4…3…2…1… Kreni! Ajmo sad, svi za jednog, jedan za sve- Ravni kotari! Zajedno smo jači! Kada nepravda postane zakon, otpor je tvoja dužnost! Protiv!… Plakati, grafiti, facebook statusi, jednostavno iskazuju opći stav, ili barem u značajnoj mjeri, žitelja Zemunika, Prkosa, Smilčića, Galovca, Nadina, Suhovara kao i okolnih općinskih središta, sela i tamošnjih zaseoka oko izgradnje županijskog Centra za gospodarenje otpadom koji bi se trebao graditi u Biljanima Donjim i biti završen najdalje za dva ljeta.
– Lokacija centra planira se na samo 40-ak metara udaljenosti do prvih kuća. U blizini se nalaze vrlo osjetljivi izvori vodovoda, od kojih su neki u funkciji, a drugi su pričuvni. Također se ispod same lokacije nalaze vodotoci, a budući da se radi o krškom terenu, bojimo zagađenja. Isto tako se u blizini nalaze najplodnija polja zadarskog zaleđa, ustvrdio je Zdravko Belušić, „alfa i omega“ prosvjeda i predsjednik Eko udruge Ravnih kotara.
U četvrtak navečer, u 18 sati, u dvorani osmoljetke u Zemuniku Donjem, održat će se druga javna rasprava o namjeravanom podizanju pogona za preradu smeća. Prva se u prošlu srijedu priredila u Benkovcu, a prethodio joj je skup mještana u Škabrnji- s oba su upućeni identični zaključci koji se u najkraćem dadu svesti pod internacionalno poznat poklič- „no passaran“.
[pullquote align=”left”]U četvrtak navečer, u 18 sati, u dvorani osmoljetke u Zemuniku Donjem, održat će se druga javna rasprava o namjeravanom podizanju pogona za preradu smeća[/pullquote]- Lokalno stanovništvo se velikom većinom odredilo kontra sporne lokacije iako podržava nastojanja da se na dulje riješi problem otpada, ali ne na štetu mještana. To je posljednja prilika da iskažu potporu i volju za promjenu odredišta budućeg odlagališta u srcu Ravnih kotara. Rasprava se i ponavlja, upravo na naš zahtjev, kako bi i zaposleni, i kućanice, učenici i studenti također mogli aktivno sudjelovati, poručio je predsjednik EU RK-a.
Mještani u većini nisu suglasni s lokacijom projekta, no sasvim su suglasni da je jedan moderan projekt za gospodarenje otpadom prijeko potreban našoj Županiji kako bi se na taj način sanirala „smećara“ u Diklu i još mnoga druga divlja odlagališta.
EKO – Udruga Ravni Kotari, koja zastupa interese lokalnog stanovništva, a to dokazuje s prikupljenih 2.500 potpisa mještana, već je prije dvije godine upozorila da je lokacija neprihvatljiva iz socijalnih, ekoloških, ekonomskih i zdravstvenih razloga, pogotovo jer bi narušila prirodna bogatstva prostora, podsjeća se u pismu Eko udruge odaslanom predstavnicima sedam institucija, od Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove u Zadarskoj županiji, preko zamjenika župana Božidara Longina i Gorana Vrabeca iz Ministarstva zaštite okoliša do Nives Kozulić u Zavodu za prostorno uređenje Zadar i Branka Kutije, gradonačelnika Benkovca…
– U dlaku istu bajku iz nadležnih službi smo čuli za pročišćavač na Smiljevcu, a sada usred grada imamo eko-bombu, rekao je zadarski gradski vijećnik Marko Pupić Bakrač iskazujući uz podršku žiteljima bojazan da će cijena za građane skočiti i šest puta i da u centru neće biti obrađivan samo otpad iz Zadarske županije, budući da se u EU-u slični centri grade za područja s 1.3 milijuna stanovnika.
Potporu je dao i Tomislav Šarić, predsjednik županijskog HSP AS-a.
