Hrvatska skulptura u razdoblju od 1950. godine do sada, važna je i znakovita slika i unutar europske umjetnosti. Naročito se značajniji prikazi skulpture druge polovice XX. stoljeća mogu naći u pojedinačnim većim ili manjim cjelinama, manje ili više pouzdanima, dobrim interpretacijama pojedinih dijelova kiparske prošlosti i sadašnjosti. Fragmenti te slike mogu se pak pronaći i na velikim tematskim, problemskim, bijenalnim i trijenalnim izložbama.
Naglašeno je to u utorak navečer u Galeriji umjetnina. Narodni muzej Zadar i Naklada Ljevak zajednički su, naime, organizirali predstavljanje knjige “Hrvatsko kiparstvo od 1950. do danas”, sveučilišnog profesora i povjesničara, dr.sc. Ive Šimat Banova.
Brojni su kritičari i povjesničari umjetnosti koji su skulpturi, tekstovima i analizama, posvetili velik dio svojih radova. Istodobno, već je zamijećeno da usprkos brojnim monografijama, pojedinim prilozima, istraživanjima, izložbama, ta slika nezasluženo boluje od poslovičnoga nedostatka sintetskih ocjena, studija i pristupa napose kvalitetom izuzetno bogate i vrijednosno značajne cjeline likovnoga života u Hrvatskoj poslje pedestih godina prošlog stoljeća, pa do početka 21. stoljeća.
U ime domaćina prisutne, na žalost i ne osobito brojne, pozdravila je voditeljica Galerije umjetnina NMZ Ljubica Srhoj Čerina, istaknuvši kako se “u eri posvemašnje eventizacije kulture” na policama pojavila značajna knjiga koja je 9. nastavak ugledne edicije „Povijest umjetnosti u Hrvatskoj“, čija je pojava uistinu iznimna stvar.
[pullquote align=”left”]U ime domaćina prisutne je pozdravila voditeljica Galerije umjetnina NMZ Ljubica Srhoj Čerina istaknuvši kako se “u eri posvemašnje eventizacije kulture” pojavila značajna knjiga koja je 9. nastavak ugledne edicije „Povijest umjetnosti u Hrvatskoj“, čija je pojava uistinu iznimna stva[/pullquote]Urednica izdanja Nives dr.sc. Tomašević ukratko je navela mnoga autorova zapažena djela i uspješne projekte, pri čemu je, “što i nije čest običaj”, uputila pohvale i nakladniku koji se “u vremenima objavljivanja samo financijski isplativih projekata” upustio u izdavanje knjige koja možda nije tržišno jaka, ali je tematski i sadržajno izrazito snažna.
Likovni kritičar i povjesničar umjetnosti dr.sc. Vinko Srhoj dotaknuo se onih poglavlja u knjizi u kojima su obrađeni najvažniji momenti hrvatske skulpture nakon 1950. a koji, napokon ujedinjeni u dojmljivom dijelu, čine važan segment europske umjetnosti toga doba.
⁃ Ne može se ne uočiti nesrazmjer ovog izdanja u usporedbi s predhodnima iz iste edicije kao rezultat veće umjetničke produkcije zadnjih 60 godina, zaključio je povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, dok je kolega mu, likovni kritičar i publicist, Ivica Župan, konstatirao kako se radi o “enciklopedijskom izdanju u kojem su elaborirani čak i oni kipari čija djela nitko prije nije nikada analizirao, što je po sebi fantastičan dobitak”.
sam autor knjige prisjetio se kako je knjiga dugo nastajala:
⁃ Pišući je, prije svega sam mislio na studente koji se u savladavanju pojedinih cjelina suočavaju s mnoštvom literature i pojedinačnih osvrta, ali s nedostatkom sintetskih pristupa jedne prilično vrijedne etape likovnosti u Hrvatskoj nakon 50-ih godina 20 stoljeća…
