Pribojavali su se neki da bi u ponedjeljak navečer atmosfera u u maloj dvorani osnovne škole mogla izmaći nadzoru, bez razloga. Nije da je bilo baš da se i muha mogla čuti, ali niti kaosa, linča, ili tko zna čega. Mirno i civilizirano, mještani Škabrnje, kao domaćini, ali i brojni žitelji Zemunika, Prkosa, Smilčića, Galovca, Nadina, Suhovara, kao i okolnih sela i tamošnjih zaseoka, njih stotinjak, na skupu u organizaciji i na inicijativu Eko udruge “Ravni kotari” kazali su jednostavno, kratko i jasno, kao zaključak: “Neće proći, no passaran”.
Uostalom zato su se i našli tu, kako bi prosvjedovali protiv lokacije u Biljanima Donjim na kojoj bi se trebao graditi Županijski centar za gospodarenje otpadom i biti završen najdalje za dva ljeta. Protiv izgradnje eko-centra prikupila se prethodno i peticija s 2.500 potpisa mještana.
⁃ Kad’ in je tako lipo i miriše, neka to naprave kod sebe doma, iskazala je zajednički stav prisutnih Marija Škara, slično su istupili i Ivan Bašić, Josip Ražov, Roko Ivković, Dragan Butić, Stošija Genda…
⁃ Eno, na Boriku, turisti će uživat u lipoti i mirisu, ili na Višnjiku, tamo di su bazen i dvorana. Ma, divota, pronašao je brzo novu destinaciju, nekoliko čak, istina više u duhovitom polemičnom “poentiranju” nego “zaozbiljno” Darko Bubnjar.
Među okupljenim znatiželjnim građanima našao se i zadarski vijećnik Marko Pupić Bakrač, koji je, uz ino, prozvao lokalne, ali i ne samo lokalne, političare da su spriječili gradnju na drugim lokacijama, dok to isto sada nude kao ‘pogon po najvišim standardima’.
⁃ Lokaciji, a Brgud i Bruška protivio se župan Stipe Zrilić, Miranji Donje Milorad Pupovac, lokaciji na prostoru nekadašnje tvornice glinice u Obrovcu, iako bi bila najidealnija i najlogićnija, usprotivio se tamošnji gradonačelnik Ante Župan, prisjetio se Pupić Bakrač.
⁃ Podsjetio bih kako je lokacija centra na samo četrdesetak metara udaljenosti do prvih kuća. Problem je i što se u neposrednoj blizini nalaze vrlo osjetljivi izvori regionalnog vodovoda, od kojih su neki u funkciji, drugi su pričuvni, a ispod same lokacije su u krškom propusnom terenu vodotoci pa se opravdano bojimo zagađenja. Ne znam zašto se lokacija ne bi mogla promijeniti, to je peta lokacija o kojoj se raspravlja. Najprije se govorilo o Bruškoj, pa Brgudu, Miranjima Donjim, pa onda i o Ninu, što je besmisleno, ponovio je Zdravko Belušić, predsjednik EU “Ravnih kotara”.
– Tome šta je kaza da je ovo neopasno i dobro, kao i onome šta je taj projekt izradija savjetova bi da ga načini kod sebe i slobodno zaposli unutra cilu svoju familiju, to neka mu bude naš dar, komentar je bio ljutitog mještanina koji je na koncu dobio aklamativan pljesak.
Nazočni su najavili i kako će sutra “u stopostotnom broju” doći na javnu raspravu i izlaganje koja će se održati u Benkovcu, i to u 11:00.
– To je posljednja prilika da mještani iskažu svoju potporu i volju da se promijeni lokacija budućeg centra u srcu Ravnih kotara. Naravno da nismo zadovoljni ni veličinom dvorane, u stvari knjižnice, a niti nepraktičnim terminom održavanja, kada nitko ne može, bez posljedica po posao, prisustvovati osim umirovljenika. Pitamo se tko uopće množe doći, zaposleni ne smiju izaći s posla, domaćice spremaju ručak, studenti su zauzeti predavanjima. Naša Udruga je zatražila u ime mještana da se odredi dodatna rasprava za sve žitelje 17. ili 20. veljače, u vremenu od 17 do 19 sati, kako bi svi koji žele imali priliku nazočiti. Uspjeli smo dokazati da tzv. Crno brdo u Biljanima Donjim sadrži kancerogene spojeve daleko iznad dopuštenih količina, uspjet ćemo i da se promijeni štetna lokacija za ŽCGO i da se pronađe povoljnija, poručio je predsjednik EU RK-a.
