Najviše su dužni Zagrepčani, što je i logično jer je Zagreb najveći grad. Naime, za vodu i komunalne usluge duguju 360 milijuna kuna. U ostalim većim gradovima ta su dugovanja znatno manja i kreću se od 9 do 14 milijuna kuna za vodu i komunalije.
Splitski dug za vodu i Čistoću veći je od 9 milijuna kuna. Račune za komunalni otpad na vrijeme ne plati tek jedan posto, a za vodu oko 15 posto Splićana.
Osječani za vodu i odvoz komunalnog otpada duguju oko 14 milijuna kuna. Polovica tih iznosa već je na sudu. Riječani, pak, za vodu, komunalne usluge i grijanje duguju oko 11 i pol milijuna kuna.
Velike su to razlike, ali treba uzeti u obzir različite prireze u gradovima, ali i broj korisnika. Ipak, iako je riječ o višemilijunskim iznosima, čini se kako većina Hrvata ipak plaća redovito svoje račune. Doduše ne redovito s datumom dospijeća, ali oko 90 posto građana u cijeloj zemlji račune podmiri unutar tri mjeseca.
No, u milijunskim dugovanjima velik je broj onih koji imaju tek poneki zaboravljeni račun ili prekoračeno dospijeće plaćanja. Ipak, 300.000 građana zbog dugovanja ima blokirane račune.
Njih 166 zbog samo 10 kuna duga, 377 građana zbog duga do 50 kuna, a broj onih koji duguju između 50 i 100 kuna je 1944. Otpis duga od države mogli bi dobiti svi oni za koje se utvrdi da su lošeg socijalnog statusa i da ne mogu vraćati dug do 100 tisuća kuna. Prema riječima ministra Linića, detalji oprosta duga sigurno neće biti poznati prije kraja travnja.
Najviše računa građana blokirano je zbog duga prema bankama i štedonicama, ali narastao je i dug blokiranih građana zbog kupnje automobila. Dužni su građani i sudovima, a velik broj blokiranih računa opterećen je i zbog dugova za telefonske račune, a blokiranim građanim dugovanja žele naplatiti i bolnice, škole, vrtići.
