More i Kolovare su mi u snovima, a Sava i Jarun svakodnevnica. I volim ih baš podjednako, i Sljeme i Velebit, i Kalelragu i Ilicu, i Tkalču i Varoš, i Kaptol i Forum, i Nazorov park i Zrinjevac. I najardije bih se našla istovremeno na oba mjesta. Eto, privikla sam se čak i na „bum, buš i kaj“. Ma, opet, sebe uhvatim kako pjevušim ono: „Evo me doma…“. To, kada prođete tunel Sv. Rok, na putu prema jugu, neopisiv je osjećaj, priča nam Ivana Čirjak.
Tih nekoliko rečenica mlade apsolventice novinarstva, potpisuju i Roberta Romić, Mateo Bašić, Leon Žilić, Dean Torbarina, Ivana Pinčić, Ksenija Kovačević, Tomo Katalinić, Lovre Botunac…
Redom, pogađate, Zadrani u Zagrebu, ZD studenti na fakultetima i akademijama ZG sveučilišta.
– Huh, što se tiče života tu, normalno je nekako i logično da nam svake godine pada lakše i lakše podnositi snijeg, hladnoću, utrku s tramvajima i ostalo čega nema u Dalmaciji, čovjek se na svašta navikne pa tako i na ovo, puno o tome i ne razmišljaš. Nisam nezadovoljan, po meni je Zagreb svakako najbolji grad za studente kod nas. Pustimo sad klimu i ostalo, govorim sa stajališta obrazovanja i studentskog standarda. I općenito studentskog života. Plus i minus Zagreb i Zadar? Pa općenito Zadru je jedan ogroman plus samo zato što je jednostavno Zadar i svi se mi ljepše osjećamo kada smo tamo, odnosno čim prođemo sv. Rok i prvi put ugledamo Jadran. Uh, odmah se nekako prodiše punim plućima. Totalno nas ”dotuče” nostalgija kada čujemo neke naše domaće „pisme“, isti trenutak se stvori suza u oku, barem se meni i mojim prijateljima takvo nešto stalno događa. Upravo zbog toga se i organiziraju često večeri Zadrana, kaže nam pak Tin Juričić, novi predsjednik Kluba zadarskih studenata u Zagrebu, nedavno „ustoličen“ na redovnoj skupštini priređenoj u prostorijama udruge, u Kukuljevićevoj ulici na broju 8.
– Rođen sam u Rijeci ratne 1992., zbog rata sam i rođen u Rijeci, završio sam matematičku gimnaziju Jurja Barakovića u generaciji rođenih 92./93. i iz Posedarja sam. Poslje srednje škole sam se odlučio upisati Rudarsko-geološko-naftni fakultet, smjer naftno rudarstvo, i trenutno sam 3. godina studija. Nakon završetka faksa mi je naravno želja vratiti se dolje, nastaviti živjeti i raditi, ali je s mojom strukom mogućnost zaposlenja u Zadru i okolici trenutno malena. Nikakva. Dobro, imam još dvije godine faksa, minimalno, pa se tiješim i nadam da će se, kada to privedem kraju, situacija makar ponešto popraviti, tko zna. Možda, vezano uz nedavna ”otkrića” morskih polja ugljikovodika, napominje Tin pored kojega su, u najužem vodstvu udruge, studentica prava Nikolina Liverić, potpredsjednica, i njezina kolegica s istog fakulteta, Melita Jerolimov, kao tajnica.
Da ne bi bilo zabune, nije se radilo ni o kakvim neslaganjima u udruzi, čak štoviše je rijetko i pronaći organizaciju s odličnom međusobnom suradnjom i potporom članova, bivši predsjednik Karlo Vulin i dio predsjedništva povukli su se zbog fakultetskih obaveza i mjesta prepustili mahom mlađim studentima. Baš iz toga razloga, napose je istaknuta njihova zasluga u konstantnom omasovljavanju i iznimnoj uspješnosti provedenih akcija iz bogatog programa rada.
Uz navedeni tercet mladih sveučilištaraca na Savi, rodom iz Krševanova metropolisa i okružja, u predsjedništvo Kluba, također su izabrani: Katarina Pelicarić, Ines Zubčić, Roko Baričić, Ivan Galešić, Filip Gobin, Luka Klarić, Stipe Vicković i Joso Prtenjača. Novoizabrani predsjednik prvom je nastupajućom aktivnošću najavio koncert Tomislava Bralića i klape Intrade, u sklopu Dana Zadarske županije i na Noći Zadrana, u povodu 18. obljetnice osnivanja Zadarskog kluba u Zagrebu, u petak, 11. travnja.
Podsjetio je i na niz aktivnosti u različitim područjima djelovanja. Lani su tako priređeni humanitarni koncerti za Stephanie Milda i djecu iz vrtića Latica, predstavljanje Matice Zadrana i knjige „1950.-godina Hajduka i Torcide”, različita gostovanja poput povjesničara Ante Nazora i publicista Tihomira Dujmovića, potom posjet Livnu i Vukovaru uoči obljetnice pada, hodočašća u Mariju Bistricu, memorijalni košarkaški turnir Krešimir Ćosić, Noć Zadrana…
– Idu nam uskoro turnir u briškuli i trešeti sredinom svibnja, ribarska noć početkom lipnja, kada se Klub predstavlja okusima i mirisima karakterističnim za njegov zavičaj. Tu su i brojni ostali događaji, poput predstavljanja kluba zadarskim maturantima. Inače, godišnje se održavaju dvije Zadarske večeri, jedna za dan Grada Zadra 24. studenog, a druga u travnju, povodom Dana Zadarske županije, kao sada. Pored druženja u prostorijama Kluba na Britancu, u sklopu obilježavanja tih za zadarsku županiju važnih datuma, Klub organizira i koncerte na kojima redovito ugošćuje najpoznatija lica hrvatske estrade, a svake godine se održava i brucošijada zadarskih studenata, pomno i polako da ne preskoči nešto, otkriva Juričić popriličnu listu atraktivnih i zanimljivih zbivanja.
