Danas je Veliki petak, kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje Velikog tjedna. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko, misno, slavlje, Oltar, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita.
Ipak, Veliki petak nije dan sveopće žalosti, to je svečani dan pomirenja između neba i zemlje, Boga i čovjeka. Obredi Svetog Petka koncipirani su u tri dijela. Prvi dio je Služba riječi. Drugi dio je klanjanje križu dok je treći dio podjela Svete Pričesti.
[pullquote align=”left”]Kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje Velikog tjedna[/pullquote]Posebno dojmljiv je – Križni put, pobožnost na spomen Isusove muke, od trenutka kada Isusa osuđuju na smrt, do polaganja u grob Isusova tijela. Sastoji se od 14 postaja. Za svaku postaju, u crkvama ili na javnim mjestima postavljaju se slike ili kipovi s likovnim prikazima Isusove muke, a pobožnost je vrlo stara i potječe iz Jeruzalema.
Nastala je tijekom hodočašća, kada su vjernici obilazili mjesta Isusove muke. Križni put su promicali sv. Franjo Asiški i franjevci, ali se pobožnost značajnije proširila tek u 18. stoljeću pa je priznata u Katoličkoj crkvi, Evangelističkoj crkvi i u još nekim protestantskim crkvama.
Molitveni dio križnoga puta, sastoji se od pripravne molitve, zatim od 14 molitvi za svaku postaju i od završne molitve. Svaka od molitvi 14 postaja počinje zazivom: “Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo Te, jer si po svojem svetom križu otkupio svijet”. Zatim slijedi razmatranje prigodno za pojedinu postaju, molitve Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu, zaziv “Smiluj nam se Gospodine! Smiluj nam se!” i jedna strofa pjesme “Stala plačuć’ tužna mati” (lat.”Stabat Mater”). Crkva vjeruje, da svatko tko aktivno sudjeluje u pobožnosti Križnoga puta dobiva brojne milosti i potpun oprost grijeha, ako se taj dan ispovjedio i pričestio.
Likovni prikaz postaja križnoga puta, postao je sastavni dio interijera crkvi. Sastoji se od 14 slika ili kipova, koji predstavljaju prizore Isusova trpljenja. Ta tradicija postoji od 17. stoljeća.
Papa svake godine na Veliki petak predvodi pobožnost križnog puta u rimskom Koloseju. To je posebno popularizirao papa Ivan Pavao II., a nastavio je i njegov nasljednik papa Benedikt XVI. Dok je Ivan Pavao II. bio zdrav, osobno je nosio križ od postaje do postaje, a posljednjih godina njegova pontifikata to su činili odabrani vjernici iz cijeloga svijeta.
Postaje su Križnog puta:
- Isusa osuđuju na smrt
- Isus prima križ
- Isus pada prvi put pod križem
- Isus susreće svoju svetu Majku
- Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ
- Veronika pruža Isusu rubac
- Isus pada drugi put pod križem
- Isus tješi jeruzalemske žene
- Isus pada treći put pod križem
- Isusa svlače
- Isusa pribijaju na križ
- Isus umire na križu
- Isusa skidaju s križa
- Isusa polažu u grob
[pullquote align=”right”]Post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a najčešće se jede i riba[/pullquote]To je tradicionalan redoslijed postaja. Ponekad se mijenja raspored i uvode neke druge postaje i Isusovo uskrsnuće kao 15. postaja.
Uskrsni običaji, naročito vezani uz Veliki petak, dio su hrvatske tradicije, s malim razlikama od kraja do kraja. Inače, uz slavlje Uskrsa razvili su se brojni običaji poput vazmenog bdijenja, uskrsnih krijesova, bojanja pisanica, odlaska na uskrsnu misu i pjevanja uskrsnih pjesama. Prije Uskrsa, vrijeme je korizme, u kojem se kršćani pripremaju za slavljenje Uskrsa molitvom, postom, slušanjem i čitanjem Božje riječi te dobrim djelima.
Post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira i tijesto s makom i orasima. Također se jede i riba. U kontinentalnom dijelu šaran i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora.
[pullquote align=”left”]Nakon obreda kojeg u katedrali Sv. Stošije predvodi zadarski nadbiskup Želimir Puljić, središtem grada proći će procesija s križem od katedrale, Kalelargom, Narodnim trgom, Ulicom. Elizabete Kotromanić do crkve Sv. Šimuna[/pullquote]Stariji ljudi nekada su molili 33 Isusove krunice, a pije se i čaša crnog vina, kao uspomenu na prolivenu Isusovu krv. Hrvati ne bi bili Hrvati da tu nisu dodali i usmenu predaju da treba piti puno vina koje onda postaje krv u tijelu, pa sad…
Taj dan sve je tiho jer se vani ništa ne radi. To je kod nas ionako čest običaj. Posebno se ne radi ništa, ako se mora nešto tući npr. čekićem i sl. U Poljicama kod Omiša se navečer prije obreda pjeva Gospin plač. Na Veliki petak u svim Kaštelima održavala se procesija s upaljenim svijećama i nošenjem križa kao simbolom koji je od simbola muke i trpljenja postao znak spasenja i otkupljenja. U Kaštel Starome je do 1910. bio običaj, da se na prozore kuća stavljaju glemoči (veliki puževi) napunjeni uljem s fitiljem koji su postavljani u križ. Na krov crkvice sv. Josipa u Kaštel Starom postavljani su poveći volci, dok su procesiju pratili i ribarski brodovi na kojima bila upaljene svjetiljke, a ničim oštrim ne smije se bosti u zemlju, kaže tradicija.
Na Veliki petak, 18. travnja, u 19.00 sati, uz obvezni post i nemrs, u katedrali sv. Stošije započinje Služba Muke Gospodnje, a nakon obreda kojeg predvodi zadarski nadbiskup Želimir Puljić, središtem grada proći će procesija s križem od katedrale, Širokom ulicom, Narodnim trgom, Ulicom. Elizabete Kotromanić do crkve Sv. Šimuna. Za vrijeme procesije pjevaju se prijekori ‘Puče moj, što učini tebi’ obično pod vodstvom zbora ili pučkih pjevača…
