Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama bila je tema javne rasprave na kojoj su novi prijedlog pojasnili predstavnici ministarstva pomorstva.
– Ovo je važan nacrt jer se radi o jednom važnom resursu. Naglasak ovog Zakona svakako je činjenica da pomorsko dobro ostaje opće dobro, odnosno predstavlja poseban interes za Republiku Hrvatsku, kazao je ministar Siniša Hajdaš Dončić koji je prijedlog predstavio u Velikoj vijećnici Grada Zadra. Bila je to druga u nizu, od četiri javne rasprave, čiji je završetak predviđen 10. veljače, a ministru pomorstva, prometa i infrastrukture dobrodošlicu je zaželio gradonačelnik Božidar Kalmeta. On je, kao i mnogi predstavnici struke i odgovarajućeg područja, sudjelovao u raspravi koja je na trenutke bila i žučna.
Javna rasprava započela je uvodnom prezentacijom o Nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, u kojoj je ministar Hajdaš Dončić predstavio sve važne stavke, ali i promjene naspram važećeg Zakona. Uz njega, sa strane Ministarstva u raspravi su sudjelovali zamjenik ministra Zdenko Antešić, načelnica za pomorsko dobro Nina Perko i pomoćnik ministra za pomorstvo Igor Butorac.
[pullquote align=”left”]Naglasak ovog Zakona svakako je činjenica da pomorsko dobro ostaje opće dobro, odnosno predstavlja poseban interes za Republiku Hrvatsku, kazao je ministar Siniša Hajdaš Dončić koji je prijedlog predstavio u Velikoj vijećnici Grada Zadra[/pullquote]S nacrtom su se tako detaljnije upoznali predstavnici Grada Zadra, Zadarske županije, ali i susjednih područnih, odnosno lokalnih samouprava, Hrvatske gospodarske komore, državnih lučkih uprava, Otočnog sabora, poslodavaca i poduzetnika te obrtnika i udruga brodara…
– Treba kazati kako status pomorskog dobra ima jedna trećina teritorija RH. U gotovo 6.300 kilometara obale, 640 kilometara ili 18 posto utvrđeno je kao pomorsko dobro i predloženim se zakonom uspostavlja ravnoteža gospodarskog potencijala pomorskog dobra za razvoj gospodarstva, nasuprot očuvanju izvornosti prirodnog pomorskog dobra i njegova održivog razvoja. Također se njime nastoji urediti katastarske i zemljišne evidencije pomorskog dobra, potom smanjiti različitosti i neujednačenosti kod određivanja njegove kopnene granice, skratiti dugotrajnost i složenost postupka davanja koncesija, riješiti problem nedostatka administrativnih i stručnih kapaciteta za provedbu rada na pomorskom dobru. Nacrtom su predložena rješenja, kroz koja bi se definiralo pomorsko dobro, vlasništvo nad objektima izgrađenim na pomorskom dobru za vrijeme trajanja koncesije, granice pomorskog dobra i promjena obalne crte uslijed nasipavanja ili erozije, decentralizacija prava, ali i odgovornosti, upravljanje pomorskim dobrom, osnivanje Agencije radi sustavnosti i jednoobraznosti određivanja granice pomorskog dobra, koncesije, koncesijska naknada, sredstva, razvrstaj plaža, privezišta i sidrišta, luke i obuhvat lučkog područja, uređivanje pitanja prelaznog razdoblja, te zakonska rješenja kojima se potiču investicije, kazao je ministar.
U raspravi je sudjelovao i gradonačelnik Božidar Kalmeta koji je o novom Zakonu rekao kako je mnogo bolji od važećega. No, kao i nekolicina ostalih govornika, mišljenja je da Agencija nije potrebna.
– Nedvojbeno, mora se priznati, Zakon je uistinu pozitivan iskorak.Svrha je ubrzati postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra, a postupak ostaje isti. Dakle, to sada više neće utvrđivati županije, nego Agencije, a prihod se više ne dijeli na tri dijela već na četiri, primijetio je Kalmeta, dodajući da sjedište Agencije ne bi trebalo biti u Rijeci, već u Pirovcu ili Preku.
