Debele jakne, džempere i kaput spremite u ormar!

Premda tek u desetom danu i niti na trećini puta, ušli smo danas u treći tjedan trećeg godišnjeg mjeseca. Proljeće se osjeća u zraku, skoro pa da se može opipati, u skladu s time smo i općenito daleko boljeg raspoloženja u odnosu na prethodnih nekoliko kišnih tjedana.
Nad Donatovim metropolisom sinoptičari i za ponedjeljak, 10.3., najavljuju vedro nebo, kao i za naredno blisko razdoblje uglavnom poprilično obasjano sunčevim zrakama. Dakle, ako niste, slobodno spremite debele jakne, džempere i kapute u ormar, vjerojatno da će nam opet zatrebati mjeri se u – promilima. No, dobro, slažemo se, nikada se ne zna…
Između jake kontinentalne anticiklone i ciklone nad jugoistokom Europe, nad našim područje je tijekom nedjelje i dalje dominiralo sjeveroistočno visinsko strujanje, pa je i u unutrašnjosti zemlje i na Jadranu povremeno bilo jačih udara sjevernog vjetra.
[pullquote align=”left”]Nad Donatovim metropolisom sinoptičari i za ponedjeljak, 10.3., najavljuju vedro nebo, kao i za naredno blisko razdoblje uglavnom poprilično obasjano sunčevim zrakama. Dakle, ako niste, slobodno spremite debele jakne, džempere i kapute u ormar[/pullquote]Najjača bura puhala je u ranim večernjim satima kada su udari u Splitu dosezali 94 km/h, a u Makarskoj 108 kilometara na sat. Udari bure na Zavižanu dosezali su orkanskih 127 km/h. Na Zavižanu, usprkos suncu, niti u najtoplijem dijelu dana temperatura nije prešla 0 C, a visina snijega iznosila je 106 centimetara.
– Nedjelja je cijeloj zemlji “podarila” pretežno vedar dan. Jutro je u unutrašnjosti zemlje, ali i ponegdje u zaobalju bilo prohladno sa slabim mrazom, otkriva Crometeo portal.
Najnižih -4 C izmjereno je na Zavižanu i Svetom Juri na Biokovu. -3 C je bilo na Bjelolasici, -2 C u Josipdolu i Oštarijama, a -1 C ponegdje u nizinama unutrašnjosti i unutrašnjosti Istre, dok su drugdje minimalne temperature bile od 0 C do najviših 14 C, koliko je izmjereno u kod Dubrovnika.
Najviše dnevne temperature bile su od 11 do 14 C u unutrašnjosti zemlje, te od 14 do čak 21 C na Jadranu. Temperature more bile su od 11 C na sjevernom Jadranu do 15 C na srednjodalmatinskim otocima.
Stabilno vrijeme zadržati se i tijekom pretežno vedrog ponedjeljka, pa će puhat će umjerena, samo ponegdje i jaka bura, koja podno Velebita može povremeno biti olujna. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od 4 do 9 C, uz obalu i na otocima od 9 do 13 C. Najviše dnevne temperature od 14 do 20 C.
[pullquote align=”right”]Najviše dnevne temperature bile su u nedjelju od 11 do 14 C u unutrašnjosti zemlje, te od 14 do čak 21 C na Jadranu. Temperature more bile su od 11 C na sjevernom Jadranu do 15 C na srednjodalmatinskim otocima[/pullquote]- Ožujak je, klimatološki gledano, prvi proljetni mjesec, Zemlja, na svojoj putanji oko Sunca, postavlja se u takav položaj da sunčeve zrake u naše krajeve dopiru pod sve okomitijim kutom na podlogu. Pored toga, i omjer trajanja dana i noći sve se više izjednačava, da bi se oko 20. ožujka, kada se Sunce nađe okomito nad Ekvatorom, taj omjer potpuno izjednačio, na pola-pola. Tim trenutkom nastupa i astronomsko proljeće, dok je u klimatološkom smislu, ono nastupilo zamjetno prije toga, 1. ožujka, što je prvi dan meteorološkog proljeća. Taj naziv potječe od samih meteorologa, otkriva nam Rade Popadić, kolega i metereolog iz Cromatea.
Sukladno svojim kriterijima, meteorolozi smatraju da se ožujak ne može svrstati među zimske mjesece kao što su to prosinac, siječanj i veljača. Zbog toga se cijeli ožujak proglašavao proljetnim mjesecom jer u njemu ima puno više obilježja proljetnog nego pravog zimskog vremena. Srednje mjesečne temperature u ožujku još su relativno niske. One variraju od prosječnih °C u nizinama unutrašnjosti do 12 C na otocima. Ožujak je prvi mjesec u kojem se počinje osjećati izražen porast temperatura u odnosu na zimsko doba. Pogotovo se to odnosi na dnevne temperature, koje se pod utjecajem već podosta snažnog sunčeva zračenja, nerijetko penju preko 15 stupnjeva, a ponekad, doduše rijetko, i iznad 20 Celzija. Primjerice, u Šibeniku je temperatura zraka 23.02.1977. dosegnula ljetnih 26.2 Celzijeva stupnja.
Da se sada ne uljukamo, eto nam i nekoliko drevnih izreka i podataka:
8-10. ožujka 1976.- u Pargu (Gorski Kotar) palo 112 cm snijega
10.03 Kak je na 40 mučenikov, tak bo 49 dni trpelo”
11.03. “Ako u ožujku igraju mušice, za travanj pripremi rukavice”.