Uskrsna nedjelja – Dan Gospodnji – dan obiteljskog druženja, molitve, radosti i sabranosti, tema je uskrsne poruke zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića. U njoj predsjednik HBK-a poručuje da je “Uskrs središnji događaj u povijesti spasenja, srce i polazište vjere i kršćanskog nauka”. Kršćanstvo dvije tisuće godina, kazao je, navješćuje činjenicu praznog groba i ono što su apostoli, povlašteni svjedoci tog povijesnog i nadpovijesnog događaja, nakon toga čuli, vidjeli i doživjeli.
[pullquote align=”left”]Premda prvi dan u tjednu, tj. nedjelja, pomalo gubi duhovno i kulturalno značenje i postaje običnim danom rasterećenja dnevnih briga, danom zabave i dokolice, potrebno je naglašavati i isticati kako se u nedjelju svetkuje uskrsno otajstvo, koje je kroz povijest za kršćane bilo glavnim duhovnim vrelom na kojem se stvarao identitet naroda[/pullquote]- Uskrsnuli Gospodin s njima razgovara, tješi ih, povjerava im poslanje i daje uputstva neka idu i propovijedaju evanđelje svemu stvorenju. On, međutim, ne dokida bol, patnju i smrt, već im daje novo značenje. Bol se pretvara u radost, poraz umiranja u pobjedu uskrsnuća, a smrt u život. I apostol Pavao piše da bi bez uskrsnog događaja vjera bila prazna i bez temelja, istakao je nadbiskup i dodao kako nova povijest započinje na praznom grobu i biva osvijetljena uskrsnim svjetlom. Uskrs nije samo istiniti i povijesni, nego i otajstveni događaj koji nadilazi kategorije prostora i vremena.
– Premda prvi dan u tjednu, tj. nedjelja, pomalo gubi duhovno i kulturalno značenje i postaje običnim danom rasterećenja dnevnih briga, danom zabave i dokolice, potrebno je naglašavati i isticati kako se u nedjelju svetkuje uskrsno otajstvo, koje je kroz povijest za kršćane bilo glavnim duhovnim vrelom na kojem se stvarao identitet naroda. Kultura pamćenja istina naše vjere stvarala se na nedjeljnim okupljanjima i liturgijskim slavljima. Crkva je trajno bdjela nad nedjeljnim slavljima i odredila da vjernici nedjeljom i blagdanima sudjeluju u misi, uzdržavaju se od radova koji sprječavaju bogoštovlje i odmor duše i tijela, poručio je mons. Puljić i podsjetio da je “nedjelja bila dan narodnog veselja” kad se sklapalo ženidbe, krštavalo ili primalo sakrament potvrde, taj dan oblačila su se svečana “misna odijela”.
[pullquote align=”right”]Ovo je veliki i sveti tjedan za katolike. Ali ovog tjedna i Židovi, “naša starija braća “, slave svoj Pesah, spomen na veliki dan i događaj kad ih je Mojsije izveo iz egipatskog ropstva. Ovo je Veliki i sveti tjedan i za pravoslavce, koji ove godine obilježavaju Uskrs iste nedjelje kao i katolici. To upućuje katolike i pravoslavne na bogatu zajedničku duhovnu baštinu [/pullquote]- Naše prepoznatljive narodne nošnje potvrda su bogatstva duše našeg čovjeka koji je uspio stvaralački združiti kulturnu pučku baštinu s nedjeljnim blagdanskim ritmom. To je stvorilo skladan odnosa vjere i kulture. Sačuvani lekcionari, molitvenici i statuti, govore koliko je nedjelja bila važna.. Dan Gospodnji bio je radosni obiteljski dan druženja, slavlja, molitve i sabranosti. Nedjelja bi trebala biti značajan dan kada će se obitelji više družiti, skupa moliti, čitati Sveto Pismo i slaviti euharistiju. Slavljenje nedjelje osobno izgrađuje, jača i učvršćuje obiteljsko zajedništvo, izvor je duhovne obnove i nadahnuće za djela dobrotvornosti. U tom vidu vrlo aktualan je proglas hrvatskih biskupa u Ninu, 1979., koji kaže kako “Hrvatska obitelj dnevno moli i nedjeljom misu slavi”. Poželio bih da svaka nedjelja bude obnova uskrsnog otajstva i dan obiteljskog druženja, izvor duhovne hrane koja prolazne trenutke ovog života preobražava u sjeme vječnosti, istaknuo je nadbiskup i naglasio činjenicu kako ove godine katolici i pravoslavci iste nedjelje slave Uskrs, kao i Židovi Pesah.
– Ovo je veliki i sveti tjedan za katolike. Ali ovog tjedna i Židovi, “naša starija braća “, kako je za njih zborio bl. Ivan Pavao II., slave svoj Pesah, spomen na veliki dan i događaj kad ih je Mojsije izveo iz egipatskog ropstva. Ovo je Veliki i sveti tjedan i za pravoslavce, koji ove godine obilježavaju Uskrs iste nedjelje kao i katolici. To upućuje katolike i pravoslavne na bogatu zajedničku duhovnu baštinu i vjeru da je Uskrsnuli Krist izvor nade i smisao ljudske povijesti, zaključio je u uskršnjoj poruci zadarski nadbiskup i predsjednik HBK, Želimir Puljić, čestitajući blagdan i Židovima i pravoslavnima.
