Tradicionalno, 30. ožujka, Dan Grda slavi Grad Pag. Trodnevna fešta kulminirati bi trebala točno u podne velikom rođendanskom tortom na Trgu Petra Krešimira IV, a nakon što se prethodno polože vijenci na Gradskom groblju kod centralnog križa i Gradska glazba jutarnjom budnicom napravi đir ulicama kao sastavni dio svečarskog programa.
Koliko poznajemo taj grad na otoku, toliko blizu i toliko daleko, naročito za burovitih podvelebitskih dana, povezanom kopnom, možemo se uvjeriti u narednih tridesetak redaka.
Dakle, na središnjem dijelu otoka Paga izdignuta nad prostranim bazenima soli, nalazi se akropola s crkvom Sv. Marije, kao dio nekadašnjeg Paga čije povijesne tragove valja tražiti još u razdoblju antike, piše u Monografiji Otoka Paga. I nastavlja: naziv Pag prvi se puta spominje u X. st. i to kada je 976. kralj Stjepan Držislav oslobodio Pag od bizantske vlasti i za upravitelja grada postavio hrvatskog župana. Jedan od najznačajnijih događaja u povijesti grada Paga jest dobivanje Bule kralja Bele IV. kojom je gradu Pagu darovao status Slobodnog kraljevskog grada. Bilo je to 30. ožujka 1244. godine i u spomen na taj događaj, 30. ožujka proglašen je Danom grada Paga. Nalazeći se stalno usred borbe Zadra i Raba za prevlast nad otokom , Pažani su željeli ostvariti autonomiju , za koju su se borili svim pravnim sredstvima.
[pullquote align=”left”]Među najznačajnijim događajima u povijesti grada Paga jest dobivanje Bule kralja Bele IV. kojom je gradu Pagu darovao status Slobodnog kraljevskog grada. Bilo je to 30. ožujka 1244. godine i u spomen na taj događaj, 30. ožujka proglašen je Danom grada Paga[/pullquote]Paški je sudac Belota Dobronić na Općem hrvatskom saboru u Ninu 1396. nastojao i dijelom uspio oživotvoriti ideju o paškoj autonomiji. Hrvatski je kralj Ludovik I. 1376. godine potvrdio Pagu pravo Slobodnog kraljevskog grada , dajući mu uz postojeće , još i neke nove povlastice. Kralj Ladislav je 1403. prodao Veneciji svoj dio Dalmacije , u što je bio uključen i grad Pag. Na taj je način, za više stoljeća, Pag pripao Mletačkoj Republici. Godine 1433. dobio je Gradski statut , jedan od prvih dokumenata takve vrste u Hrvatskoj. Sredinom XV. st. opasnost od Turaka bila je sve veća , pa su Pažani, 18. svibnja 1443. godine, počeli s gradnjom novog grada, na mjestu na kojem se nalazi i danas.
Planovi za izgradnju novoga grada Paga izrađivali su se u Veneciji, a u svemu tome sudjelovao je i veliki graditelj i kipar Juraj Matejev Dalmatinac. U novi su se grad Pažani preselili 1467. godine. Grad koji su napustili nazvali su jednostavno Stari grad i takav je naziv ostao do danas. Novoizgrađeni grad pružao je veću sigurnost, bio je okružen zidinama dodatno pojačanima sa devet kula.
U novi grad Pag preselilo se cijelo stanovništvo Starog grada, pa je zapravo povijest starog i novog Paga jedna ista i nedjeljiva. Na čelu paške uprave stoljećima se nalazio knez kojega je postavljala središnja vlast u Veneciji. Važnu ulogu u oblikovanju kulturnog i gospodarskog življenja u gradu Pagu imale su paške plemićke obitelji. Njihove su palače bile simbol moći i bogatstva, ali i općeg prosperiteta grada.
[pullquote align=”right”]Početkom 60-ih godina intenzivirao se razvoj turizma, što je dalo novi zamah općem gospodarskom razvoju. Pag se počeo urbano širiti izvan stare gradske jezgre. Nastala su nova prigradska naselja Vodice, Blato, Murvica, Varoš, Bašaca, Bošana i Sveta Jelena[/pullquote]Godine 1792. , navodi se u Monografiji Otoka Paga, Pag je dobio prvu gimnaziju. Tijekom tridesetih godina XX.st., zbog agrarne reforme usitnjeni su veliki otočni posjedi, što je oslabilo gospodarsku snagu plemstva, koje postupno počinje odlaziti u Italiju, Južnu Ameriku, a jedan dio u Zagreb, Rijeku i druge gradove u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
Do velikog osipanja gradskog stanovništva došlo je u dva navrata. Prvo početkom XX. st. , kada su zbog pojave peronospore uništeni otočni vinogradi. Zbog toga je oko 2000 Pažana 1905. godine otišlo u razne prekomorske zemlje, najviše u SAD i Australiju. Drugo veliko osipanje stanovništva dogodilo se neposredno nakon Drugog svjetskog rata (1941.- 1945.). Početkom 60-ih godina intenzivirao se razvoj turizma, što je dalo novi zamah općem gospodarskom razvoju. Pag se počeo urbano širiti izvan stare gradske jezgre. Nastala su nova prigradska naselja Vodice, Blato, Murvica, Varoš, Bašaca, Bošana i Sveta Jelena.
