištu, imamo zajedničko digitalno tržište, a od 2015. godine roaminga neće biti, sve su to nacionalni interesi. Naš interes je bio ući u tu Europu kako bismo bili konkurentni odnosno zajedno jačali Europu kako bi ona bila konkurentna u odnosu na velike sile poput Kine, Indije, Amerike, itd. Bit europskog projekta je malo širi i teško ga je ukratko obrazložiti te teško građanima uspijevamo to približiti jer su predugo trajali pregovori, pa su se širile euroskeptične ideje i na taj način su ljudi stjecali krivu sliku. Upravo Europa štiti naše interese, ona je institucija mira, stabilnosti, demokracije, vladavine ljudskih prava koje mi možemo još jače učvrstiti, a to je hrvatski interes. Mi smo jedina članica nakon Grčke koja je ušla sama svojim naporima u EU. Sada slijedi implementacija tih zakona i to je na Vladi da radi, no ona se tune snalazi. Stoga je, između ostalog, većinski stav naših građana kako se trenutno gospodarsko, ali i političko stanje mora mijenjati, ističe Šuica.
Kao na gorući problem u RH ukazala je na nezaposlenost mladih ljudi po čijoj brojnosti zaista odskačemo od drugih članica Unije. S obzirom na instrument za mlade iz EU sa 66 milijuna eura te sa još 60 milijuna iz europskog socijalnog fonda pita se gdje se zapetljao ministar Mrsić.
– Na žalost, u nas nije institucionalizirana međustranačka suradnja, ona ne postoji. Tu imam veliku zamjerku na premijera Milanovića i predsjednika Josipovića koji nas za vrijeme cijelog ovog našeg 10-mjesečnog mandata nikada nisu čak niti na kurtoazni prijam pozvali da bi nam rekli što se od nas očekuje, iako mi zastupamo direktno građane, ali i oni su građani i bilo bi lijepo da smo o svemu razgovarali. Naime, to je preozbiljan europski projekt kojeg trenutno najviše percipiramo kroz fondove jer je kriza u nas još uvijek prisutna. To je ujedno i opsežan projekt koji RH daje ogromne mogućnosti koje samo treba znati iskoristiti, pruža mogućnosti da se mladi što prije zaposle i obrazuju putem Erasmusa i ostalih sličnih projekata, kako bi upravo oni kreirali budućnost u kojoj bi živjeli. Želimo postići da njima damo šansu. Ono na čemu ja osobno najviše želim poraditi je upravo zapošljavanje mladih, Postoji europski instrument za mlade koji pomaže zemljama koje su u teškoćama i u tom jamstvu za mlade ima 66 milijuna eura za RH i to samo za ovu i slijedeću godinu. Mi još nismo niti kune povukli iz toga, a ta sredstva bi služila da onaj instrument od 1.600 kuna koji je Vlada uvela povećaju i bolje inauguriraju, te da se odrađuje prekvalifikacija jer imamo puno školovanih mladih ljudi ali ne odgovaraju realnom sektoru te se ne mogu zaposliti. Naime, imamo ogromni problem jer se ništa ne može napraviti bez središnje vlasti. Naime, koliko god naša uloga u Europskom parlamentu bila bitna, mi možemo samo ukazivati, lobirati, no mi smo predstavničko tijelo nismo vlast, a vlast i Vlada jest premijer u Europskom vijeću. Upravo zbog svega želimo da ovi izbori budu korak ka Parlamentarnim i predsjedničkim izborima kako bismo dobili vertikalu i našeg premijera u Europskom vijeću preko kojega bismo utjecali na neke zakone koji nama u ovom trenutku na odgovaraju. Mladima se smatraju oni do napunjenih 29 godina. Dakle, točno 53 posto mladih Hrvata ne radi, dok je taj postotak u Njemačkoj puno manji, 7 posto, u Austriji 9 posto. Pitanje je dakle, kako dostići njihov standard? Naime, to se jedino može postići uz pomoć koju nudi EU koja je shvatila da postoje države u problemima i za rješenje istih daje navedene instrumente, ali mi zbog nesnalaženja naše vlasti u Zagrebu to ne prakticiramo. Nadam se da će to uskoro krenuti jer ti su nam instrumenti na raspolaganju od početka 2014. do kraja 2015. godine. Evo već smo gotovo na sredini petog mjeseca, a još nitko jedne kune nije vidio iz svega toga. Zahtjevna je europska problematika, ali je vrlo interesantna, kreativan posao koji traži razumijevanje procesa, ali i lobiranje, a sve u cilju napretka i dobrobiti RH i njezinih građana, zaključuje Šuica.