Da je tu među nama dični Hvaranin Petar Hektorović danas bi zasigurno točno pola tisućljeća nakon izvornog uratka imao povoda za drugi nastavak fascinantne ekloge i putopisa, “Ribara i ribarskih prigovaranja”. Umjesto pera i papirusa, držao bi u starogradskom ljetnikovcu Tvrdalj -laptop ili tablet, ali tema za priču i dokumentarnu reportažu napretek ima.
Napose što se tiče hrvatskog nam priobalja. I odnosa institucija spram tamošnjih mještana i tradicija. Nebi zasigurno pomanjkalo mjesta u kakvom stihu za EU, Milanovića, Linića, naročito ne za Ministarstvo poljoprivrede RH. Niti za stanje i iskorištenost resursa Jadranskog mora, zakone i propise o ribarstvu, koćarskom ribolovu, registru ribarske flote, hrvatskom ribarstvo u uvjetima članstva u Europskoj uniji, ribolovu malim alatima, ribarskim lukama, izlovu plave ribe, poticajima i potpori u ribarstvu, posadama i alatima ribarskih brodova…
[pullquote align=”left”]Paragrafi kažu da se od 1. ožujka 2014. više neće moći obavljati mali ribolov koji pretpostavlja upotrebu jednoslojnih mreža stajaćica, a da će se sadašnji nosioci povlastice za tu vrstu ribanja moći pod određenim uvjetima opredijeliti za gospodarski, odnosno sportski ili rekreativni ribolov, s tim da mali ribari na otocima i na Pelješcu – ispune li uvjete: preko 60 godina starosti i prihod ispod 1660 kuna mjesečno – “ostaju na životu” do 31. prosinca[/pullquote]Ipak, najviše strofa i stranica zauzela bi tema koja, kako to vidimo i čitamo zadnjih tjedana, najviše zaokuplja “malog čovika” na obali Jadrana. Konkretno- malog ribolova. Ta je katergorija, “pošaljimo” se pet stoljeća unaprijed, netom izbrisana iz ribarske nomenklature, jer je tako, piše izvrstan poznavatelj materije, kolega Mladen Krnić u SD – objašnjeno je narodu – ispregovarano u procesu uplovljavanja Lijepe naše u vode pod nadzorom Bruxellesa. Ukratko, navodi, paragrafi kažu da se od 1. ožujka 2014. više neće moći obavljati mali ribolov koji pretpostavlja upotrebu jednoslojnih mreža stajaćica, a da će se sadašnji nosioci povlastice za tu vrstu ribanja moći pod određenim uvjetima opredijeliti za gospodarski, odnosno sportski ili rekreativni ribolov, s tim da mali ribari na otocima i na Pelješcu – ispune li uvjete: preko 60 godina starosti i prihod ispod 1660 kuna mjesečno – “ostaju na životu” do 31. prosinca.
Naravno da je to izazvalo revolt, pravu malu bunu, pa i uvjetno rečeno revoluciju usmenim i pismenim istupima, ali osobito i na novovjekovnim društvenim mrežama, kako primoraca, tako i bodula. Mali ribari su, normalno, rezignirani, tvrde ljutito kako im se ukida dosadašnja dozvola i ostavlja da se opredijele na sportsko-rekreacijski ribolov ili na profesionalni što je, po njima, nevjerojatna stvar budući da ribu love sami za sebe, nikad je nisu prodavali ili su to činili uistinu rijetku među njima, jer je to riba niske cijene, koju nitko niti ne želi kupiti. Preko sportskog ribolova, trebali bi se vratiti na lov tunjom što je za njih katastrofa.
Ribari smatraju da je lov na tunju dječja igra, a pitaju se što će sada sa svojim brodovima, sa mrežama koje će stajati doma jer ih ne smiju koristiti.
– Dobro što će to nama biti zabranjeno, ali što s ljudima s udaljenijih otoka. Mi smo ipak povezani kako- tako s kopnom, pa je nama znatno lakše skoknuti u ribarnicu, dućan ili trgovački centar. No, što sa žiteljima izdvojenijih naselja u kojima nema ribarnice ni izvan ljeta dućana i kojima je riblji meni bio čest, uobičajen i skoro svakodnevan. Imali smo dozvolu za malo ribarstvo u svim dosadašnjim državama. Malo ribarstvo je barem za sada dozvoljeno u svim zemljama EU-a, kaže tako Matija Longin iz Ugljana.