– Ministre apsolutno ste u pravu, problem je samo 18 posto utvrđenog pomorskog dobra, ali mislim da buduća Agencija to neće riješiti, istaknuo je ‘poteštat’.
Ipak, dao je nekoliko prijedloga i sugestija, ponovibši kako smatra nepotrebnim osnivanje Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom, budući da neće ubrzati proceduru, što je njezina prvobitna svrha. Upozorio je i na sklizak teren dijela Nacrta, koji se odnosi na upisivanje vlasništva za vrijeme dok traje koncesija.
Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora, predložio je da se predstavnicima lokalne samouprave omogući sudjelovanje u pripremnim radnjama za odobravanje koncesija na pomorskom dobru. U tom smislu, predložio je dopunu članka 24. da se u sastavu županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra uvijek bude delegirana jedna osoba s područja na kojem se daje koncesija.
Inače, ministar Hajdaš Dončić na predstavljanju je iznio i druge novosti u prijedlogu Zakona, istaknuvši kako će pomorsko dobro i ubuduće biti od općeg interesa.
– Naglasak je da vlasnik zgrade koja je zakonito izgrađena na dijelu kopna koje je nastalo nasipavanjem na dijelu obale, a koje je izgubilo pravni status pomorskog dobra, stječe vlasništvo na zemljištu na kojem se zgrada nalazi i koje je nužno za njezinu redovitu upotrebu. Dakle, što se tiče vlasništva, prijedlog je da se uvodi mogućnost davanja prava vlasništva nad zgradom na pomorskom dobru dok traje koncesija. Uz Lučku kapetaniju, koja je zakonski i prije bila nadležna za provođenje ovog zakona, u nadzor se uvode i komunalni redari, naglasio je, između ostaloga, ministar Hajdaš Dončić.
[pullquote align=”right”]Uoči javne rasprave, ministar Hajdaš Dončić se sastao s gradonačelnikom Zadra Božidarom Kalmetom, pa je zadarske novinare zanimala budućnost trajektne luke Gaženica. Ministar je rekao da suštinski nema razlike oko gledanja na budućnost Gaženice, osim zgrade terminala[/pullquote]Bivši pročelnik županijskog Odjela za more i turizam Jerolim Uroda s, kako je kazao, bogatim iskustvom, dotaknuo se na niz nelogičnosti zakonskog prijedloga.
– Jedan od njih je odredba kojom se dozvole za plažne rekvizite mogu davati samo na prirodnim plažama, do sad divljima, jer su ostale uređene pod koncesijom. No, koncesija se ukida za hotelske plaže, što je za lokalne prihode veliki gubitak. Samo od koncesije za jednu hotelsku plažu mi imamo stotinjak tisuća eura prihoda, istaknuo je Uroda.
– Isto tako zakon koji se predlaže nije utvrdio pojmove po čemu se vidi da još nismo pomorska već primorska zemlja, dodao je Branko Kundih, stručnjak za pomorsko dobro i vlasnik istoimenog portala. Ukazao je to kroz pojam privezišta koje kod nas nije definirano preko 20 godina. Kundih je već sudjelovao na javnoj raspravi u Rijeci, pa ga je ministar ironično pozvao da dođe u Split kako bi se ‘osjećao kao rock zvijezda’.
– Stvarno mi je drago što imamo ovakav prijedlog Zakona i što provodimo javnu raspravu i u Zadru i u Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Jer je ovo jedan od najvažnijih zakona u RH, zato jer je pomorsko dobro jedno od najvažnijih nacionalnih resursa pored vode i šuma. Imamo nekoliko važnih teza, imamo i neke primjedbe, sve one dobre ćemo uvažiti, no želio bih, da od 1.1.2015.godine imamo ovaj zakon u primjeni, rekao je ministar Hajdaš Dončić potvrdivši i kako će se povećati koncesijske naknade budući da se koncesije ionako dižu, osobito u nautičkom turizmu, a što se tiče prava ekskluziviteta, mora se štititi javno dobro.