Budući da se studenti u vodstvu Kluba (fotografija: Petra Čačija) trude organizirati ponešto za svačiji ukus, osim zabavnih događanja, redovito se održavaju i brojna športska, humanitarna i kulturna okupljanja.
– Projekt na koji je Klub izuzetno ponosan je memorijalni košarkaški turnir u spomen zadarske legende Krešimira Ćosića koji se odvija svake godine krajem svibnja u Boćarskom domu, a nakon turnira, u prostorijama kluba slijedi svečana dodjela nagrada, uz domjenak i prikazivanje dokumentarnog filma o zadarskom košarkašu nad košarkašima. Uz košarkaški, Klub organizira i malonogometni turnir, nekoliko kartaških turnira u trešeti i briškuli, a njegovi članovi brane i boje kluba sudjelujući na popularnoj zadarskoj sportsko-zabavnoj manifestaciji u ljetnim mjesecima, Vakanzi, „vaterpolo kupu antivaterpolista i neplivača“. Također, klub igra Zagrebačku studentsku malonogometnu ligu, trenutno drži izvrsno 4. mjesto, i napada viši plasman, obznanjuje mladi lider ZD-ZG „studoša“.
Isto tako, klub svake godine, na Mirogoju, zapali svijeće i položi vijence, na obljetnice smrti Krešimira Ćosića i Tomislava Ivčića. Kulturnih manifestacija također ne nedostaje u programu Kluba.
– Redovito se održavaju razne priredbe, tribine, okrugli stolovi, književne večeri, različite promocije i predavanja. U prostorijama Kluba također se priređuju izložbe i mnogi zadarski umjetnici rado putem nas predstavljaju svoje likovne radove, a ne smijemo zaboraviti niti turističko-gastronomsku manifestaciju „Okusi i mirisa Zadra” na kojoj Klub prezentira svoj kraj. Također ima mjesta i za ekologiju pa su članovi Kluba prošle godine sudjelovali u organizaciji ekološke akcije „Zato što volimo Zadar”, tvrdi ne bez ponosa budući inženjer naftnog rudarstva.
Klub se, kaže, trudi organizirati mnogo toga u svrhu najvažnijeg cilja zbog kojeg je prvenstveno i osnovan, a to je poboljšanje kvalitete studentskog života u Zagrebu, povezivanja studenata iz različitih krajeva županije i na koncu predstavljanja Zadarske županije u što boljem svjetlu, u čemu, naglašava, i uspjeva.
Ono što Klub zadarskih studenata, koji se isprofilirao kao najaktivnija zadarska organizacija u „metropoli“,vidi kao daljnji zadatak jest ništa drugo doli nastavljanje rada jednakim intenzitetom kako bi se tradicija dobrih događanja nastavila a rastao iz godine u godinu broj njegovih članova, kojih je sada nekoliko stotina.
– Davne 1997., Grad Zadar je osnovao Klub Zadrana, da bi se nedugo nakon toga, aktualni zadarski studenti udružili i osnovali Klub zadarskih studenata. Klub tako djeluje već 18 godina okupljajući studente iz čitave Zadarske županije koji studiraju u Zagrebu, a početkom svake akademske godine obnavljaju se članstava za stare članove i provode se nova učlanjenja za zadarske brucoše kojih je minule jeseni bilo oko 250, ističe Tin i nudi podatak kako Zadrana u Zagrebu, „boravi“ službeno s prebivalištem u „Donatovu metropolisu“ 200-300, ali u stvarnosti i nekoliko tisuća.
– Kada su u pitanju studenti iz Zadra, koji studiraju u Zagrebu, naravno, ta brojka je puno veća. Radi se o nekih 500-tinjak studenata, plus minus 100, s područja Zadra i županijskog prostora. Koliko sam upoznat, ljudi koji tu rade se međusobno više manje poznaju, a to je daleko i izraženije kod studenata. Mnogi su se upoznali i zbližili upravo preko Kluba. I Grad i Županija nam normalno uvelike pomažu, ne možemo ni na čemu zamjeriti, čak i štoviše im se ovim putem zahvaljujemo, jer bez njih nebi bilo ni Kluba zadrskih studenata. Što se tiče sponzorstva, Grad je najveći sponzor, dakako dobivamo ponešto i iz ostalih općina i tvrtki, a nisu sve novčana sponzorstva, dosta toga nam se ustupi kada se organiziraju neka događanja, zaključuje Tin Juričić i ne propušta poručiti kolegama…
– Po meni je Zadar, i trenutno i kao realna perspektiva, najpovoljni grad za život u RH. Doduše, Zagrebu je naravno plus, što je velegrad i državni centar, iako to može biti i minus, ovisi sa kojeg se stajališta gleda. Međutim, ako ćemo gledati općenito, mislim da bi svim studentima Zadar morao ipak odnjeti veliku pobijedu u odnosu na Zagreb, i da bi nam u velikoj većini u planu trebalo biti da se po uzimanju diploma vratitimo u rodni kraj, uz široki smješak optimizma veli predsjednik Kluba zadarskih studenata.
