Snovi mogu biti dobri, loši, zabavni ili mučni, pretvoriti se noćne more ili mokre snove, no izgleda da su i puno više od puke zabave našeg mozga. Nova istraživanja sugeriraju da mozak tijekom noći zapravo vari informacije i izbacuje višak.
Tako samo ono što ostane nakon tog procesa ostaje u našem mozgu i postaje dio naših sjećanja.
Znanstvenici kažu da sanjamo cijele noći, ne samo tijekom REM faze, iako snove vidimo i pamtimo uglavnom iz REM faze. Zanimljivo, tu fazu nemaju kukci i ribe, no sisavci, gmazovi i ptice imaju.
Ako vas budi neka vrsta alarma, manja je vjerojatnost da ćete se sjetiti sna, štoviše, taj će zvuk upravo izazvati zaboravljanje sna koji ste sanjali. Stoga, ako želite pamtiti snove, budite se sami, polako.
Već je dokazano da ljudi koji se sjećaju snova imaju drugačiju aktivnost u određenim dijelovima mozga, a te razlike postoje i u budnom stanju. Uglavnom, ljudi koji bolje i više reagiraju na zvukove, bolje pamte snove.
Zanimljivo je da tijelo reagira na snove jednako kao i na javu, “stvaran” život, a zadnji mit koji su znanstvenici razbili jest onaj da snovi traju samo par sekundi. Zapravo, tvrde, sanjamo u realnom vremenu, čak 20 do 60 minuta u kontinuitetu, s tim da se snovi produžuju što dulje spavamo.
Noćne more ne izazivaju samo svjesni i nesvjesni strahovi, već i osjećaji tuge, krivice, zbunjenosti i zabrinutosti, a muškarci češće sanjaju snove o nasilju i fizičkoj agresiji, dok žene više u snovima proživljavaju sukobe s drugim ljudima.
