Hrvatski sabor u današnjem nastavku zasjedanja razmatra prijedlog rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna, o kojemu bi trebao glasovati u petak.
‘Moglo bi se pokazati da je ovo debalans, a ne rebalans’, ustvrdio je Goran Marić iz HDZ-a.
‘Imate li podršku premijera da i dalje provodite svoju politiku?’, pitao je ministra financija, Josip Borić iz HDZ-a.
‘Imam previše posla da bi se bavio ovakvim zabavama, ja pregovaram s MMF-om’, poručuje mu Linić, dodajući da ne vjeruje da će oporba uspjeti ometati Vladu u obavljanju posla.
Linić je uvodno podsjetio da su proračunski rashodi rasli zbog uplate u proračun EU, ali da punopravno članstvo istovremeno nije osiguralo veći izvoz i gospodarski rast, koji je u izvornom proračunu bio projiciran na 1,3 posto. Zbog toga je Vlada u posljednjem kvartalu izradila kratkoročne mjere za smanjenje deficita.
Na primjedbe Europske komisije i MMF-a o premaloj bazi oporezivanja odgovorila je oporezivanjem svih dobitaka od igara na sreću, većim koncesijskim naknadama i povlačenjem dodatnih 500 milijuna kuna iz tvrtki u državnom vlasništvu, obrazložio je Linić.
Kazao je kako će se u ovoj i iduće dvije godine dodatnih 5 milijardi kuna osigurati prebacivanjem iz drugoga u prvi mirovinski stup svih s beneficiranim radnim stažom, ali i naglasio da je riječ o jednokratnim uplatama, koje se ne mogu smatrati strukturnim smanjenjem deficita. ‘Zbog toga smo se odlučili povećati zdravstveni doprinos za dva indeksna poena, što je jedina mjera koja ima direktan negativan utjecaj na konkurentnost gospodarstva, ali i koja znači konstantne prihode’, rekao je Linić.
Ustvrdio je da je učinak strukturnih procesa na prihodovnoj strani oko 0,7 ili 0,8 posto, što smatra značajnom konsolidacijom proračuna. Kad je riječ o rashodovnoj strani, podsjetio je da će se s 3,2 milijarde kuna i ove godine sanirati dugovi zdravstva iz prethodnih razdoblja, a da će se uštede od oko 3,5 milijardi kuna osigurati smanjenjem dužnosničkih plaća, ukidanjem dodatka za vjernost u javnim i državnim službama te manjim materijalnim rashodima.
‘Uvijek ostaje pitanje što od tih ukupnih smanjenja znače strukturni, a što ne strukturni i u tom dijelu će Vlada imati itekako veliku obvezu da za sva ova smanjenja obrazložimo u kom dijelu su strukturna, a u kojem nisu’, kazao je Linić. Naglasio je da Vlada procjenjuje da su efekti strukturnih smanjenja na rashodovnoj strani oko 1,1 posto te da je u smanjenju deficita veći učinak rashodovne strane.
Kao rizične momente rebalansa naveo je procijenjeni gospodarski rast od 0,2 posto, s obzirom na negativan učinak smanjenja državne potrošnje i visoku zaduženost stanovništva, a naglasio je da bi veće rezanje proračunskih rashoda dodatno ugrozilo mogućnost rasta. Pozitivne učinke na gospodarski rast očekuje od povećanja državnih investicija u energetiku i željeznicu te većeg izvoza na zajedničko tržište EU.
