Uređenje okoliša nove zgrade Poliklinike pokraj Opće bolnice opet će nakratko prekinuti arheološki radovi, ali samo nakratko, odnosno arheološka istraživanja moći će se obavljati usporedo s radovima uređenja okoliša nove zgrade, tako da značajnijih zastoja, nadaju se u Općoj bolnici, neće biti.
Čim se malo zakopalo ispod površine lokacije Poliklinike na Relji, izronila je zadarska povijest. Odmah se naišlo na arheološke nalaze, pa su pozvani stručnjaci koji će sada poduzeti istražne radnje.
Dijelovi nekropole
– To će uslijediti čim dobijemo dozvolu. Oko zgrade su se počeli raditi pristupni kanali prije desetak dana i odmah su naišli na grobove, kao što se i pretpostavljalo. Konzervatorski odjel je zaustavio radove i upravo se sastavlja ugovor s Ministarstvom zdravlja kako bismo mogli dobiti dozvolu da to možemo istražiti u gabaritima tih pristupnih putova i kanala. To su vjerojatno dijelovi iste nekropole koju smo već istraživali na tom širem području.
– Naravno, nikada se ne zna unaprijed dokle se što pruža i koliko će toga biti, ali, evo, odmah su u prvom iskopu otkrili grobove. Tako je bilo i prije šest mjeseci kad su iz HEP-a provodili priključne kabele za Polikliniku iz ulica Zrinsko-frankopanske, Murvičke, Glagoljaške. Svi znaju kad krenu s radovima na tom području da se mogu očekivati slični arheološki nalazi. Ali se svi iznova čude kako to još nešto tu ima – kaže ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru dr. sc. Smiljan Gluščević.
– Novi dio goleme zadarske nekropole, koja se pružala od Jazina i nekadašnje Male tržnice do Stanova uz Ulicu Franka Lisice, bit će propisno istražen i obogaćen novim vrijednim nalazima. Oni do sada pronađeni na području Poliklinike datiraju iz prva dva stoljeća jer se radilo o urnama s ostacima spaljenih pokojnika, ali na čitavom tom području bilo je grobova iz 5. i kasnijih stoljeća, a bilo je i ranijih, liburnskih grobova. Tako da se na širem arealu, ali ne istim intenzitetom i jednakom količinom – javljaju grobovi od 7. i 6. stoljeća prije Krista, pa do 6. i 7. stoljeća nakon Krista, s tim što su najčešći rimskodobni grobovi, od 1., 2., 3., pa do 4. stoljeća – kazao je dr. Gluščević.
Da ne bude kiše
– Kad dobijemo dozvolu, počet ćemo raditi i točno ćemo doznati o čemu je riječ. Takvi bi radovi mogli potrajati najviše dva tjedna, ako ne “izroni” neko iznenađenje i, jasno, u skladu s vremenskim prilikama. Ako bude kiše, to neće trajati dva, nego tri tjedna. Sve će financirati Ministarstvo zdravlja, a odraditi naši djelatnici – zaključio je dr. Gluščević.