Katolički vjernici danas slave blagdan Svetog Jurja (lat. Georgius) (Kapadocija, između 275. i 281. – 23. travnja 303.). Kršćanski svetac spada u red najslavnijih mučenika Istočne i Zapadne Crkve, a njegovo štovanje je rasprostranjeno širom Europe i mnoge ga zemlje štuju kao sveca zaštitnika. Već u 4. stoljeću izgrađene su crkve u Siriji posvećene njemu, u Carigradu mu je crkvu dao podignuti Konstantin I. Veliki, rimski car.
Uostalom, otac mu je bio rimski vojnik, potomak plemenitaške obitelji. Poslije očeve smrti s majkom odlazi u Palestinu, gdje stupa u vojsku i uskoro postaje kršćaninom. Zbog svojih religijskih uvjerenja dolazi u sukob sa zapovjednim strukturama u vojsci. Ubijen je 303. godine za Dioklecijanovog progona kršćana.
Prema legendi, česte su slike i kipovi na kojima Sveti Juraj pobjeđuje zmaja. U počecima kršćanstva zmaj je simbolizirao zlo, što se u prenesenom značenju odnosilo na poganstvo, a prikazuje se u odori rimskoga vojnika ili srednjovjekovnog viteza na bijelom konju kako zamahuje mačem. Kod Hrvata se javlja i prikaz gdje sveti Juraj ubija – vuka. To je prikaz koji se može naći na stećcima.
U Zadarskoj nadbiskupiji, Sv. Juraj je naslovnik crkvi u: Kruševu, Povljani, Rašteviću, Starigrad-Paklenici i Viru, a posebno se slavi u Pagu, Pridragi, Perušiću i Jesnicama.
Mjesto Raštević nalazi se tri kimometra jugoistočno od Nadina i vrlo je staro naselje, što potvrđuje župna crkva sv. Jurja, u kojoj se na pobočnom oltaru nalazio natpis iz godine 1164. sa starinskim oblikom grba na kojemu je prikazana ruka koja stišće mač starog oblika (Bianchi). Mjesto je vjerojatno dobilo ime po hrastovima (Hraštević, stari naziv za Raštević).
Crkva je u povijesti bila središnja za više susjednih mjesta. Oko crkve u Rašteviću se nalazi mjesno vrlo staro groblje, a postoji u mjestu još jedan važan povijesni spomenik. To je srednjovjekovna utvrda ili kaštel zvani Kličevac, vlasništvo krbavskih knezova Kurjakovića. Godine 1453. sagradio ga Toma Kurjaković. Čitavi kompleks nalazi se u ruševnom stanju. Rašteviću pripadaju još naselja: Sridina od sela, Draga, Vrpoljane i Gradina Banović. Brojio je 1908. godine 323 stanovnika, a 2000. -360. Stanovništvo se bavi poljoprivredom i ponešto stočarstvom i peradarstvom.
[pullquote align=”right”]Prema legendi, česte su slike i kipovi na kojima Sveti Juraj pobjeđuje zmaja. U počecima kršćanstva zmaj je simbolizirao zlo, što se u prenesenom značenju odnosilo na poganstvo, a prikazuje se u odori rimskoga vojnika ili srednjovjekovnog viteza na bijelom konju kako zamahuje mačem. Kod Hrvata se javlja i prikaz gdje sveti Juraj ubija – vuka[/pullquote]Tamošnja župna crkva sv. Jurja iz temelja je pregrađena 1845. i posvećena godinu iza s dva oltara: mramornim posvećenim sv. Jurju i drvenim sv. Ivana Krstitelja i Triju kraljeva. U Domovinskom ratu je devastirana i obnovljena 1998. Tu su glavni oltar sa svetohraništem i slikom sv. Jurja; mali gipsani kip Bogorodice s Djetetom i zvonik-preslica s dva zvona.
