Postaje li malo po malo zadarsko područje ‘meka’ maslinarstva u Hrvatskoj i uzima li primat nekim drugim razvikanijim sredinama, odgovor će se znati kroz koju godinu, ali da definitivno ide prema tome, to- da. Nešto educiraniji mlađi kadar, nešto okretanje agrokulturama u neimaštini drugih nekada profitabilnijih i privlačnijih grana gospodarstva, dali su na pozitivnoj strani aktualnog trenutka sve veći broj novih maslinika i maslinara.
Tako, unatoč svim lanjskim nedaćama maslinara s vremenskim neprilikama i drastičnoj najezdi štetnika, o čemu smo slušali i čitali u alarmantnim izvještajima, ukupna proizvodnja u 2013. nadmašila je onu u 2012. pa se iz ukupno 5850 tona ubranih i prerađenih maslina, prema dostavljenim podacima iz uljara, dobilo 700.000 litara ulja, uz 12 postotni randman.
U maslinicima na području zadarske županije proizvodna 2013., poslije dvije sušne godine, bila je vrlo neujednačena po rodnosti, ali i po zdravstvenom stanju maslina…
[pullquote align=”right”]Nešto educiraniji mlađi kadar, nešto okretanje agrokulturama u neimaštini drugih nekada profitabilnijih i privlačnijih grana gospodarstva, dali su na pozitivnoj strani aktualnog županijskog nam trenutka sve veći broj novih maslinika i maslinara[/pullquote]- Treba se prisjetiti da je cvjetnja bila obećavajuća, pa smo se s punim pravom nadali kako će ta sezona po urodu biti čak i rekordna. Zbog vremenskih neprilika u doba cvatnje, učestalih oborina i relativnog zahlađenja, cvatnja se na žalost otegla gotovo na mjesec dana. Bilo je dosta neprave oplodnje i abortiranih plodova, potom opadanja poradi djelovanja svrdlaša, ali i moljca u periodu kada je plod bio veličine nekih šest ili sedam milimetara. Tek maslinari koji su tada hitro reagirali zaštitom, uglavnom dimetoatima, uspjeli su zdravstveno stanje održati na potrebnoj i zadovoljavajućoj razini, otkriva dipl.ing.agr. Gordana Dragun, iz Poljoprivredno-savjetodavne službe Zadarske županije, inače dobitnica priznanja ‘Pavle Bakarić’ za životno djelo u maslinarstvu na 15. međunarodnoj manifestaciji ‘Noćnjak’ Zadružnog saveza Dalmacije kojoj je u 2014. u hotelu Kolovare domaćin upravo Zadar.
Baš zavisno o brzini reagiranja maslinara rodnost na pojedinim lokalitetima bila je izvrsna, kao i zdravstveno stanje i to ponajprije u zaleđu i na priobalju, dok je na pojedinim izdvojenijim lokalitetima, redom na otocima gdje se opadanje plodova zbog jakog napada druge generacije maslinovog moljca produljilo na pred samu berbu, rodnost bila izrazito oskudna i uz veliku zarazu uzrokovanu radom moljca i svrdlaša.
– Uzimajući sve skupa u obzir, baš kao i velike količine oborina, koje su dodatno ometale nakupljanje ulja, mišljenja sam kako će ovo biti jedna prosječna godina vezano za kvalitetu plodova, a po urodu, veća u odnosu na prošlogodišnju računajući na dolazak u rod brojnih nasada podignutih posljednjeg desetljeća. Također, što se tiče kvalitete na plodovima nije bilo uboda maslinove muhe, ili je bilo vrlo malo, i to tek zadnje generacije, a šteta zbog uboda maslinovog svrdlaša zadala je opet glavobolju najviše našim otocima, naglašava Dragun i također ističe kako je kvaliteta ulja prerađenih plodova radi pravovremene berbe i brze prerade prilično dobre kakvoće, pa se oko 85 posto ulja nalazi u kategoriji ekstra djevičanskih maslinovih ulja. Deset posto ulja spada u kategoriju djevičanskih, a mizernih pet posto ulazi u lampante, pri čemu je značajan utjecaj tradicije- mora, slane vode i zaraženih plodova.
[pullquote align=”left”]Ukupno je u 2013. (u promatranom periodu 1.1.-1.12) prerađeno 5850 tona maslina. Prerađeno ulja po uljari prosječno je bilo 281 hl, a ukupno- 7.020 hektolitara. Najčešće sorte maslina u županiji su: Oblica 75 posto, Drobnica 10 posto, Grambučela 5 posto, Leccino- pet posto, Pendolino- 2 posto i po 0.5 posto stabala – Lastovka, Levantinka i Masnjača[/pullquote]Ukupno je u 2013. (u promatranom periodu 1.1.-1.12) prerađeno 5850 tona maslina. Prerađeno ulja po uljari prosječno je bilo 281 hl, a ukupno- 7.020 hektolitara. Najčešće sorte maslina u županiji su: Oblica 75 posto, Drobnica 10 posto, Grambučela 5 posto, Leccino- pet posto, Pendolino- 2 posto i po 0.5 posto stabala -Lastovka, Levantinka i Masnjača.
Ipak, ima i ‘minusa’. ISO certifikat nema niti jedna uljara, a tek dvije imaju HACAP standard. Niti jedna uljara nema ni laboratorij za analizu ulja. I dok, usprkos nedostacima koji se otklanjaju u hodu, možemo biti itekako zadovoljni porastom interesa, brine i tema koja se usporedno otvara. Marketing ulja. Naime, priznaju i upozoravaju kolege stručnjaci u tom polju poljodjelstva, dok proizvodnja, premda rascjepkana na stotine malih maslinika, doseže zavidnu kvalitetu, u fazi prodaje i brendiranja uljari se suočavaju s nizom prepreka.
Naše je ulje skupo, tvrde, i to nemalo u odnosu na konkurentska. Iz objektivnog razloga: po izračunu Gordane Dragun, voditeljice Poljoprivredne savjetodavne službe u Zadru, cijena proizvodnje litre ulja na zadarskom području iznosi 42 kune, a ulja s ekomarkicom i 53 kune, dok se istodobno usporedbe radi, španjolsko i talijansko ulje na njemačko, kao najpotentnije europsko tržište, izvozi po cijeni tri ili četiri eura. Možda je i taj statistički podatak razlogom što u ‘Lijepoj našoj’, mediteranskoj, godišnje uvozimo 1813 tona ulja, a izvozimo 159 tona.
Kako bilo, na proljeće će se, ne zaboravimo, u Zadru i Biogradu prirediti dvije prestižne i popularne manifestacije maslinara i uljara. Najprije, tako, kalendarski u ožujku (13.-16.3.), u hotelu ‘Kolovare’ u Zadru ide 16. Noćnjak, na kojem se okupljaju maslinari iz cijele RH i susjednih država, a potom u travnju (4. i 5.4.), u biogradskoj ‘Iliriji’, tradicionalni, također 16. Dani masline, na kojima se prezentiraju i ocjenjuju ulja uljara sa okolnih županijskih područja iako već godinama pristižu i ulja proizvođača iz svih primorskih krajeva.
