Zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta prošlog je tjedna potpisao odluku o javnom natječaju za izradu Urbanističkog plana uređenja područja Ravnica. Malo Zadrana zna, a pogotovo šira javnost, da se iza ove šture vijesti zapravo krije prvi konkretni korak Grada Zadra prema realizaciji 110 milijuna eura teškog projekta zvanog “Vrata Zadra”.
Riječ je o jednom od najambicioznije zamišljenih projekta u dvije tisuće godina dugoj urbanoj povijesti Zadra, koji bi trebao u potpunosti transformirati grad prema viziji poznatog zadarskog arhitekta Nikole Bašića.
“Vrata Zadra” za gradonačelnika Kalmetu predstavljaju otvorena vrata Zadra u 21. stoljeće: “To je završni kamen završne faze procesa izrastanja Zadra u metropolu Mediterana do 2025. godine” otkrio nam je Kalmeta u ekskluzivnom razgovoru za nedjeljnu Slobodnu Dalmaciju.
Perivoj s krovomod staklene mreže
Tri tjedna trajali su dogovori. “Gradonačelnik nema vremena”, “Danas nije tu”, “Zna da ga trebate, ali pokušajte u ponedjeljak”. Već smo mislili da smo “pali u nemilost”, kada je Kalmeta izravno nazvao. “U Zagrebu sam, u Zadar dolazim do podne, ajmo to riješiti…”
Kalmetu vozač ostavlja točno ispred ulaza u perivoj Vladimira Nazora, najljepši zadarski park podignut na utvrdi Forte. Ta barokna utvrda visokih bedema u obliku kliješta, izgrađena je u 17. stoljeću za obranu grada od Turaka i predstavlja jednu od četiri velike zone u izravnom kontaktu s povijesnom jezgrom obuhvaćene projektom “Vrata Zadra”. U Bašićevoj viziji taj perivoj bi, među ostalim, trebao dobiti i krov od staklene paučinaste mreže.
Kolijevka urbanih mitova
Kalmetu želimo snimiti na istočnoj strani bedema s kojih se pruža pogled na Ravnice. Nekada je taj “brisani prostor” bio u funkciji obrane grada, nitko nije mogao neopažen prići gradskim zidinama, a zadnji put ga je aktivno koristila JNA za svoju vojarnu. U modernoj povijesti grada Ravnice su kolijevka urbanih mitova i brojnih zadarskih sportova: tu su Gjergja i Krešo napravili svoje prve košarkaške korake, tu su Zadrani svojim rukama podigli legendarne “Jazine”, tu je Zadar dobio svoje prvo Kazalište lutaka…
Danas je cijeli taj potez, kao i drugi dijelovi obuhvaćeni planom – uvala Jazine, utvrda Forte, obalni pojas od Foše do Kolovara – “zapušteni i podiskorišteni prostor iznimno visokog potencijala, koji se želi rekvalificirati i promovirati u suvremeno predvorje povijesnog grada”, piše Nikola Bašić u “Studiji transformacije Ravnica i utvrde Forte u suvremeno predvorje povijesnog grada” koju je prošle godine, zajedno sa svojim arhitektonskim timom iz Marinaprojekta, izradio za Grad Zadar.
Bašić je Studiju bazirao na svome pobjedničkom radu na anketnom arhitektonskom natječaju održanom 2008. godine, istina uz brojne kontroverze, no rezultati natječaja danas su sastavni dio Prostornog plana Grada Zadra.
– Nikad se neću naviknuti na ovo poziranje – dobacuje nam Kalmeta namještajući se ispred fotoaparata.
Ravnice su tek početak
Kad smo zadnji put razgovarali, bilo je to krajem listopada, u vrijeme kada su novinari “u čeki” svakodnevno bdjeli pred njegovom kućom u Arbanasima, Kalmeta je izgledao zabrinut i umoran. Sada tog grča više nema, osjeća se da je nekako “lakši”, opušteniji. A drugačija mu je i energija.
– Kada sam prvi put postao gradonačelnik imao sam 36 godina, a sada mi je 56. Nisam više ista energija, ali, znate, to vam je kao u nogometu. Stari igrači ne mogu trčati kao mladi, ali su iskusniji i znaju s manje truda postići isto što i mlađi – smije se Kalmeta.
Imate te li još motiva?
– Motiv?! Pa, ovo je moj grad… – odgovara lakonski gradonačelnik Zadra dok iz džepa vadi nekoliko listova papira na koje je, kaže, tijekom vožnje iz Zagreba skicirao “razvojnu viziju Zadra”.
