Netom što smo ispratili kalendarsko, nakon kratkotrajnog upliva kasnozimskih uvjeta, dolaskom posljednjeg vikenda u ožujku, stiže nam i klimatsko proljeće, premda vam to kroz staklo balkonskih prozora trenutno baš i ne izgleda.
I petak nam je u jutarnjim urama donio naoblaku koja se nad zadrom i okružjem nadvila još početkom tjedna, no sinoptička prognoza kaže kako slijedi konačno razvedravanje u poslijepodnevnim i večernjim satima. I to ne samo na dan ili dva.
Umberta, sredozemna ciklona, poput prethodnika Tonča, također se, inače, bila „razigrala“, pa su tako na moru od ponedjeljka do četvrtka usporedno vladala čak tri vjetra- na sjevernom Jadranu bura, na srednjom levant, a na južnom jugo čiji su se udari na otvorenom i vanjskim otocima kao na Visu mjerili s orkanskih 140 km/h, a olujnih udara preko 80 km/h bilo je uz obalu, na dubrovačkom području, ali i na tradicionalnom „obitavalištu“, podno Velebita.
Na sreću, i ona se „umorila“ i „utihnula“. Kapute i gležnjače koje ste na trenutak izvadili iz dubine ormara, slobodno možete vratiti natrag i sada zaista odložiti na duži rok bez straha…
Kakvo nas vrijeme čeka, pročitajte u desetak redaka:
[pullquote align=”left”]I petak nam je u jutarnjim urama donio naoblaku koja se nad zadrom i okružjem nadvila još početkom tjedna, no sinoptička prognoza kaže kako slijedi konačno razvedravanje u poslijepodnevnim i večernjim satima. I to ne samo na dan ili dva[/pullquote]- U petak će posvuda biti više suha i sunčana vremena u odnosu na prethodne dane, ali će i dalje mjestimice uz povećanu naoblaku biti slabe kiše ili pljuskova. Bura i tramontana će se proširiti tijekom dana na cijelu obalu, još će u početku južnije od Pelješca biti juga. Podno Velebita prijepodne jaka do olujna bura. Minimalne jutarnje temperature u zaobalju od 4 do 8 C, uz obalu i na otocima od 7 do 12 Celzijevih stupnjeva. Najviše dnevne posvuda u porastu i bit će većinom od 14 do 19 Celzija, najavljuje kolega Rade Popadić iz Crometrea.
U subotu nam posvuda slijedi stabilizacija vremena pa će prevladavati vedro, u noći slaba do umjerena bura, podno Velebita i Biokova i pojačana. Danju će prestati i okrenuti na slab vjetar s mora. Jutro malo svježije, najviše dnevne temperature većinom od 17 do 23 stupnja.
I onda, u nedjelju će napokon biti pretežno vedro, u noći tiho ili slaba bura. Ranim jutrom na moru će zapuhati slabo, samo ponegdje i umjereno jugo koje će popodne prestati i okrenuti na slab sjeverozapadnjak. Minimalne jutarnje temperature u zaobalju od 3 do 7 C, uz obalu i na otocima od 7 do 12 Celzija. Najviše dnevne temperature malo niže u odnosu na subotu i bit će većinom od 16 do 20 Celzijevih stupnjeva.
Kraj mjeseca i start travnja, dakle ponedjeljak, utorak, srijeda i četvrtak, donose nam obilje sunca, proljetni ugođaj u pravom smislu riječi i školskih definicija.
Tome će svakako pridonijeti i 60 minuta kasniji pad mraka.
Naravno, ne zaboravite u međuvremenu unaprijed pomaknuti kazaljke sata.
[pullquote align=”right”]U subotu nam posvuda slijedi stabilizacija vremena pa će prevladavati vedro, u noći slaba do umjerena bura, podno Velebita i Biokova i pojačana. Danju će prestati i okrenuti na slab vjetar s mora. Jutro malo svježije, najviše dnevne temperature većinom od 17 do 23 stupnja[/pullquote]Inače, povodom 23. ožujka, Svjetskog meteorološkog dana u zgradi Ujedinjenih naroda u Ženevi održala se konferencija za medije tijekom koje je Michel Jarraud, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije izvještavao o stanju globalne klime u 2013. godini.
U izvještaju o stanju prošlogodišnje globalne klime još se jednom, pišu HRT i Crometeo portal, naglašava postojanje dramatičnih djelovanja suša, toplinskih valova, poplava i tropskih ciklona na ljude i imovinu u gotovo svim dijelovima planeta.
Potvrđene su najave o 2013., kao šestoj najtoplijoj od kada postoje službena mjerenja, zajedno s 2007. pri čemu se nastavlja dugoročni trend globalnog zatopljenja. Na to upućuju i mnogi međusobni povezani i dosljedni pokazatelji klimatskih promjena – temperatura u različitim državama i područjima, ekstremni vremenski događaji, podaci o snježnom pokrovu, zagrijavanju oceana, porastu razine mora i koncentracije stakleničkih plinova.
Trinaest od četrnaest najtoplijih godina na globalnom nivou do danas dogodilo se u 21. stoljeću, a svako od posljednja tri desetljeća bilo je toplije prema prethodnom, pri čemu je do sada rekordno toplo bilo razdoblje 2001-2010. godina.
Prosječna globalna temperatura zemlje i površine oceana u 2013. godini iznosila je 14,5 C, što je za 0.50 Celzija više od službenog klimatološkog prosjeka iz razdoblja 1961-1990. godina, te 0.03 C iznad prosjeka 2001-2010. Osobito je iznadprosječno toplo bilo u mnogim dijelovima južne polutke, pri čemu je u Australiji bilo toplo kao nikada do sada, a u Argentini je prošla godina bila druga najtoplija u povijesti mjerenja.
U izjavi Svjetske meteorološke organizacije, koja je međunarodno priznati autoritet i izvor meteoroloških informacija, kao najvažniji klimatski događaji u 2013. godini su navedeni:
- Tajfun Haiyan (u nekim područjima znan i kao Yolanda), jedna od najsnažnijih oluja, uništila je dijelove Filipina,
- Temperatura zraka iznad kopnenog dijela južne polutke bila je vrlo visoka, s rasprostranjenim toplinskim valovima; Australija je imala rekordno toplu godinu, Argentina drugu najtopliju, a Novi Zeland njegovu treću najtopliju,
- Ledeni polarni zrak došao je nad dijelove Europe i jugoistok SAD-a,
- U Angoli, Bocvani i Namibiji vladala su jake suše,
- Obilne monsunske kiše uzrokovale su velike poplave na granici Indije i Nepala,
- Obilne kiše i poplave na sjeveroistoku Kine i istočnog dijela Ruske Federacije,
- Obilne kiše i poplave u Sudanu i Somaliji,
- Velika suša na jugu Kine,
- Najveća suša na sjeverozapadu Brazila u posljednjih 50 godina,
- Najširi ikada viđeni tornado u El Renou, Oklahoma, SAD,
- Ekstremne velike poplave u Alpama, u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švicarskoj i Poljskoj,
- Dosad neviđeni snijeg pao je u Izraelu, Jordanu i Siriji…
Također i:
- Koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi dosegla rekordne razine,
- Zabilježeni su nove rekordno visoke razine globalnih oceana,
- Zabilježen je rekordni dnevni maksimum morskog leda na Antarktici.