– Prilično je simptomatično da Šibenik i Split ne žure s izgradnjom svog pogona. Plašim se da bi naš centar mogao postati centar za preradu otpada iz cijele buduće regije Dalmacije, a to onda puno toga mijenja, napomenuo je prvi čovjek koalicijskog partnera HDZ-a.
[pullquote align=”right”]EKO-Udruga Ravni Kotari, koja zastupa interese lokalnog stanovništva, a to dokazuje s prikupljenih 2.500 potpisa mještana, već je prije dvije godine upozorila da je lokacija neprihvatljiva iz socijalnih, ekoloških, ekonomskih i zdravstvenih razloga[/pullquote]- Takvi centri moraju postojati, s tim da se prije svega mora provjeriti odabir tehnologije, je li baš ta tehnologija idealna ili se to može bolje učiniti. Dosad nismo bili zadovoljni tehnologijom u svim takvim izgrađenim pogonima za mehaničko-biološku obradu otpada. No, s druge strane, činjenica je da će takvi centri, koji jednostavno moraju postojati, uvijek nekome smetati. Jasno je da se ljudi zbog toga bune, kazao je pak Ivan Guina iz OraH-a.
Iz Ureda zadarskoga župana podsjećaju da su Studija o utjecaju na okoliš i Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša s tehničko-tehnološkim rješenjem Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije do 24. veljače 2014. godine izloženi u prostorijama Grada Benkovca (Benkovac, Šetalište kneza Branimira 12) i Zadarske županije (Zadar, Božidara Petranovića 8).
Pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe mogu se dati na mjestima javnog uvida ili dostaviti poštom na adrese: Grad Benkovac, 23 420 Benkovac, Šetalište kneza Branimira 12, i Zadarska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, 23000 Zadar, Božidara Petranovića 8, najkasnije posljednjeg dana javnog uvida.
U tijeku pristupnih pregovora s EU, Hrvatska je, inače, preuzela određene obveze i na području okoliša, točnije gospodarenja otpadom, u sklopu čega se nalazi i izgradnja centara za prikupljanje, razvrstavanje, daljnju preradu i iskorištavanje otpada. Zbrinjavanje otpada na ovakav način mora započeti najdalje 2018., u suprotnom Hrvatsku očekuju novčani penali, čija se visina određuje razmjerno količini nezbrinutog otpada i broju stanovnika.
– Što se tiče gospodarenja otpadom, Hrvatska je na samom začelju ljestvice zemalja EU. Novi Centar predstavlja funkcionalan način iskorištavanja otpada, a sama izgradnja odvijala bi se u skladu s najvišim normama i standardima za zaštitu okoliša, čija se isplativost procjenjuje na vijek duži i od 30 godina. Ukratko, Centar će biti hortikulturalno riješen i uređen kompleks prema najvišim zadanim standardima, kazao je pak Dino Perović, direktor tvrtke Eko, zadužene za gospodarenje županijskim otpadom, ističući kako preliminarna cijena izgradnje iznosi 63 milijuna eura. Pravi iznos postići će se na planiranim natječajima za izgradnju, no zna se kako bi se veći dio, odnosno 80 posto radova, financiralo putem potpore Europske unije, dok bi se 20 posto novčanih sredstava pokrivalo kreditnim linijama.
„Nema šanse“, „smetlište nama a njima novac“, „neće proći“, „idite doma“, „gradite to kod sebe“, „nosite ispred Vlade i Sabora“, „pustite nas, kako vas nije sram“, „borit ćemo se s deponijem isto kao što smo se borili s četnicima“… Mali je to „koloplet“ onoga što se prošli tjedan moglo čuti u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Benkovac.
Isto bi se, po svemu sudeći, moglo ponoviti i danas. Pa i zaključak:
– Vlast u Zadru i Benkovcu se pravi glupa, a mi ćemo, ukoliko treba, ići i u Bruxelles, u EU, poručili su nezadovoljni mještani desetak susjednih sela…
