Mnogi od tristo tisuća blokiranih građana za ovrhe doznaju tek kada ne mogu do novca na računima i tada počinje zamorna i skupa procedura deblokade i otkrivanja tko stoji iza ovrha. Dug se ne može naplatiti iz dopuštenog minusa pa građani ostaju bez sredstava na računima i za svote koje bi bez problema platili samo da su za njih znali. Nakon serije pritisaka koji su dolazili i od javnosti i od predsjednika države, Vlada je krenula u promjenu Ovršnog zakona, no još nema točne informacije kad će se zakon konačno i promijeniti.
Nakon prvog čitanja u Saboru trebale bi se provesti dodatne konzultacije sa zainteresiranim stranama. Predložene promjene dodatno osnažuju obvezu informiranja dužnika te mu daju rok da plate dug i tako izbjegnu dodatne konzultacije. Do tada, već za prvu informaciju u Fini o tome tko je predao nalog za ovrhu treba izdvojiti 50 kuna, a za konačno skidanje blokada, sa svim popratnim naknadama koje idu Fini, odvjetnicima i bilježnicima, i do 400 kuna! Donosimo tri najnovija slučaja koji upućuju na apsurdnost sustava naplate.
1.
Poduzetnik je krenuo plaćati račune putem interneta i otkriva da mu je račun blokiran na zahtjev Fine! Nikakav dopis, nikakvo rješenje, nikakva opomena, ništa do njega nije došlo. U Fini otkrije da je čovjek imenom i prezimenom, sa svojim pravim podacima, iz Zagreba, krivotvorio šest obračuna plaća, krivotvorio pečat njegove tvrtke i pod izlikom neisplata plaća zatražio ovrhu. Istog trenutka ga je Fina blokirala.
“Gospođa na šalteru otvara dokumente koje su zaprimili i odmah s monitora vidim da to niti je naš pečat niti su to obračunske liste kakve se kod nas rade za plaće niti je tip ikad za nas išta radio, pa tako niti je bio u bilo kakvom radnom odnosu, nikakav ugovor, ništa! Pitam kako je moguće da je Fina prihvatila to njegovo i blokirala? Kaže gospođa da Fina ništa ne kontrolira, nego da je samo dovoljno da je on potpisao kako je dokumentacija točna i da on materijalno i kazneno za to odgovara”, kaže poduzetnik.
Falsifikator ipak nije došao do novca jer ga Fina nije mogla naplatiti iz dopuštenog minusa, pa je isti dan poslijepodne predao i vlastoručno potpisan zahtjev za povlačenje ovrhe, s napomenom da će se izvansudski nagoditi! Fina povrh svega naplaćuje svoj trošak, iako je evidentno da ne postoji krivnja blokirane tvrtke. U Ministarstvu pravosuđa objašnjavaju da je Zakon o radu propisao da su isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini ovršne isprave i kao takve idu na izravnu naplatu, a kako je ova isprava zadovoljila sve zakonom propisane kriterije, Fina je postupila prema zakonskim ovlastima. To što se pokazalo da je falsifikat, posao je za policiju i kazneni postupak!
2.
Bivša radnica TLM-a, sada umirovljenica, zajedno je s drugim otpuštenim radnicima sudskim putem osporavala iznos otpremnine. Spor traje nekoliko godina i o njegovu ishodu nije dobila nikakvu informaciju. Odlaskom na bankomat jučer je otkrila da joj je Fina blokirala račun temeljem nepravomoćne presude po kojoj je terete za 3200 kuna sudskih troškova. Kako nije imala toliko novca na tekućem računu, Fina joj je blokirala sve račune u banci iako je tih 3200 kuna mogla naplatiti s deviznog računa. Da apsurd bude još veći, čitateljici su u banci rekli da će joj računi biti blokirani sve dok rješenje vezano uz spor s bivšom tvrtkom ne postane pravomoćno. Spornih 3200 kuna će za to vrijeme stajati kao rezervacija za plaćanje duga. Kad su sudovi u pitanju, blokada se provodi i na temelju nepravomoćne sudske presude.
Idući primjer pokazuje kako prolaze poduzetnici koji traže nešto od istih tih sudova.
3.
Općinski kazneni sud u Zagrebu izdao je rješenje kojim nalaže računovodstvu svog suda da poduzetniku plati dug. Ovaj s tim rješenjem, nakon mjeseci i mjeseci čekanja da mu novac bude plaćen, odlazi u Finu, ali dobiva odgovor da ne mogu provesti ovrhu jer je Sud sudbeno tijelo RH, bez pravne osobnosti, te ga kao takvog ne mogu blokirati. Znači, Sud donosi rješenje za koje zna da ga vjerovnik ne može ovršiti, ne stavlja rok u kojem će platiti dug i vjerovniku ne preostaje ništa drugo nego čekati da plate kad plate, često i sa zakašnjenjem duljim od godinu dana. Ministarstvo financija pravilnikom je propisalo da poduzetnici mogu svoja potraživanja od države prebiti s eventualnom poreznom obvezom. Kad je naš sugovornik zatražio prijeboj, odbili su ga.
Evo i odgovora Porezne uprave zašto: “Porezna uprava samo dostavlja podatke Financijskoj agenciji i sam trenutak prijeboja ne ovisi o postupanju Porezne uprave, već o tome kada će korisnik državnog proračuna dati Fini nalog za isplatu.”
Korisnik je onaj sud s početka priče koji svojim potpisom priznaje obvezu, ali kako Sud nema pravnu osobnost, ne može ga se ni na koji način ovršiti! Istodobno bivša radnica TLM-a ostat će u blokadi sve dok njena presuda ne postane pravomoćna iako je Fina skinula i rezervirala spornih 3200 kuna s njezina deviznog računa!
Inače, kad je riječ o dostavi rješenja dužnika, ta obveza dana je u zadatak javnim bilježnicima i sudovima koji donose ovršne isprave, no oni se pravdaju da često ne mogu do točnih adresa.