[pullquote align=”right”]U srijedu navečer se pod geslom ‘Osvitlimo otoke – još nas ima’ priređuje bakljada kojom se želi poručiti da otočana itekako ima na našim biserima. U svim otočnim lukama i lučicama, od Krka na sjeveru do Elafita, otočani će zapaliti baklje i lampione u znak prosvjeda zbog odluke o ukidanju malog ribarstva[/pullquote]- Malo ribarstvo je tradicija u Dalmaciji, stoljećima se takva praksa očuvala, ali kad smo pregovarali s Europskom unijom, njima je to bilo nezamislivo da imamo ribare koji nisu profesionalci ni sportaši, istakao je za Šibenik.in Petar Baranović, bivši predsjednik Sindikata ribara i političar koji je bio aktivno uključen u pregovore o ribarstvu s Europskom unijom. Baš kao i Alen Soldo, također pregovarač s EU, ali i redovit profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu i predstojnik diplomskog studija Morsko ribarstvo koji tvrdi da je aktualna zabrana izdavanja dozvola malim ribarima nezakonita i da je “posljedica nesporazuma ili neznanja”. On će uz prof. Josipa Božanića s Filozofskog fakulteta u Splitu i domaćina dr. Antu Uglešića, kao i predstavnika Ministarstva poljoprivrede s odjela za ribarstvo, u čiju resornu nadležnost spada ta problematika, sudjelovati na okruglom stolu koji na aktualnu goruću temu u četvrtak 20.2. u 18:00. u Multimedijalnoj dvorani, u Novom kampusu (Ulica dr. Franje Tuđmana 24 i), pripremaju Otočni sabor i Sveučilište iz Zadra. Teme su: Uloga akademske zajednice u očuvanju identiteta otočnog prostora, Mali ribolov u EU i njegov utjecaj na ekosustav Jadrana, Milenijska tradicija malog ribolova kao kulturna vrednota i Značenje malog ribolova za egzistenciju otočnog stanovništva.
Ususret tome, u srijedu navečer se pod geslom ‘Osvitlimo otoke-još nas ima’ priređuje bakljada kojom se želi poručiti da otočana itekako ima na našim biserima. U svim otočnim lukama i lučicama, od Krka na sjeveru do Elafita, otočani će zapaliti baklje i lampione u znak prosvjeda zbog odluke o ukidanju malog ribarstva. No, i ne samo zbog tih nedaća. Inicijativa je to koju je također pokrenuo Otočni sabor, a u samo nekoliko sati poput munje se proširila na društvenim mrežama među mnogobrojnim „bodulima“.
– Pokušat ce se ukazati na to da je mali ribolov esencijalni dio života na otocima. Molimo otočane, da noć uoči održavanja stola organizirano isplove na brodicama iz luka, zapale baklje ili lampione i barem simbolično osvijetle svoje škoje, pozvao Denis Barić, predsjednik OS-a. U 19 sati, zapadno od trajektnog pristaništa u Preku centralni je dio večerašnjeg zbivanja na koji se pozivaju i žitelji Donatova grada. Polazak trajekta iz Zadra je u 18.00 sati, a povratak u 20:00.
Poruka je to Vladi, Saboru, županijama, gradovima i općinama, koji bi trebali shvatiti da se ovako ne može odnositi prema otocima. Njihovo sustavno uništavanje, namjerno ili ne, drastično pokazuje učinak. Razumijemo probleme u kojima je država, ali ne smijemo se pomiriti s time da se ništa ne može učiniti. Nada umire posljednja, navode iz Otočnog sabora.
Preko Ministarstva kulture zatražit će se zaštitu stoljetne djelatnosti jer lov mrežama smatraju nematerijalnim dobrom, a pažnju na sebe kane privući i upravo velikom bakljadom na otocima kojom će dan uoči okruglog stola pokazati težak položaj otočana novim pravilnicima i zakonima.