U Kruševu se župna crkva Sv. Jurja nalazi usred sela, sa sjeverne strane groblja. Sagrađena je 1845. na ruševinama starokršćanske bazilike iz 4. stoljeća, a posvetio ju je zadarski nadbiskup dr. Vinko Pulišić 1913. Bila je više puta obnavljana: 1902.-1903., 1931, 1960. i 1977. temeljito obnovljena. Crkva je jednostavna građevina s apsidom i zvonikom na preslicu. U njoj su tri mramorna oltara podignuta početkom 20. stoljeća.
Veliki je posvećen sv. Jurjui na njemu je Svečeva slika iz 1868. Druga dva oltara posvećena su Bezgrješnom Začeću i sv. Anti.Unutrašnjost crkve dekorirao je 1931. Mladen Plečko.U prigodi obnove 1977. ostavljene su Plečkove slike. Prostor oko crkve uređen je 1964. sa stepenicama prema javnom putu. Župnu crkvu minirali su 1991. godine, pobunjeni Srbi u Domovinskom ratu. Sadašnju župnu crkvu, nanovo izgrađenu, posvetio je 2001. nadbiskup Ivan Prenđa. Crkva je jednobrodna sa sakristijom, ima kameni oltar prema puku i kameni ambon, svetohranište kameno, drveni kipovi Bogorodice s Djetetom i sv. Ante; kamena škropionica.Uz crkvu je podignut zvonik s tri zvona. Veliko zvono je nađeno u jednoj srpskoj kući u Bilišanima, a malo razbijeno u Kistanjama.
Sveti Jurje povljanskoga puka, nek nas čuva tvoja sveta ruka… Ti težaka trudnog snagom kripiš i u crkvi blagoslovom kitiš, skladao je Ante Tičić, o župi Povljana. Crkva je prostrana građevina, sagrađena 1765. a obnovljena 1898. i nedavno, kada joj je, nažalost devastiran mramorni oltar s kolonama, kao i tabernakul i slika, ulje na platnu, sv. Jurja na konju. Nekoć je bila posvećena sv. Nikoli, b. Početkom 20. st (1806.) imala je dva drvena oltara.
Danas se na zidu iza glavnog oltara prema narodu ističe velika fresko-slika koju je izradio u kolovozu 1974. zadarski umjetnik, akad. slikar, prof. Ivan Tomljanović. Prikazuje zaštitnika župe sv. Jurja na bijelom konju, Bogorodicu s Djetetom i okupljenu župnu zajednicu. Na blagdan sv. Jurja, 23. travnja 1976. msgr. Marijan Oblak, nadbiskup zadarski, posvetio je novi oltar i blagoslovio novu fresku preko svečane koncelebracije na radost puka Božjega.
Župna crkva sv. Jurja u Viru sagrađena je 1845. na položaju stare župne crkve a obnovljena 1896. i nekoliko puta iza. Npr. 1999. god. kad je zadarsko poduzeće “Duca” izvršilo opsežne radove izvana i iznutra za župnika don Nedjeljka Badurine, a njezina oštećenja uzrokuje velika posolica koju donosi bura i blizina mora. God. 1976. pronađena je kamena ploča koja je danas ugrađena na pročelju s desne strane ulaznih vrata s natpisom: HOC EST TEMPLUM / DEI VIVI UBI GLORIF / ICAT CREATOR MUNDI / A.D. MDCCCXLV (Ovo je hram Boga živoga u kom se slavi Stvoritelj svijeta).
U Starigradu- Paklenici iz temelja je podignuta župna crkva Sv. Jure, 1850. Jednobrodna sa sakristijom; glavni oltar drveni sa svetohraništem i slikom sv. Jurja; kameni oltar prema puku i kameni ambon (domaći klesani kamen); u nišama drveni kipovi Gospe od Zdravlja i sv. Josipa; kamena krstionica i kamena škropionica; zvonik-preslica s dva zvona.
Postoji i crkva Sv. Jurja na groblju, nekoć župna crkva, obnovljena 1904., danas ruševina.