Vlada je u siječnju povećala naknadu za korištenje voda distributerima vodne usluge za kunu i pol te će ona za njih od danas u prosjeku biti veća za 11,28 posto.
Vlada je, naime, izmjenama i dopunama Uredbe o visini naknade za korištenje voda povisila naknadu distributerima s 1,35 kuna na 2,85 kuna za prostorni metar zahvaćene vode. Cijena vode tako će za distributere biti veća u rasponu od 5,71 posto do 19,39 posto.
Uredbom se propisuje i naknada za korištenje voda za splavarenje, rafting, vožnju kanuima i sličnim plovilima, od 50 kuna godišnje po plovilu.
Također, propisana je i naknada za korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih ugostiteljskih objekata koja će iznositi 100 kuna godišnje po četvornome metru zaposjednute vodne površine.
Hrvatske vode tako će godišnje uprihodovati 360 milijuna kuna više, a povećanje naknade rezultat je potrebe financiranja obveza prema Europskoj uniji u sektoru zaštite okoliša.
No Vlada ističe kako navedena ulaganja istovremeno mogu dati zamah novom investicijskom ciklusu i pružiti osnovnu infrastrukturu za razvoj ostalih djelatnosti.
Riječ o razvojnoj naknadi kojom će se financirati hrvatski udio u velikim projektima vodnoga gopodarstva za koje se između 65 i 75 posto financiranja očekuje iz fondova EU-a, objasnio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Mjesečni račun za vodu hrvatske četveročlane obitelji od travnja će biti prosječno veći za 15 kuna, najavio je u siječnju ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Prve uvećane račune potrošači će dobiti u svibnju za potrošnju u travnju.
Jakovina naknadu za korištenje voda naziva razvojnom te smatra da će ona omogućiti realizaciju investicija u vodoprivredu na koje se Hrvatska obvezala ulaskom u Europsku uniju.
Prema toj obvezi, tumači Jakovina, Hrvatska je do 2023. godine dužna u vodno gospodarstvo investirati 4,5 milijardi eura, od čega Hrvatska mora osigurati milijardu i pol, a ostatak se očekuje iz europskih fondova.
Investiranje će, prema njegovim riječima, biti usmjereno ka stvaranju samoodrživih i ekonomski isplativih vodoopskrbnih sustava. Ubuduće bi ih trebalo biti 21, a sada ih je 160 i većina nije isplativa.