Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović u petak se poslijepodne sastao s čelnicima Zadarske županije, Grada Benkovca i direktorima tvrtki „Eko“ i “Čistoća Zadar”. Razlog su, naravno, najnovija događanja koja posljednjih tjedana ekološkom i životnom tematikom zaokupljaju mještane desetak susjedskih naselja plodnih Ravnih kotara.
Ministarstvo je priopćilo kako se ministar Zmajlović susreo sa zamjenikom župana Zadarske županije Božidarom Longinom, gradonačelnikom Benkovca Brankom Kutijom, i direktorima tvrtki “Čistoća Zadar” i “Eko” koji su ga izvijestili o dosadašnjim aktivnostima vezanim uz namjeru podizanja Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjima.
Također su razgovarali o sanaciji odlagališta Diklo i odloženom kamenom agregatu nastalom oporabom troske u tvornici TEF Šibenik, tzv. “crnom brdu” za koji tamošnji žitelji drže da je kancerogeni materijal. Pomoćnik ministra za inspekcijske poslove Goran Heffer izvijestio je o rezultatima koordiniranog inspekcijskog nadzora obavljenog u Biljanima. Istaknuo je da je tijekom nadzora potvrđeno da se ne radi o otpadu, nego o materijalu koji ima status sirovine i nalazi se dijelom na privatnom, a dijelom na zemljištu Hrvatskih šuma.
Najavio je da će obavijestiti o rezultatima analize uzoraka čim ih inspekcija zaprimi iz ovlaštenog laboratorija. Stav Ministarstva je da se o gradnji Centra za gospodarenje otpadom što više komunicira sa zainteresiranom javnošću, kako bi potpune i točne informacije došle do svih stanovnika okolnih naselja, stoji u priopćenju kabineta ministra.
Navoženje troske iz propaloga šibenskog TEF-a nije jedini problem koji muči stanovnike ravnokotarskih sela. Zbog najavljene izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom mještani Biljana Donjih, Zemunika, Škabrnje, Nadina, Suhovara, Prkosa, Smilčića, Galovca, Veljana, Smokovića… potpisali su peticiju kojom kod lokalne samouprave traže da se spriječi izgradnja pogona za biološko zbrinjavanje otpada između Biljana i Zemunika.
[pullquote align=”left”]U svim dokumentima koje predstavljaju i Saboru i Europi predlagači i provoditelji kažu da lokalno stanovništvo nema nikakve primjedbe, što je notorna laž. Mještani ravnokotarskih spremni su projekt odlagališta otpada spriječiti i vlastitim tijelima[/pullquote]U srcu Ravnih kotara, selu Biljanama Donjim, zaseoku Škorići, na dva i pol hektara ledine, stoji gotovo 20-metarsko crno brdo s tisuću tona otpadne troske, što su je kamioni zagrebačke MLM grupe navozili iz propale šibenske Tvornice elektroda i ferolegura prije nešto više od dva ljeta. Unatoč obećanju vlasnika tvrtke Sadika Čolića, nije se dogodilo da se troska prevozi u zadarsku luku Gaženica. Mještani kažu da su od lanjskog Božića počeli trosku navoziti na drugu lokaciju, tri-četiri kilometra udaljenu, u zaseok Veljane, do koje se stiže prašnjavim bijelim putem, jer je tik do novoga crnog brda aktivni kamenolom Busišta.
I dalje se boje da ih silikomanganska prašina truje, unatoč ispitivanjima Ministarstva zaštite okoliša i Instituta “Ruđer Bošković”, koji su zaključili da je riječ o neeopasnom smeću, no, nešto je drugo i znatno čvršće ujedinilo ovdašnje stanovništvo – najava izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom koji bi trebao niknuti na lokacijama kamenoloma Busišta, Mečine, Čardak i Kosa. Do sada je čak 2.500 mještana Zemunika Donjeg i Gornjeg, Škabrnje, Nadina, Suhovara, Prkosa, Smilčića, Galovca, Biljana Donjih, Veljana, Smokovića i ostalih okolnih sela potpisalo peticiju kojom se kod lokalne samouprave traži da se spriječi izgradnja pogona za biološko zbrinjavanje otpada između Biljana Donjih i Zemunika, čime bi se narušila poljoprivredno-ekonomska i ekološka ravnoteža u Ravnim kotarima. Peticiju su poslali na adrese svih državnih institucija, uključujući predsjednika Vlade, države i Sabora
– Nismo protiv centra, on mora negdje biti, ali smo protiv lokacije koja je nesretno odabrana. Taj projekt u osjetljivom hidrološkom području su postavili uz najplodnija polja i trideset metara do najbližih kuća, poručio je Zdravko Belušić, predsjednik Eko udruge Ravni kotari, dodajući da najveći problem predstavlja nedostatak komunikacije s mještanima.
– U svim dokumentima koje predstavljaju i Saboru i Europi kažu da lokalno stanovništvo nema nikakve primjedbe, što je notorna laž. Mještani ravnokotarskih spremni su projekt spriječiti i vlastitim tijelima. Pisat ćemo i EU-u da osnuje neovisnu komisiju, jer će oni centar financirati sa 80 posto sredstava, ponavlja prvi čovjek udruge inicijatora niza protesta.
Hrvatska je inače u tijeku pristupnih pregovora s EU, preuzela određene obveze i na području okoliša, točnije gospodarenja otpadom, u sklopu čega se nalazi i izgradnja centara za prikupljanje, razvrstavanje, daljnju preradu i iskorištavanje otpada. Zbrinjavanje otpada na ovakav način mora započeti najdalje 2018., u suprotnom Hrvatsku očekuju novčani penali, čija se visina određuje razmjerno količini nezbrinutog otpada i broju stanovnika.
– Što se tiče gospodarenja otpadom, Hrvatska je na samom začelju ljestvice zemalja EU. Novi Centar predstavlja funkcionalan način iskorištavanja otpada, a sama izgradnja odvijala bi se u skladu s najvišim normama i standardima za zaštitu okoliša, čija se isplativost procjenjuje na vijek duži od 30 godina. Ukratko, Centar će biti hortikulturno riješen i uređen kompleks prema najvišim zadanim standardima, kazao je Dino Perović, direktor tvrtke Eko, koju su osnovale Zadarska županija uz gradove Zadar i Benkovac, zadužene za gospodarenje županijskim otpadom, ističući kako preliminarna cijena izgradnje iznosi 63 milijuna eura. Pravi iznos postići će se na planiranim natječajima za izgradnju, ali zna se kako bi se veći dio, odnosno osam desetina radova, financiralo kroz potporu Europske unije, dok bi se 20 posto novčanih sredstava priskrbilo kreditnim linijama.