Europsku komisiju nije impresionirala tvrdnja premijera Zorana Milanovića kako Hrvatska neće biti Grčka te je zatražila da dodatno smanji proračunski deficit za 1,3 milijarde kuna!
Ipak kao Grčka
– Nismo se zaduživali po grčkom scenariju i nećemo dopustiti da se radikalnim mjerama u prvoj godini zatuče rast i ono malo što imamo – kazao je premijer uoči predstavljanja rebalansa proračuna, kojim je Vlada smanjila deficit za četiri milijarde kuna umjesto traženih 7,5 milijardi! Međunarodni monetarni fond javno je podržao politiku umjerenije fiskalne prilagodbe u ovoj, a nešto jače u iduće dvije godine upravo zato da se dodatno ne uguši domaća potrošnja. No, taj oblik diplomatske ofenzive nije donio rezultat, a Komisija je ostala pri prethodnom stavu da se strukturni deficit u ovoj godini mora smanjiti za 2,3 posto BDP-a, a ne samo 1,9 posto, koliko je Vlada postigla rebalansom. Ubrzano se stoga traži prostor za dodatno smanjenje deficita za 0,4 posto BDP-a, odnosno 1,3 milijarde kuna!
Izvor iz Ministarstva financija kaže da će Vlada u planu konvergencije i mjerama koje će uputiti Bruxellesu izričito navesti da prihvaća preporučeno smanjenje strukturnog deficita za 2,3 posto BDP-a u ovoj godini, ali će ga provući kroz postojeće institucionalne okvire.
– Ne moramo odmah ići u rebalans nego ćemo dodatno smanjenje ugraditi u mjere. Vlada će donijeti potrebne odluke kojima će se limiti proračunske potrošnje svesti u potrebne okvire – kaže sugovornik iz Ministarstva financija. Točan popis mjera s planom konvergencije Vlada bi trebala predstaviti domaćoj javnosti i Bruxellesu do 30. travnja. Još prije tri tjedna premijer je govorio da je procedura prekomjernog deficita “postupak pregovora i zatezanja u kojem EK ima zadatak da inzistira na jednome, a što se mene tiče – Europa mi je važna, ali smatram da imamo dovoljno Europe i da neke stvari moramo popraviti, a ne mijenjati pravila i temeljne ugovore u svakom izbornom ciklusu”. Ministar financija Slavko Linić prvo je obećao da će srezati deficit za 7,5 milijardi, ali se poslije povukao i prepustio premijeru da objašnjava razloge.
Opet pola-pola
Već u lipnju, prema svemu sudeći, predstoji nam novi rebalans proračuna, kojim će se deficit spustiti za još 1,3 milijarde kuna, ako u međuvremenu ne stignu i dodatni razlozi za još veće smanjenje. Komisija će u svibnju i lipnju proučiti pristigle mjere i planove za sve države u proceduri prekomjernog deficita i objaviti mišljenje za svaku od 17 zemalja koje se nalaze u tom postupku.
Slično kao što se radio i prvi ovogodišnji rebalans, pokrivat će se dodatnih 0,4 posto, odnosno 1,3 milijarde kuna.
– Ići ćemo s kombinacijom prihodne i rashodne strane – kaže sugovornik iz Ministarstva financija. Rebalansom su proračunski prihodi povećani za četiri milijarde, na 117 milijardi kuna. Glavninu ušteda stvorenih na rashodovnoj strani pojeli su gubici u zdravstvu pa je rebalans završio blagim povećanjem potrošnje. Na prihodovnoj strani 2,8 milijardi kuna osigurat će prebacivanjem iz drugog u prvi mirovinski stup, 1,6 milijardi donijet će vraćanje zdravstvenog doprinosa sa 13% na 15%, a prihodi će rasti i zbog oporezivanja dobitaka u igrama na sreću, većih koncesija i trošarina za cigarete.