Dakle, to je to, stiglo je na vrijeme, čak i nešto ranije nego su nas učili u školskim klupama. U četvrtak poslijepodne, točno u 17 sati i 57 minuta, nastupila je proljetna ravnodnevnica. Time je na sjevernoj Zemljinoj polutci započelo astronomsko (kalendarsko) proljeće, a na južnoj jesen, što hoće kazati da su i lastavice, sjećate se davnih domaćih radova koje nam je uglavnom pisala ili barem diktirala mama, ili baka, krenule s dalekog juga put sjevera i nas.
Evo i stručnog pojašnjenja, ako nekoga baš zanima…
– Ravnodnevnica (ekvinocij) je točka na nebeskoj sferi gdje ekliptika (ravnina kojom se Zemlja giba oko Sunca) presijeca nebeski ekvator, a budući da ekliptika presijeca nebeski ekvator u dvije točke, postoje i dva ekvinocija – proljetni (oko 21.ožujka) i jesenji (oko 23.rujna). Za proljetnog i jesenjeg ekvinocija Zemljanima Sunce izlazi točno na istoku, a zalazi na zapadu. U oba slučaja dan i noć traju jednako dugo,tj. 12 sati. Sunčeve zrake pod pravim kutom obasjavaju Zemljin ekvator. Astronomsko će proljeće potrajati sve do ljetnog solsticija koji nastupa 21. lipnja u 12 sati i 51 minutu. Proljeće će 20. ožujka početi i sljedećih nekoliko godina, tvrdi i otkriva Rade Popadić iz Crometeo tima.
Mnogi kojima ekvinocij, solsticij i ekliptika nisu pojmovi bez kojih ne mogu na počinak, poput recimo Rozge, Severine, Čole ili Halida, 2 u 1, 1 u 2, ziherica ili sigurica, uranili dolazak nekima najromantičnijeg, pjesnicima najplodnijeg i najinspirativnijeg godišnjeg doba primijetili su i osjetili još tijekom veljače, pa i siječnja.
[pullquote align=”left”]Na sjevernoj Zemljinoj polutci započelo je astronomsko (kalendarsko) proljeće, a na južnoj jesen, što hoće kazati da su i lastavice iz domaćih nam školskih zadaća konačno krenule s dalekog juga put sjevera i naših krajeva[/pullquote]Procvjetali bademi, ljubičice, kratki rukav, minice, kavice na štekatima, kupači na Boriku i Kolovarima, nagovijestili su i dali na znanje najpesimističnijima i uvijek opreznima da je vrijeme za pospremanje u poleđinu ormara kaputa, debelih jakni i…
Htjeli smo rečenicu završiti s kišobranima, ali avaj. Nema majci, gospođa kiša nas se negdje u listopadu čvrsto dohvatila i – ne popušta. Pa nam se smiješi i čeka nas- idući tjedan.
Eto i prognoza…
Petak donosi nastavak stabilnog i pretežno vedrog vremena. Noću će biti tiho, a danju će okrenuti na slab južni vjetar. Jutarnje temperature u zaobalju od 1 do 6 C, uz obalu i na otocima od 7 do 12 C, a najviše dnevne od 16 do 20 Celzijevih stupnjeva.
– Pretežno sunčana, povremeno uz umjerenu naoblaku i suha bit će i subota. Na sjevernom Jadranu navečer umjeren porast naoblake uz mogućnost za malo kiše mjestimice na Kvarneru, a puhat će slabo do umjereno jugo koje će navečer na moru pojačati udar. Jutro toplo i toplije, najviše dnevne temperature bez veće promjene u odnosu na petak, kažu iz Crometeo tima.
Djelomično sunčano s promjenjivom naoblakom bit će tijekom nedjelje, iako će veći dio dana biti suh, povremeno se ne isključuje mogućnost oborina. Nešto malo kiše, pati bi moglo uglavnom na sjevernom Jadranu, ali i u Dalmaciji. Puhat će umjereno do jako jugo koje kasno navečer na moru može krenuti vrlo jakim i olujnim udarima. Jutarnje temperature malo će porasti, a najviše dnevne neznatno pasti za koji stupanj.
[pullquote align=”right”]Procvjetali bademi, ljubičice, kratki rukav, minice, kavice na štekatima, kupači na Boriku i Kolovarima, nagovijestili su i dali na znanje najpesimističnijima i uvijek opreznima da je vrijeme za pospremanje u poleđinu ormara kaputa[/pullquote]U subotu većinom djelomice sunčano, a ponegdje kiša samo na sjevernom dijelu, dok će u nedjelju kiše ili pljuskova biti mjestimice i u Dalmaciji, uz pad temperatura kaže prognoza.
U ponedjeljak- oblačno s kišom, pljuskovima i grmljavinom, a mjestimice s obilnijim oborinama. Ponegdje i olujno jugo, svježije, u ponedjeljak na sjevernom dijelu bura. U utorak bi nam trebala zapuhati i „druga marčana“. Hoće li i kada „treća“, tko zna…
No, srijeda nam opet donosi jugo i kišni pljusak. Navodno, a to je već dugoročno i nezahvalno najavljivati, u naredni četvrtak bi ujutro bio oblačan, u poslijepodne suh i možda buran.
Inače, minula veljača 2014. koja s klimatskom zimom „blage nije imala“, je bila 21. najtoplija veljača na globalnoj razini ikada. Taj je podatak u svom redovitom mjesečnom izvješću objavila američka Državna uprava za oceane i atmosferu (NOAA). Temperaturni podaci na globalnoj razini postoje od 1880. godine do danas.
[pullquote align=”left”]Petak donosi nastavak stabilnog i pretežno vedrog vremena. Noću će biti tiho, a danju će okrenuti na slab južni vjetar. Jutarnje temperature u zaobalju od 1 do 6 C, uz obalu i na otocima od 7 do 12 C, a najviše dnevne od 16 do 20 Celzijevih stupnjeva[/pullquote]Prosječna globalna temperatura kopna i oceana u veljači 2014. je iznosila 12.51 C, što je kada je u pitanju mjesec veljača. To je i dvadeset i deveta uzastopna veljača do sada koja je toplija od prosjeka (zadnji puta je veljača bila u odnosu na prosjek hladnija 1985.).
Temperatura svjetskih oceana u veljači 2014. je prema prosjeku bila sedma najveća u povijesti mjerenja, za 0.45 Celzija iznad prosjeka za 20. stoljeće koji iznosi 15.9 stupnjeva.
Na Sjevernoj polutci veljača je sa temperaturnim odstupanjem +0.35 Celzijevih stupnjeva, prenosi Crometeo portal, bila 28. najtoplija veljača. Na Južnoj polutci je s temperaturnim odstupanjem +0.48 Celzija veljača 2014. bila 11. najtoplija. Prosječna temperatura kopnenih površina na Južnoj polutki je u siječnju bila rekordno visoka, za 1.13 stupnja iznad prosjeka
Rekordna topla veljača je zabilježena u dijelovima istočne Rusije, na većem dijelu sjeverozapadnog Pacifika, na dijelu zapadnog Južnog Pacifika, na zapadnom dijelu sjevernog Atlantika, na oceanu južnije od južne obale Afrike, te na obalama Jadrana. Dijelovi istočne Rusije kao i sjever Skandinavije su u veljači bili i za preko pet stupnjeva topliji od prosjeka za taj mjesec, mnogi dijelovi Finske su u veljači bili za šest do 8 Celzija topliji, a neka područja su bilježila prosječno temperaturno odstupanje i iznad devet Celzijevih stupnjeva…