Lokalnom stanovništvu treba omogućiti korištenje ribolovnih alata obuhvaćenih nekadašnjom kategorijom malog ribolova. I to bez uvjeta zasnovanih na dobnom i imovinskom, tj. financijskom cenzusu, ali uz obvezu edukacija koje će pridonijeti kvalitetnom upravljanju ribolova na hrvatskom dijelu Jadrana. Pri tome nije važno kako će se takve ribolovne aktivnost nazvati, ali pri konačnoj odluci mogu poslužiti spomenuti primjeri iz država članica Europske unije koje su mreže stajačice uključile u kategoriju rekreacijskog ribolova.
Prvi je to, pa onda i najvažniji, zaključak donijet u hotelu Kolovare na Skupštini Otočnog Sabora priređenoj u četvrtak. Pored uobičajena i prihvaćena Izvješća predsjednika OS-a o radu za prethodnu godinu i plana za iduće razdoblje na dnevnom redu se našla i iscrpna tema „Položaj i status Hrvatskih otoka kroz provedbu Zakona o morskom ribarstvu i Odluke o razvrstavanju jedinice lokalne i područne samouprave prema stupnju razvijenosti“, uz sudjelovanje u raspravi najvećeg broja „bodulskih“ izaslanika.
– Otočko malo ribarstvo ne stvara ni tajkune ni bogatune, ono s jedne strane doista omogućava da se u moru nešto ulovi za prehranu vlastite obitelji, ali malo je ribarstvo i puno iznad toga. U njemu je bit otočkoga života, kulture, tradicije, život uz more i od mora, skromno, ali ponosito, srž je kulture Dalmacije i Primorja. Radi se o oduzimanju stoljetnoga prava otočaninu koji je u gotovo svakom segmentu svoga življenja u podređenom položaju u odnosu na stanovnike kopna, koji višestruko masno plaća privilegij života na otocima bez industrije školstva zdravstva i perspektiva, poručili su skupštinari u Zadru pa su na skupu usvojili ukupno šest bitnih zaključaka.
[pullquote align=”left”]Otočko malo ribarstvo ne stvara ni tajkune ni bogatune, ono s jedne strane doista omogućava da se u moru nešto ulovi za prehranu vlastite obitelji, ali malo je ribarstvo i puno iznad toga[/pullquote]- Uz spomenuti, pod brojem dva je da se prihvati naš prijedlog na Nacrt Zakona o regionalnom razvoju i tako ispravi nastala nepravda prema hrvatskim otocima donošenjem Odluke o razvrstavanju jedinice lokalne i područne samouprave prema stupnju razvijenosti od strane Vlade RH. Također i da otoci imaju prioritet kod određivanja granica pomorskog dobra. Nadalje, tu je i odluka da Otočni sabor djeluje kao koordinator prema jedinicama lokalne samouprave u vezi problematike za mali ribolov, kao i da donosioci Zakonskih regulativa uključe Otočni sabor u donošenje Zakonskih odredbi i pravilnika koji se tiču otoka. Naposljetku, isto tako, prihvaćena je inicijativa da se Otočni sabor uključi u provedbu odluke o ukidanju otočnih područnih škola na otocima s malim brojem učenika, referira Denis Barić, čelni čovjek OS-a.
Udruga Otočni sabor uvažava se gotovo kod svih ministarstava, istaknuto je na sjednici kao pozitivna i obećavajuća činjenica. Posljednja akcija vezana za mali ribolov rezultirala je Pravilnikom kojeg je ministar poljoprivrede donio za 2014., a sada im predstoji borba za vraćanje otoka među nerazvijena područja.
Blizu 4 tisuće stanovnika otoka koji su formalno postali razvijeni potpisalo je tako peticiju kojom se traži uvrštenje u Zakon o regionalnom razvoju da otoci uđu u potpomognuta područja. Ista je predana Mili Bratičeviću, voditelju u sektoru za otoke Ministarstva regionalnog razvitka i EU fondova.
– Na Mljetu je stanovništva sve manje, prosjek starosti 70 godina. Po indeksu naseljenosti, na svakoga dođe oko 11 četvornih kilometara. Trajekti voze prazni, života skoro pa nema, o nekoj privredi i uvjetima da ne pričam, a spali smo kao otok pod regiju razvijenosti, kakva je naša zbog razvijenog turizma. To ne može ići, mi smo totalno nerazvijeni kao otok i lokalna samouprava, poručio je i iznio primjer nebuloznosti novog Prijedloga zakona Pavo Debelić – predsjednik Otočnog Sabora za dubrovačko – neretljansku županiju i nije bio sam.
[pullquote align=”right”]Blizu 4 tisuće stanovnika otoka koji su formalno postali razvijeni potpisalo je tako peticiju kojom se traži uvrštenje u Zakon o regionalnom razvoju da otoci uđu u potpomognuta područja[/pullquote]Mora se poslušat bilo naroda, da život na hrvatskim otocima ne samo 20, nego i 120 godina, je bio i ostao izuzetno težak. I osjetljiv i treba mu se ozbiljno prići, napose kod uvrštenja nekih zakonskih rješenja poput navedenoga o razvijenim područjima ili kod naprasnog ukidanja malog ribolova.
Denis Barić, uz Tonina Piculu, putuje inače u Bruxelles, gdje naš europarlamentarni zastupnik 2. travnja, organizira TV panel na temu: “Zajednička ribarska politika – Mediteranska perspektiva”. To je nastavak Piculine inicijative i borbe za male ribare, a panelu će biti i nazočan talijanski zastupnik, član Odbora za ribarstvo pri EU, Guido Milana. Cilj TV panela je upoznati europske institucije o problemima malih ribara u Hrvatskoj, obrazložiti stajališta i potrebe otočana da se mali ribolov zaštiti kao tradicionalna baština, ali i da se ne radi diskriminacija u odnosu na godine starosti, financije, nosioce dozvola…
Na „terenu“ otočani su uglavnom zadovoljni zaključcima Otočnog Sabora. Premda ima i primjedbi, osobito na prvi i najistaknutiji zaključak;
– Mislim da se s prvom točkom o malom ribolovu ne bih složio iz razloga što se mnogi ljudi koriste tom dozvolom radi rada u mutnom, odnosno da se izjasnim čisto seljački treba je dati socijalno ugroženima. Da si poboljšaju budžet, bez obzira na dob, jer oni koji imaju mogu kupiti i sportsku, a ne kako je većinom slučaj da ljudi pa i ugostitelji među njima imaju dozvolu i love ribu te je u sezoni prodaje gostima po znatno skupljim cijenama.Tako da ne drži vodu da je treba dati svakome tko živi na otoku a postoje i oni koji žive na otoku samo papirnato i troše ili uživaju naše privilegije iako ničim ne doprinose otoku i životu otoka, komentirao je na FB profilu OS-a, Milan Jurlina.
Otočni sabor osnovan je s ciljem zaštite i promicanja zajedničkih vrijednosti, interesa i ciljeva za razvoj i poboljšanje kvalitete življenja na hrvatski otocima.
