Na području grada Zadra, posebice na Poluotoku, u staroj jezgri, odnosno Varoši otvoreni su brojni ugostiteljski objekti, odnosno objekti brze prehrane koji ne zadovoljavaju osnovne higijenske uvjete, odnosno nemaju adekvatni sanitarni čvor unutar svoje radnje. Kako je moguće da su bez ispunjavanja tog zakonskog uvjeta uspjeli ishoditi dozvolu za rad s prehrambenim proizvodima obratili smo se upitom Uredu državne uprave u Zadru.
Naime, mnogima nije svejedno tko i na koji način barata s prehrambenim namirnicama koje konzumiraju, a prodaju se u prostorima koji se praktički ne mogu niti normalno dezinficirati.
– Objekti brze prehrane kao vrsta ugostiteljskog objekta registriraju se po Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti i Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina “Restorani”, “Barovi”, “Catering objekti” i “Objekti jednostavnih usluga.” U skladu s člankom 20. Zakona nadležni ured utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za vrstu ugostiteljskog objekta i o tome donosi rješenje, a člankom 25. Zakona propisano je da je ugostitelj dužan dostaviti dokaze da je registriran za obavljanje navedene djelatnosti, da ima pravo korištenja poslovnim prostorom, da ispunjava uvjete za određenu vrstu objekta, da je građevina u kojoj je objekt sukladno posebnom propisu uporabljiv te da ispunjava i druge uvjete propisane Zakonom (oprema i uređaji atestirani od strane ovlaštenih organizacija, voda zdravstveno ispravna, buka atestirana i doneseno rješenje Sanitarne inspekcije da su provedene mjere zaštite od buke), kazala je Vesna Colić, voditeljica Odjela za turizam i pomorstvo u Uredu državne uprave u Zadarskoj županiji.
Rak rana restoratera u Zadru su upravo prostori fast food objekata čiji vlasnici se ponašaju poput vlasnik restorana. Kako doznajemo, fast food objektima, odnosno objektima brze prehrane nisu dopušteni niti pribor i posuđe koje koriste restorani, a uredno ih bez posljedica koriste. Nemaju dakle, niti sanitarne čvorove (ni za goste ni za osoblje), a posluju kao restorani, odnosno imaju čak i sličan menu. Navedeni objekti u velikom broju slučajeva nemaju ni propisane dimnjake, filtere, itd. što vrlo često izaziva bijes stanara ponad ovih objekata na koji se svi, počevši od vlasnika objekata pa do nadležnih službi, oglušuju.
– Objekti brze prehrane većinom su organizirani na način da nemaju prostoriju za usluživanje nego se usluživanje vrši unutar ugostiteljskog objekta ili preko pulta gostu izvan objekta, a radi konzumacije izvan tj. na drugom mjestu ili u hodu. Napominjemo da takvi objekti brze prehrane koji imaju prostoriju za usluživanje do 15 metara četvornih, a nemaju prostor za usluživanje na otvorenom s niskim stolovima i namještajem za sjedenje, ne moraju imati zahode za goste). Navedeni objekti ne moraju imati niti zahod za zaposleno osoblje ako imaju do pet zaposlenih i ako je korištenje zahoda osigurano sukladno drugim propisima, istaknula je Colić.
Nakon ovog obrazloženja, pitamo se kako djelatnici ovih objekata izvršavaju svoje fiziološke potrebe za vrijeme osmosatnog radnog vremena, tko ih mijenja dok obavljaju nuždu po okolnim kafićima, odnosno poslovnim prostorima, te na kraju najbitnije kakve su zapravo higijenske navike zaposlenika koji rade u takvim uvjetima te kakve nas ruke u konačnici zapravo poslužuju. Dobar tek!