Na Boriku se u nedjelju kupali u moru, sunčano u ponedjeljak i utorak

Eto nas napokon na svome, kiše su zaboravljene, sunce nas je podsjetilo na skori dolazak –proljeća. Istina, zima kalendarski traje i narednih tridesetak dana, ali tko je priznajmo zaozbiljno još uopće uzima. Imala je priliku, nije ju iskoristila i- točka. Dobro, znamo, nikada se ne zna, ali prema prognozama ne bi se barem u onom uobičajenom stilu iz priča o tome kako maleni zeko zaziva mamu, trebala pojaviti prije mjeseca prosinca.
Posljednji vikend u veljači na vrijeme je obilježio utjecaj ciklone Palmina. Riječ je već o devetoj imenovanoj cikloni u tri zadnja tjedna. Iako je centar ciklone odmaknuo nad jugoistok Europe, u sjeveroistočnoj je struji i dalje pritjecao vlažan zrak.
Tako je nedjelja je najviše oblaka i oborina donijela u središnjim i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Po podacima DHMZ-a u ta 24 sata (do 19 sati) najviše je oborine palo na Bilogori (27 mm) i na Puntijarci (21 mm). U središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti palo je od 10 do 20 mm kiše, u Slavoniji do 9 mm (Osijek Klisa).
[pullquote align=”left”]Posljednji vikend u veljači na vrijeme je obilježio utjecaj ciklone Palmina. Riječ je već o devetoj imenovanoj cikloni u tri zadnja tjedna. Iako je centar ciklone odmaknuo nad jugoistok Europe, u sjeveroistočnoj je struji i dalje pritjecao vlažan zrak[/pullquote]U protekla dva dana najviše oborine se slilo na Sljemenu (39 mm), Ogulinu 34 mm, Bilogori 32. Dosta kiše je palo na području koje se već danima bori s poplavama. Tako je u Sisku u zadnja dva dana pala 31 litra. U višem je predjelima padao snijeg. Na Sljemenu se izmjerilo 19 centimetara. Na Zavižanu 39 cm snijega, u Begovu Razdolju 24 centimetra. Na Jadranu su se ukazala i sunčana razdoblja. Ponovno smo šetali u kratkim rukavima, na Boriku su se neki čak i ugodno kupali, a picigin su pred TV kamerama opet igrali na Bačvicama. Ipak nije bilo posve stabilno, pa je kasno poslijepodne oko ušča Neretve vilo grmljavine i pljuskova.
– U ponedjeljak bi na Jadranu trebalo prevladavati pretežno sunčano i suho. Puhat će slaba do umjerena tramontana, još samo ujutro podno Velebita jaka bura. Minimalne jutarnje temperature u zaobalju od 1 do 4 C, uz obalu i na otocima od 5 do 10 Celzija. Najviše dnevne temperature od 11 do 16 stupnjeva, kaže Rade Popadić iz Crometea.
Utorak donosi nastavak stabilnog i pretežno sunčanog vremena. Navečer postupan porast naoblake, u noći na srijedu uz mogućnost pokoje kišne kapi. Noću tiho ili slaba bura, danju će okrenuti na slabo jugo koje će navečer počrti jačati. Jutarnje temperature bez veće promjene, najviše dnevne većinom od 12 do 16 Celzijevih stupnjeva.
Inače, prvi mjesec 2014. godine je bio četvrti najtopliji siječanj na globalnoj razini. Taj je podatak u svom redovitom mjesečnom izvješću objavila američka Državna uprava za oceane i atmosferu (NOAA). Temperaturni podaci na globalnoj razini postoje počevši s 1880.
Prosječna globalna temperatura kopna i oceana u siječnju 2014. je iznosila 12.7 C, što je za 0.65 C više u odnosu na temperaturni prosjek 20. stoljeća za mjesec siječanj.
[pullquote align=”right”]Na Jadranu su se u nedjelju ukazala i sunčana razdoblja. Ponovno smo šetali u kratkim rukavima, na Boriku su se neki čak i ugodno kupali u moru, a picigin su pred TV kamerama opet igrali na Bačvicama[/pullquote]Ovogodišnji je siječanj trideset i osmi uzastopni siječanj koji je topliji od prosjeka (zadnji puta je siječanj bio hladniji od prosjeka 1976.). Posljednji mjesec koji je na globalnoj razini bio hladniji od prosjeka je veljača 1985.m piše Crometeo portal. Temperatura kopnenih površina je u studenom bila za 1.17 stupnjeva veća od prosjeka za 20. stoljeće koji iznosi 2.8 Celzija. Riječ je također o četvrtom najtoplijem siječnju po temperaturi svjetskih kopnenih površina. Prosječna temperatura svjetskih oceana u siječnju 2014. je bila sedma najveća u povijesti mjerenja, za 0.46 C viša od prosjeka za 20. stoljeće koji iznosi 15.8 stupnjeva.
Na Sjevernoj polutci siječanj je sa temperaturnim odstupanjem od +0.75 C bio četvrti najtopliji siječanj . I na Južnoj polutci je sa temperaturnim odstupanjem od +0.55 C siječanj 2014. bio četvrti najtopliji siječanj. Prosječna temperatura kopnenih površina na Južnoj polutki je u siječnju bila rekordno visoka, za 1.13 C viša od prosjeka
Na većem dijelu svjetskih kopnenih površina siječanj 2014. je bio topliji od prosjeka. Najveća pozitivna temperaturna odstupanja (3 i više °C od prosjeka) su zabilježena na Aljaski, na zapadu Kanade, Grenlandu, Mongoliju, na jugu Rusije i sjeveru Kine. Rekordna toplina za siječanj je zabilježena u dijelovima jugoistočnog Brazila, te središnjoj i južnoj Africi. U Francuskoj je siječanj bio za +2.7 C topliji od prosjeka, čime je (zajedno sa siječnjem iz 1998. i 1936.) postao najtopliji siječanj u povijesti.
Ipak, neki dijelovi Zemlje su u siječnju bili znatno hladniji od prosjeka. To se odnosi na istočnu polovicu SAD-a, središnju Kanadu te veći dio Skandinavije i Rusije. Upravo su dijelovi Rusije u siječnju bili i za više od 5C hladniji od prosjeka. Raspodjela količine oborina u siječnju je, kao što je to uobičajeno, u raznim dijelovima svijeta bila vrlo raznolika. Znatno više oborine od prosjeka je palo na sjeveru Argentine, na sjeverozapadu Afrike, u središnjoj Africi i u Velikoj Britaniji. U Engleskoj je siječanj donio rekordnu količinu oborina. Najsušnije je bilo na jugu i jugozapadu SAD-a, na sjeveroistoku Brazila, dijelovima Čilea, južne Kine, jugoistočna Australija i središnja Afrika.