– Dakle, to je moguće isključivo izvan urbanih središta i kao izuzetak, odnosno tamo gdje nema prevladavajućeg javnog interesa. Sve dok koncesija traje, to se ne može mijenjati. Pravna sigurnost postoji i postojat će, zaključio je ministar.
[pullquote align=”left”]Na pitanje napušta li HŽ Cargo grad Zadar, ministar je rekao da to nije istina. Neće se dozvoliti da HŽ Cargo propadne, ali veliki problem predstavlja što ta tvrtka trenutačno ima 3.478 zaposlenih, a kompanije koje su joj slične imaju najviše između 1.200- 1.500 radnika[/pullquote]Na pitanje novinara da komentira pribojavanje predstavnika županija kako će zbog najavljenog osnivanja nove Agencije ostati bez 40 posto prihoda, ministar Hajdaš Dončić se nasmijao i dao odriješit odgovor pri čemu se koristila i đačka ‘poštapalica’…
– Pa znate kako se kaže: matematika, teška si ko paprika. Bilo je 33 posto, a sada je 245 posto. To nije 40 posto!, poučio je ministar dodajući kako je riječ zapravo o decentralizaciji jer po prvi put i veliki gradovi dobivaju mogućnost gospodarenja koncesija na svom području.
Uoči javne rasprave, ministar Hajdaš Dončić se sastao s gradonačelnikom Zadra Božidarom Kalmetom, pa je zadarske novinare zanimala budućnost trajektne luke Gaženica. Ministar je rekao da suštinski nema razlike oko gledanja na budućnost Gaženice, osim zgrade terminala.
– Baš sva infrastruktura, ona primarna, bit će završena u predviđenim rokovima, dakle do kraja svibnja. Nakon toga, zgradu terminala izgradit ćemo po koncesijskom modelu. I ja bih molio da ne radimo famu oko zgrade terminala. Dakle, projekt se odvija najnormalnije, a zgrada će u koncesiju tijekom jeseni. Konkretno Ministarstvo koje ima operativnu grupu za Gaženicu, odrediti bi moralo model koncesioniranja s gradnjom zgrade putničkog terminala. Htio bih još jednom naglasiti kako ovaj projekt ne stagnira. Radi se o običnoj fami. Bitno je da se završava izgradnja primarne infrastrukture, ali u ovom projektu je bilo čudno da se gradi terminal, a da se ne zna tko je koncesionar luke, već da se on izabere kada se svi radovi završe. Naše ministarstvo zajedno s njemačkim kreditorima ima pripremljene modele za koncesioniranje i želimo da onaj koji će koristiti zgradu terminala postane koncesionar, pojasnio je ministar.
Na pitanje napušta li HŽ Cargo grad Zadar, ministar je rekao da to nije istina.
– Ne možemo si dozvoliti da HŽ Cargo propadne, ali imamo veliki problem, jer se tržište liberalizira. Nakon 1. srpnja, bilo koji operater može sklopiti ugovor s nekom tvrtkom i prevoziti teret, a htio bih ponoviti da naše ministarstvo ima vrlo jasnu viziju spašavanja HŽ Carga. Problem je što ta tvrtka trenutačno ima 3.478 zaposlenih. Kompanije koje su joj slične po obujmu posla imaju najviše između 1.200- 1.500 radnika. Stoga trebamo hitne i brze rezove kako bi se tvrtka spasila, budući da je alternativa tome propast, kazao je ministar.
Hajdaš Dončić je prijedloge, kritike i pohvale saslušao, pa je prisutne zamolio da ih pošalju i pismenim putem, kako bi se pronašlo najbolje rješenje, a novi Zakon bio što bolji. Javna rasprava nastavlja se u Splitu, idućeg četvrtka.