Ekonomska klima u Hrvatskoj u ožujku je blago pogoršana u odnosu na prethodni mjesec, nasuprot neznatnom poboljšanju klime na razini Europske unije i eurozone, pokazalo je danas izvješće Europske komisije.
U Hrvatskoj je tako indeks ekonomske klime (ESI), koji izrađuje Europska komisija, smanjen u ožujku na 106,6 bodova, sa 108,3 boda, koliko je iznosio u veljači. Izrazitije pogoršanje pritom je zabilježeno u sektoru maloprodaje, gdje je odgovarajući indeks u ožujku potonuo na minus 7,3 boda, s plus 8,2 boda u veljači, a blaže je pogoršanje zabilježeno u industrijskom sektoru, sa 7,7 na 3,8 bodova.
Međutim, poboljšanje klime u Hrvatskoj zabilježeno je u sektoru usluga, uz skok odgovarajućeg indeksa s minus šest bodova u veljači na minus 4,1 bod u ožujku. Ozračje je poboljšano i u sektoru graditeljstva, gdje je indeks uvećan s minus 39,1 na minus 33 bodova, a blago je poboljšano i povjerenje potrošača, za 1,2 boda, na minus 34,4 boda.
U Europskoj uniji u cjelini ekonomska klima u ožujku je tek neznatno poboljšana u odnosu na prethodni mjesec, uz rast odgovarajućeg indeksa na 105,3 boda, sa 105 bodova u prošlom mjesecu. Od dva najveća gospodarstva izvan eurozone, ono Velike Britanije zabilježilo je pad indeksa za 4,1 bod, dok je u Poljskoj on bio u plusu neznatnih 0,2 boda.
U 18-članoj eurozoni indeks ekonomske klime uvećan je u ožujku za 1,2 boda na 102,4 bodova. Za poboljšanje klime u eurozoni najzaslužnije je povećanje povjerenja potrošača, dok je također ojačalo povjerenje u uslužnom sektoru, a u manjoj mjeri sektoru maloprodaje i industriji. Blago se pogoršalo samo povjerenje u sektoru graditeljstva.
Ozračje je poboljšano u svih pet velikih gospodarstava eurozone, uglavnom zahvaljujući poboljšanom povjerenju potrošača. Pritome je u Nizozemskoj odgovarajući indeks uvećan za 2,3 boda, u Španjolskoj za 2,2, a u Italiji za 1,3 boda, dok su Francuska i Njemačka zabilježile samo skroman rast indeksa, od 0,7 odnosno 0,4 bodova.