– Ravnice su početak. Želimo urediti i Uvalu Jazine. Preseljenjem trajekata u Gaženicu ona može postati velika nautička marina za megajahte. U donjem dijelu uvale ostali bi komunalni vezovi kao što su i sada, a od mosta prema Đigi mogle bi se vezivati velike jahte. Pješački most možda ostane, a možda na istom mjestu bude stakleni, ispod mora, tako da bi cijela uvala mogla biti plovna. Osim toga, na tri lokacije uokolo Jazina prostornim planom smo predvidjeli mogućnost gradnje hotela visoke kategorije: Maraska, TIZ i kod Trgovinskog centra.
Jedan hotel visoke kategorije predviđen je i na Ravnicama te na mjestu Elektre kod Foše. Kada Jazine još budu spojene morskim kanalom s Ravnicama, odnosno Kolovarama, Zadar, zašto ne, može biti Monte Carlo.
Je li to pretjerivanje?
– Nije. Kada pogledate te gradove na Auzurnoj obali, Zadar nema ništa lošije prirodne predispozicije od njih. Naprotiv, mislim da je položajem puno atraktivniji. Ako može u Nici i Cannesu, zašto ne bi moglo u Zadru? Ako tamo hoteli i kongresni centri donose korist i nova radna mjesta, ne trebamo se ni mi bojati.
Zadar, dakle, vidite kao Monte Carlo?
– Da, kao Monte Carlo, kao grad u kojem je užitak živjeti i u koji bi svi željeli doći živjeti.
Tu je Kalmeta posegnu za natuknicama iz “strategije” ispisane na nekoliko listova papira. Preciznije, nabrojio je pet ključnih točaka na kojima Zadar temelji svoju razvojnu budućnost, ujedno i polazišta za brendiranje grada. To su: Zadar kao snažno europsko i regionalno prometno i logističko čvorište s uporištem u Gaženici i poslovnoj zoni Crno; razvoj hotelskog, sportskog, zdravstvenog i nautičkog turizma; izgradnja novog kampusa i daljnji razvoj Zadarskog sveučilišta; visoka razina komunalne infrastukture i opremljenosti na području cijelog grada. Drugim riječima, Zadar kao neupitni sadašnji i budući centar svoje regije.
– Bio bih sretan da Zadar sutra bude prepoznat kao grad turizma i znanosti. Sveučilište je najvažnija točka ovoga grada i sve se treba staviti u njegovu funkciju. Ako se ide u regionalizaciju, što je očito neminovnost, Zadar mora biti administrativni centar regije. Bez obzira što i kako bilo – odrješit je.
Kalmeta je tu jasan: Zadar ne misli stajati skrštenih ruku dok mu drugi “prijete” regionalizacijom. Projekt “Vrata Zadra” to najbolje pokazuju, naglašava.
Ovo je našapozivnica investitorima
– Ovo je naša pozivnica investitorima. Dođite, za vas imamo spremne projekte. Bez projekata, bez planova, ne možete očekivati da će vam itko doći i uložiti. Zadar se mora otvoriti prema investicijama. Ne želim govoriti o aktualnoj Vladi, ali činjenica je da je sve zamrlo, ništa se ne događa. Mi snažno želimo to promijeniti, želimo napraviti novi iskorak.
Nakon faze u kojoj smo ulagali u Zadar iz vlastitih sredstava i faze u kojima je glavni investitor na ovom području bila država, sada moramo pokrenuti treću etapu i Zadar otvoriti investicijama – govori Kalmeta podsjećajući na činjenicu da je država teren bivše vojarne na Ravnicama dva puta dosad pokušala prodati, ali interesa ulagača nije bilo. Problem nije bio u relativno visoko određenoj početnoj cijeni od 385 eura za metar četvorni, smatra Kalmeta, već u činjenici da nije postojala prostorna dokumentacija.
– Kada dobijemo UPU Ravnica za nekoliko mjeseci, investicija može krenuti. Odakle novac? Postoji nekoliko varijanti. U izgradnji “Vrata Zadra” ima mjesta za sredstva iz europskih fondova, privatnih investitora i samog grada. Za sve ima mjesta i interesa. Ukupan iznos cijele investicije predviđen u Studiji izgleda veliki zalogaj, no ono što će Zadar dobiti njegovom realizacijom, zauvijek će promijeniti ovaj grad.
Cijeli razgovor Božidara Kalmete za Slobodnu Dalmaciju pročitajte na njihovom portalu…