Na drugoj, uvjetno rečeno suprotnoj, strani našao se zadarski župan.
⁃ Razumijem apsolutno nekakav strah mještana, ali ne gledaju realno na čitavu stvar. To je industrijski pogon, prilično čist, a nikako smetlište, kako se tu zamišlja. Konkretno, projekt nema alternativu, otpad se mora zbrinjavati, poručio je Stipe Zrilić, dodajući kako svatko ima pravo reći što misli, no da ti bude s argumentima.
⁃ Na žalost, svjedoci smo raznih dezinformacija, po mom mišljenju i namjerno plasiranih krivih činjenica vezanih za provođenje projekta. Mi nemamo pravo, niti mogućnosti kazati da nećemo zbrinjavati otpad, kao što nemamo ni drugu lokaciju izuzev te koja je izabrana prije osam godina, ustvrdio je župan.
Kako bilo, u Gradskoj knjižnici Benkovac se, dakle, u srijedu 12. veljače, s početkom u 11 sati, zakazalo javno izlaganje Studije o utjecaju na okoliš i Zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša s tehničko-tehnološkim rješenjima Centra. Budući da je cilj izlaganja pravovremeno i cjelovito upoznati i uključiti zainteresiranu javnost, građani se pozivaju da komentarima i prijedlozima doprinesu kvaliteti konačnog rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode o prihvatljivosti projekta izgradnje „Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije – Biljane Donje“ na okoliš, no u pozivu se naglašava kako javna rasprava ne uključuje raspravu o lokaciji, jer je ona izabrana 2006. godine odlukom Županijske skupštine o Izmjenama i dopunama županijskog prostornog plana. Studija i Zahtjev dostupni su i u prostorijama Grada Benkovca i Zadarske županije, kao i na internetskoj stranici www.eko-go.hr.
Isto tako, oni koji neće moći prisustvovati javnom izlaganju, a žele dati svoje komentare, mogu to učiniti pisanim putem svakim radnim danom, najkasnije 24. veljače, u prostorijama Grada Benkovca (Šetalište kneza Branimira 12) i Zadarske županije (Zadar, Božidara Petranovića 8) ili ih poslati elektroničkom poštom na e-adresu [email protected].
– Lokacija Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim zadovoljava sve uvjete i ne treba se stvarati pomutnja kako nešto nije u redu s njom, kazao je pak za Zadraski list, dožupan Božidar Longin, koji je ujedno i predsjednik Odbora za praćenje i provedbu projekta CGO-a.
⁃ Riječ je o problemu otpada koji se jednako tiče svih stanovnika županije, otpad nas prati kao civilizaciju, od prapovijesti do današnjih dana i Biljana Donjih, a stječe se dojam kao da svi cijelo vrijeme očekujemo da će netko drugi umjesto nas riješiti ovaj problem. Ravni Kotari ne gube njegovom izgradnjom ništa, oni koji to žele, moći će i dalje razvijati ekološku poljoprivredu i turizam, smatra dožupan.
U tijeku pristupnih pregovora s Europskom unijom, Hrvatska je preuzela određene obveze i na području okoliša, točnije gospodarenja otpadom, u sklopu čega se nalazi i izgradnja centara za prikupljanje, razvrstavanje te daljnju preradu i iskorištavanje otpada. Usput, zbrinjavanje otpada na ovakav način mora započeti najdalje 2018., u suprotnom Hrvatsku očekuju novčani penali, čija se visina određuje razmjerno količini nezbrinutog otpada i broju stanovnika.
– Što se tiče gospodarenja otpadom, Hrvatska je na samom začelju ljestvice zemalja EU. Novi Centar predstavlja funkcionalan način iskorištavanja otpada, a sama izgradnja odvijala bi se u skladu s najvišim normama i standardima za zaštitu okoliša, čija se isplativost procijenjuje na vijek duži od 30 godina. Ukratko, Centar će biti hortikulturno riješen i uređen kompleks prema najvišim zadanim standardima, kazao je Dino Perović, direktor tvrtke Eko, zadužene za gospodarenje županijskim otpadom, ističući kako preliminarna cijena izgradnje iznosi 63 milijuna eura. Pravi iznos postići će se na planiranim natječajima za izgradnju, ali zna se kako bi se veći dio, odnosno 80 posto radova, financiralo kroz potporu Europske unije, dok bi se 20 posto novčanih sredstava priskrbilo kreditnim linijama.