Godine 1968. otvoren je hotel “Belevue” sa 370 ležajeva, uređuju se plaže, auto-kampovi, prometnice, caffe-barovi, disco-klubovi, trgovine. Turizam je izmijenio urbanu vizuru grada Paga i uvelike utjecao na život pučanstva. Na prijelazu iz XIX. u XX.st. u gradu Pagu živjelo je 4700 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Pagu je na 1000 muškaraca dolazilo 1028 žena. Pažani su 95.4 posto Hrvati, rimokatolici, organizirani u šest župa, Pag, Gorica, Dinjiška, Vlašići, Povljana i Kolan.
Trenutno, Gradsko vijeće paga čine zastupnici sedam političkih stranaka: Maržić Nikola (mandat u mirovanju Tičić Mirjana) (SDP) 2. Karavanić Igor (PSP) 3. Herenda Toni (SDP) 4. Šljivo Vjekoslav (mandat u mirovanju, gradonačelnik Maržić Željko) (PSP) 5. Crljenko Dražen ( mandat u mirovanju, zamjenik gradonačelnika Grašo Dario) (SDP) 6. Čemeljić Ante (mandat u mirovanju Fabijanić Ante) (HSP) 7. Fabijanić Davorin (HSP) 8. Oguić Borko (HNS) 9. Fabijanić Josip (HSLS) 10. Donadić Davor (HNS) 11. Herenda Tino (HDZ) 12. Šuljić Zlatko (HDZ) 13. Komadina Edo (HSP AS).
[pullquote align=”left”]Pag raspolaže s oko 10 000 turističkih kreveta, a tijekom ljetne sezone tu boravi preko 100. 000 gostiju koji ostvaruju više od 1 000 000 noćenja. Najveći broj turista boravi u privatnim apartmanima i sobama, dio u auto-kampovima, dok ostali popunjavaju kapacitete hotela[/pullquote]Pag obiluje kulturno-povijesnim spomenicima. Najznačajnije građevine su Zborna crkva Marijinog Uznesenja, Knežev dvor i kula Skrivanat – jedina preostala od devet kula koje su, zajedno s bedemima, nekada okruživale grad. Osim navedenih tu su i crkva sv. Jurja, crkva sv. Frane, samostan sv. Margarite te stari magazini soli. Kilometar udaljeno od gradske jezgre nalazi se arheološko područje Stari grad s crkvom sv. Marije i akropolskim ostatcima.
Turizam je, uz solanu i sirane, najvažnija gospodarska grana. Premda je prvi veći zamah paški turizam doživio početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, ipak njegovi počeci sežu u dublju prošlost. Tako je već 1929. Pag imao svoj turistički prospekt, a odmah na početku 20. stoljeća, u Zvonimirovoj ulici otvoren je i hotel. Pag je imao i tri konačišta: najveće se nalazilo u ulici sv. Marije, a vodila ga je obitelj Paro.
Pag raspolaže s oko 10 000 turističkih kreveta, a tijekom ljetne sezone tu boravi preko 100. 000 gostiju koji ostvaruju više od 1 000 000 noćenja. Najveći broj turista boravi u privatnim apartmanima i sobama, dio u auto-kampovima, dok ostali popunjavaju kapacitete hotela.
U prosjeku strani gosti čine 60 posto ukupnog broja gostiju koji ljetuju u Pagu i ostvaruju oko 65 posto noćenja. Zbog naglog razvoja turizma šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća, izgrađen je veliki broj kuća za odmor. U takvim objektima, “vikendaši” ostvaruju i do 100 000 noćenja. Razvoj turizma pridonio je i razvoju popratnih gospodarskih grana, trgovine i ugostiteljstva. Također, potaknuo je grad da poveća svoju brigu o plažama, uslužnim djelatnostima, prometnicama i vanjskom uređenju kuća. Na izravan ili neizravan način, u tu gospodarsku granu uključeno je oko 70 posto pučanstva.
