Punih mjesec dana traje potpisivanje peticije na prijedlog ‘Otočnog sabora’ da se članak 2 iz Zakona o otocima implementira u čl. 35 i 36 nacrta Zakona o regionalnom razvoju kako bi otoci bili u statusu potpomognutih područja po članku 37 istog zakona.
Dobro, iziđimo malo iz birokratskog rječnika. Konkretno, otočani su zgroženi Vladinom odlukom o razvrstavaju jedinica lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti po kojoj su hrvatski otoci proglašeni razvijenim područjima. Smatraju da takva kategorizacija ne odgovara pravom stanju na našim otocima i stoga su organizirali peticiju kako ovakva kategorizacija ne bi postala dijelom Zakona o regionalnom razvoju budući da u tom slučaju, uz ino, neće moći povlačiti sredstva iz EU fondova.
Naime, otoci su kao ‘biseri u Jadranu’, zapravo neprocjenjiva hrvatska vrijednost – cijeli taj prostor je po prirodi i povijesno obdaren mnogostrukim posebnostima. Civilizacija otoka stvarala se iz susreta ili bolje rečeno, sudara čovjeka i prirode: kamena, zemlje i mora. Otok nipošto ne podsjeća na umjetno zatvoren sustav.
[pullquote align=”left”]Hrvatski otoci su kao ‘biseri u Jadranu’, zapravo neprocjenjiva hrvatska vrijednost – cijeli taj prostor je po prirodi i povijesno obdaren mnogostrukim posebnostima. Civilizacija otoka stvarala se iz susreta ili bolje rečeno, sudara čovjeka i prirode: kamena, zemlje i mora[/pullquote]Hrvatski su otoci prirodno bogatstvo koje, prema članku 52. Ustava RH, zajedno sa svojim nekretninama koje su osobitog nacionalnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, predstavlja posebni interes Države i ima njezinu osobitu zaštitu. Tih 130.000 otočana, osim u Ustavu RH, ima svoje zakonodavno uporište u Zakonu o otocima i kao takvi trebaju biti dio Zakona o regionalnom razvoju RH. Tim naročito taj bi se zakon trebao zalagati za poboljšanje uvjeta življenja i razvoj poduzetništva na otocima. Isti zakon nije pokazao svoju djelotvornost u smislu da bi se moglo govoriti o novom početku. Vođenje politike regionalnog razvoja do sada je bilo uređeno kroz nekoliko zakonskih propisa i konačno od kraja 2009. Zakonom o regionalnom razvoju RH. Na predstavljanju prijedloga je naglašeno da se nastavlja briga o otocima i Gradu Vukovaru, kao i da ostaje utemeljena na posebnim, postojećim zakonima, a Zakon o regionalnom razvoju zamjenjuje današnji Zakon o područjima posebne državne skrbi i Zakon o brdsko-planinskim područjima.
– Navode kako se novim Zakonom o regionalnom razvoju rješava višegodišnji problem paralelnog egzistiranja različitih kategorija slabije razvijenih područja i uvodi jedinstveni sustav primjenjiv na cijelo područje RH. Gdje su otočani u ovom Zakonu? U predloženom Zakonu dogodit će se da otoci koji su u sastavu razvijenih gradova i općina pripadnu jedinicama s većim razvojnim indeksom. Primjerice, otoci kao što su oni zadarskog, šibenskog, vodičkog i dubrovačkog arhipelaga pripadat će jedinicama koje po indeksu razvijenosti spadaju u treću i četvrtu skupinu razvoja čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 75 do manje od 125 posto prosjeka Republike Hrvatske, iako stvarno stanje stvari nije takvo. Otoci nisu bili obuhvaćeni dosadašnjim zakonom o područjima posebne državne skrbi i sada je idealna prilika da im se pomogne na neki način. Novi zakon o otocima otoke dijeli u prvu i drugu skupinu po razvijenosti. Naš prijedlog jest da se nadopune članci 35., 36. i 37. Zakona o regionalnom razvoja u kojem se razvrstavaju jedinice područne samouprave i jedinice lokalne samouprave po indeksu razvijenosti. Članak 35. govori o razvrstavanju jedinica područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, čl. 36. govori o razvrstavanju jedinica lokalne smouprave po stupnju razvijenosti, dok čl. 37. govori o utvrđivanju potpomognutih područja. Među ostalim, u mjerama za razvoj potpomognutih područja iz Zakona proizlazi da obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području jedinice lokalne samouprave razvrstane u I. skupinu iz čl. 36 i zapošljava više od pet radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu preko 50 posto radnika ima prebivalište i boravište na potpomognutom području, ne plaćaju porez na dobit, rekao je Denis Barić, predsjednik Otočnog Sabora.
[pullquote align=”right”]Mali otoci koji pripadaju većim gradovima na kopnu do sada su bili zakinuti u dobivanju sredstava iz EU jer su pripadali JLS koje imaju više od 20 000 stanovnika, a sada su ovim prijedlogom Zakona ponovno zakinuti jer pripadaju JLS koje imaju veći indeks razvijenosti[/pullquote]Porezni obveznik u II. Skupini iz čl. 36 plaća 50 posto propisane stope poreza. Porez na dohodak obveznik koji obavlja djelatnost na području jedinice lokalne smouprave razvrstane i I. skupinu iz članka 36. i zapošljava više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50 posto radnika ima prebivalište i boravište na potpomognutom području, porez na dohodak od te samostalne djelatnosti umanjuje se za 100 posto. Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju djelatnost na području jedinice lokalne samouprave razvrstane u II. skupinu iz čl. 36, a zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50 posto radnika ima prebivalište i boravište na potpomognutim područjima, plaćaju pola propisane stope poreza na dohodak.
– Time bi otočni gospodarstvenici ostvarili adekvatne olakšice u svom poslovanju. Također građani koji žive na potpomognutim područjima imaju olakšice kod poreza na promet nekretninama. Otočani do sada kroz postojeći Zakon o otocima, budući da nisu bili obuhvaćeni Zakonom o područjima posebne državne skrbi, nisu imali prava na navedene povlastice i zato smatramo da u Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske obavezno treba implementirati čl. 2 iz Zakona o otocima u kojem se govori o razvrstavanju otoka u dvije skupine. Dalje tražimo od otočnih saborskih zastupnika da podrže ovaj prijedlog bez obzira na stranačku pripadnost jer ovaj prijedlog pridonosi boljem gospodarskom razvoju otoka. Mali otoci koji pripadaju većim gradovima na kopnu do sada su bili zakinuti u dobivanju sredstava iz EU jer su pripadali Jedinicama Lokalne smouprave koje imaju više od 20 000 stanovnika, a sada su ovim prijedlogom Zakona ponovno zakinuti jer pripadaju JLS koje imaju veći indeks razvijenosti, zaključio je Barić.
