Hrvatska ima 194 tisuće obeshrabrenih ili neaktivnih radnika, osoba za koje analitičari tržišta rada kažu da čine neiskorišteni radni resurs, ali po definiciji ne ulaze u kategoriju nezaposlenih osoba. Ti bi ljudi mogli raditi, ali ne traže posao jer misle da ga ne mogu naći. Njihov je udio u ukupnom radnom stanovništvu Hrvatske (prema međunarodnim usporedbama starijih od 15 i mlađih od 74 godine) 12,1 posto i samo se Italija s tri milijuna svojih obeshrabrenih radnika nalazi ispred Hrvatske, navodi Eurostat u jučer objavljenim podacima. Najmanje je takvih radnika u Češkoj – oko 69 tisuća, što čini samo 1,6 posto njihove radne populacije. Sve države članice EU imaju 9,3 milijuna neiskorištenih radnika od kojih 2,1 milijuna nisu spremni odmah početi raditi. Za Hrvatsku Eurostat procjenjuje da samo osam tisuća od 194 tisuće skriveno nezaposlenih nije odmah raspoloživo za rad. Uz 369 tisuća nezaposlenih koji se nalaze u evidenciji burze rada neiskorišteni radni resurs Hrvatske penje se tako na 563 tisuće osoba.
Iva Tomić, analitičarka Ekonomskog instituta, kaže da su Eurostatovi podaci manje-više očekivani jer je kod nas stopa aktivnosti najniža u Europskoj uniji, ali neobično joj je što je u analizu uključena populacija do 74 godine jer nakon službenih godina umirovljenja većina ljudi ne radi niti traži posao. Analiza Danijela Nestića i Ive Tomić temeljena na podacima o radnoj dobi od 15 do 64 godine pokazuje da je potencijal neaktivnih koji se mogu zaposliti relativno mali.
– Nešto manje od 20 posto populacije u dobi između 15 i 64 godine pripada takozvanoj NEET skupini: nisu zaposleni, ne školuju se, nisu u mirovini i nisu nesposobni za rad. Takvih je oko 560 tisuća. Čak i kada bi se svi zaposlili, stopa zaposlenosti bi i dalje bila relativno niska u usporedbi s drugim EU zemljama – navodi Iva Tomić.
U odnosu na zaposleno stanovništvo, u ovoj skupini ima više žena, manje su obrazovani, češće žive u ruralnim dijelovima zemlje i u kućanstvima s više djece. Ono što je također vidljivo u hrvatskom slučaju je da među stanovništvom u radnoj dobi (15-64) ima najviše umirovljenika od svih drugih EU zemalja, dok je i udio onih koji se još školuju također jako visok.
U odnosu na početak 2008. godine Hrvatska je izgubila oko 200 tisuća radnih mjesta, i to najviše u obrtu i slobodnim profesijama gdje je nestalo gotovo 70 tisuća radnih mjesta, nakon čega slijedi proizvodnja, trgovina na veliko i malo i građevinski sektor. Od sredine ožujka smanjuje se pritisak na burzu rada pa se jučer broj nezaposlenih spustio ispod 370 tisuća.
– Popuštanje pritiska bit će privremenog karaktera. U ovom trenutku nema signala o značajnijem oporavku na tržištu rada te se stoga i u 2014. očekuje stopa nezaposlenosti na razini one iz 2013. ili čak nešto većoj – navodi Iva Tomić.