“Nije dosta što ukida malo ribarstvo, hrvatska Vlada se na Jadranu okrenula i iracionalnoj eksploataciji nafte i plina!”

Baš nitko ne brine o nama. Političarima smo zadnja rupa. Nije u redu, zastupaju se interesi gospodarskog ribolova, a ne malog ribolova. Nama otočanima se ukida stečeno pravo da se time bavimo i nastavimo tradiciju didova. Tužno, sramota…

To je sukus razmišljanja i kratki rezime onoga što se čulo, s jedne i druge strane dvorane, na tribini priređenoj u srijedu navečer u centru Preka. Ususret izborima za Europski parlament, a s ciljem približavanja europskih politika građanima Udruga Otočni sabor i GONG su organizirali tribinu o razvojnim perspektivama Jadrana.

Pred stotinjak okupljenih u Pučkom otvorenom učilištu “Dom na žalu“, tako se uz ostalo moglo čuti kako će „Jadransko – jonska strategija, čiji nacrt bi trebao biti gotov najkasnije u lipnju ili srpnju 2014., utjecati na budućnost malog ribarstva kod nas“. Pitanja je to, rečeno je, na kojemu bi budući hrvatski europarlamentarci trebali surađivati i savjetovati se s civilnim sektorom, bilo lokalnim stanovništvom i zainteresiranim tijelima, tvrtkama, kao i udrugama.

[pullquote align=”left”]Pred stotinjak okupljenih u Pučkom otvorenom učilištu “Dom na žalu“, tako se uz ostalo moglo čuti kako će „Jadransko – jonska strategija, čiji nacrt bi trebao biti gotov najkasnije u lipnju ili srpnju 2014., utjecati na budućnost malog ribarstva kod nas“[/pullquote]- Hrvatska, napose jadranska, ima mnogo potencijala za iskorištavanje i na osnovu toga, na koncu i za izvoz zelene energije, a naša Vlada kreće u nekakvu iracionalnu eksploataciju plina i nafte u Jadranu. Dokaz je to samo o nebrizi i neznanju, te, ali i svih dosadašnjih Vlada, o našem moru, njegovim mogućnostima, posredno i o svojim građanima kojima je ono život, dom, koji žive za njega, iz njega ili pored mora.  Uključena je velika interesna mašinerija i naši zastupnici u EU će se morati koordinirati oko naših prioriteta. U tom dogovoru bi trebali sudjelovati svi relevantni akteri. Upravljanje Jadranom bi trebao biti nas prioritet, poručio je ekološki aktivist uključen u suradnju Komisija i nevladinih organizacija, član Europskog gospodarskog socijalnog odbora i Upravnog odbora Zelene akcije, Toni Vidan.

Predsjednik Otočnoga Sabora Denis Barić, prenio je svoja iskustva s Europskim parlamentom, u kojemu je početkom mjeseca boravio na raspravama o malom ribarstvu u sklopu rada Europskog parlamenta.

– Naša udruga za razvitak hrvatskih otoka je 13. travnja upisana u Registru transparentnosti Europske komisije i u tijeku je akreditacija za Europski parlament. Time smo stekli pravo da kao udruga možemo sudjelovati u javnim savjetovanjima i onda na taj način pomoći i našim budućim europarlamentarcima oko donošenja euro-zakona koji mogu utjecati na malog čovjeka u Hrvatskoj, naročito uz priobalje i na otocima, rekao je prvi čovjek OS-a.

Prof. dr. Alen Soldo nabrojao je niz konkretnih primjera koji pokazuju, kako je primijetio, da „našu administraciju nije ni najmanje briga za Jadran“. Tako je naveo nedavni primjer „kada se u Splitu potpisivao i dogovarao broj ribolovnih dana plivaričarima“.

[pullquote align=”right”]Predsjednik Otočnoga Sabora Denis Barić, prenio je svoja iskustva s EU parlamentom, u kojemu je boravio na raspravama o malom ribarstvu u sklopu rada Europskog parlamenta[/pullquote]- U tom trenutku upravo sve mediteranske zemlje su se našle za okruglim stolom, a samo jedna delegacija nije bila prisutna. Ne trebam ni isticati koja. Oni su sjedili na Rivi i pili kavu, da bi potom potpisali umjesto dosadašnjih 330 dana, 180 ribolovnih dana. I onda su kazali da je za to kriva Europska unija. Istodobno su i Crnogorci i Albanci to odbili i ostali pri svome, niti ih je itko prisiljavao, niti su zbog toga podvrgnuti nekim sankcijama. Ma, o čemu raspravljamo, uostalom dostatno je iznijeti podatak kako izvoz jadranske tune premašuje izvoza pšenice, no o tome se ne priča jer ribarstvo nije od općeg interesa, naglasio je ugledni stručnjak za ribarstvo sa splitskog sveučilišta.

Dotaknuo se i proglašenja gospodarskoga pojasa, zbog čega, kako tvrdi trpimo milijunske štete kao zemlja.

– Lani, u kolovozu, otkrio je za Radio Zadar, Europska komisija, koja nama sada navodno “zabranjuje” proglašenje gospodarskoga pojasa, nam je, informirani smo tada uredno, „savjetovala“ da proglasimo gospodarski pojas. I još su nam rekli, ne računajući ribarstvo, da ćemo iz toga imati izravno koristi do nekih sedamdeset milijuna eura. Poslije je ista ekipa počela pričati, kako nam Europska komisija to ne dopušta…

Na tribini koju je uz potporu Zaklade Open Society Institute moderirala Jelena Berkolvić, pokušalo se odgovoriti i na pitanja poput: „Što je to scrapping i kako se provodi povlačenje brodova iz ribolova? Što donose koncesije za marikulturu i kako će se poticati akvakultura?“.

Poruke građana i stručnjaka sa skupa na Ugljanu utjecat će na očekivanja Platforme 112- koalicije udruga za vladavinu prava prema kandidatima na izborima za Europski parlament i biti uključena u pitanja na sučeljavanju kandidata koje se u Zagrebu organizira 19. svibnja.