Predsjednik Vlade Zoran Milanović nezadovoljan je procesom pregovora između Vlade RH i mađarskog MOL-a oko Ine, doznaje Jutarnji list. Razlog je jednostavan: šef Vlade procijenio je, pogotovo nakon prekjučerašnjeg javnog istupa šefa MOL-a Zsolta Hernadija, da treba što prije pronaći način da Ina uspješno funkcionira u interesu Republike Hrvatske. To je važna promjena strategije pregovora jer se dosad, uglavnom, taj proces odvijao u atmosferi obilježenoj snažnim javnim konfrontacijama te političkim i poslovnim prijeporima koji su najviše štetili samoj kompaniji, njezinu ugledu i poslovnim performansama.
“Ina, prije svega, mora biti zdrava i uspješna hrvatska tvrtka i konačno nije važno tko njome upravlja”, rekao je Jutarnjem izvor blizak Vladi koji je dobro upoznat s tijekom pregovora s mađarskim MOL-om.
Taj kompromis Milanović će pokušati postići bez obzira na moguće otpore iz HNS-a koji je, podjelom odgovornosti i resora u koalicijskoj Vladi, zadužio sektor energetike i, nota bene, u najvećoj mjeri kontrolira, usmjerava i vodi pregovore s mađarskim suvlasnicima hrvatske naftne kompanije.
Nije tajna da je unutar gremija ljudi koji se u Vladi bave Inom bilo različitih strateških razmimoilaženja. Milanović je dosad prepuštao u ruke ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka i tima ljudi koje je on sam izabrao, a koji nužno nisu uvijek razumjeli što je definirano kao strateški interes Republike Hrvatske.
Istodobno, Milanovićevi ljudi, tijekom procesa pregovora, suočavali su se s različitim problemima. Primjerice, neke su od njih, u kuloarima, proglašavali “mađarskim plaćenicima” spremnima na nerazumljive ustupke. Istodobno, Vrdoljak je za pregovore angažirao američku tvrtku Patton&Boggs i haaškog odvjetnika Luku Mišetića za mjesečni honorar od 80 tisuća eura, plus svi dodatni troškovi. Ne ulazeći u stručne sposobnosti Luke Mišetića, ipak se ističe činjenica da američki Hrvat nema značajnih iskustava u korporacijskom pravu. Angažiran je i još jedan konzultat. A koji je rezultat? Zapravo nikakav jer nema rješenja, nema poboljšanja i nema pregovora. Ministar Vrdoljak i njegovi ljudi kao da su izgubljeni i čini se da on, pa samim time i Vlada RH, zapravo ne znaju što rade i, konačno, kako doći do cilja koji su postavili.
Naravno, u svemu ovome postavlja se pitanje zašto šef Vlade nije ranije reagirao, što je čekao te što se sada uopće može učiniti. Ovo je za Milanovića potez koji donosi veliki politički rizik. U atmosferi gdje su mađarski vlasnici Ine dovedeni u poziciju uzurpatora, doslovno poslovnih diktatora, svako popuštanje, pa makar to bi i pokušaj kompromisa, moglo bi se tumačiti kao znak slabosti, a ne pokušaja dogovora što je i prvenstvena nakana šefa Vlade.
No, ovakva situacija u kojoj nema nikakvog stvarnog pomaka u pregovorima i koja nanosi veliku štetu Ini, koja istodobno u značajnoj mjeri krpa rupe u državnom proračunu, zahtijeva brzu akciju, a ne dugotrajno iscrpljivanje u arbitražama, preovorima, sudskim sporovima.
Posljednji pregovori predstavnika hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a održani su u siječnju. Sudionici, posebno mađarska strana, nakon njih su zračili optimizmom. Član Upravnog odbora József Molnár dao je posebnu izjavu u kojoj je tvrdio da je zadovoljan i da je MOL spreman ubrzati nastavak pregovora. No, dan nakon “uspješnih” pregovora uslijedile su međusobne tužbe arbitražnim sudovima. Hrvatska je Arbitražnom međunarodnom sudu UN-a u Ženevi protiv MOL-a podnijela tužbu u kojoj traži proglašavanje ništavim ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavnog ugovora o plinskom poslovanju.
MOL je pak uzvratio pokretanjem arbitražnog postupka protiv Republike Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu zbog kršenja “određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj”.
Pregovarački je postupak u potpunosti zamro iako nam pojedini sugovornici tvrde da su ekspertne skupine sa svojim poslom pri kraju te da bi se novi krug pregovora mogao dogoditi krajem travnja ili početkom svibnja. Prema tvrdnjama naših izvora, ovdje je i riječ o taktiziranju s hrvatske strane jer se čeka pravomoćna presuda bivšem premijeru u slučaju davanja mita od strane MOL-a.
Ako se potvrdi nepravomoćna presuda, hrvatski pregovarači imat će potpuno novu pregovaračku poziciju u odnosu na MOL. Toga su svjesni u MOL-u, čega je i rezultat intervju predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija u kojem se on obrušio na DORH, Roberta Ježića…, tvrde naši sugovornici.
U svjetlu toga posebno je zanimljiva Hernadijeva tvrdnja da je svaki ministar gospodarstva od potpisivanja ugovora o plinskom biznisu do danas od MOL-a dobio formulu izračuna cijene plina. Naši sugovornici tvrde da to nije točno te da niti jedan bivši, pa tako ni sadašnji ministar Vrdoljak, nikad nije dobio taj podatak, iako su ga više puta tražili.
