Tražimo, hitno i bez odgađaja, uspostavu brodske linije Zadar- Brbinj s pristajanjem na Liburnskoj obali, u gradskoj luci Poluotok- Zadar. U usporedbi s drugim otocima na Dugom otoku je nezasluženo prisutan daleko manji broj brodskih linija prema županijskom centru s obzirom na realne potrebe otoka i otočana.
Izneseno je to u ponedjeljak na konferenciji za tisak u Obrtničkoj komori Zadarske županije, na kojoj su o gorućem problemu mještana Dugog otoka progovorili predstavnici sedam tamošnjih mjesnih odbora koji su dali bezrezervnu potporu pisanom zahtjevu upućenom na adresu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i, kako se napose naglasilo, na ruke ministra Siniše Hajdeša-Dončića.
⁃ Razlog upoznavanja javnosti s našim dopisom resornom ministarstvu nije njeno korištenje u dnevno političke svrhe, demagogiju i populizam. Naprotiv, želimo samo iznijeti argumentirane činjenice i na taj način potaknuti i senzibilizirati nadležne institucije, konkretno Općinu Sali, Ministarstvo pomorstva i prometa i Agenciju za obalni i linijski pomorski promet, s ciljem pronalaženja rješenja našeg prometnog, infrastrukturnog i na žalot značajnoga žiotnog problema, kazao je Vladimir Šarunić, član Otočnog vijeća pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, ujedno i redsjednik MO Savar, napominjući kako su, premda izravno zainteresirani, bitnu informaciju Lučke uprave Zadar o skorom otvaranju luke Gađenica, odnosno izmiještanju prometa trajektnih linija iz gradske luke Zadar- Poluotok u Gaženicu najkasnije tijekom sljedeće turističke sezone, točnije 1. srpnja, saznali neizravno i tek putem medija.
[pullquote align=”left”]U usporedbi s drugim otocima na Dugom otoku je nezasluženo prisutan daleko manji broj brodskih linija prema županijskom centru s obzirom na realne potrebe otoka i otočana[/pullquote]Naime, otoci zadarskog arhipelaga imaju koliko-toliko rješen javni pomorski putnički prijevoz, brzobrodskim i brodskim linijama, s pristajanjem na Liburnskoj obali, a koji će se i nadalje odvijati s Poluotoka i nakon preseljenja trajektnog prometa u luku Gaženica. No, ne i svi, pri čemu se jedina iznimka odnosi na zapadni dio Dugog otoka koji još nema riješeno pitanje pomorsko – putničkog prijevoza i povezivanja s gradskom lukom Zadar.
⁃ Baš iz razloga bolje prometne povezanosti nameće se nužna potreba uspostave brodske linije Zadar- Brbinj s pristajanjem u gradskoj luci Poluotok-Zadar. Budući da je državna trajektna linija Zadar- Brbinj, broj 434, u funkciji putničko-trajektnog prometa za zapadni dio Dugog otoka, a za cijeli otok trajktna linija, izmještanjem prometa trajektnih linija u Gaženicu zapadni dio otoka ostaje bez putničkog prijevoza s pristajanjem na Poluotoku što se koliko znamo omogućilo drugim otočanima. Poznato je da je pomorska luka Brbinj glavna pomorska luka Dugog otoka, županijskog i međunarodnog značaja, preko koje se nekad odvijao i međunarodni promet na međunarodnoj trajektnoj liniji Zadar- Brbinj- Ancona, kao i dužobalna linija Dubrovnik- Rijeka, ističe predsjednik MO Savar.
[pullquote align=”right”]Poznato je da je Brbinj glavna pomorska luka Dugog otoka, županijskog i međunarodnog značaja, preko koje se nekad odvijao i međunarodni promet na međunarodnoj trajektnoj liniji Zadar – Brbinj – Ancona[/pullquote]Prema odredbama Prostornog plana uređenja Zadarske županije planirana je međunarodna luka koja se nalazi na središnjem dijelu Dugog otoka, otprilike jednake udaljenosti krajnjim točkama sjeverozapadnog i jugoistočnog dijela otoka. Također, ista se nalazi na srednjem Jadranskom prometnom koridoru i ima povoljan geoprometni položaj, s već izgrađenom lučkom i cestovnom infrastrukturom i prema važećim parametrima apsolutno zadovoljava visoke standarde odvijanja javnog pomorskog prometa sukladno sigurnoj zaštiti brodova i luka otvorenih za pomorski tijek prometa.
– Neispunjavanjem našeg opravdanog zahtjeva putnički promet kod svih otoka zadarskog arhipelaga odvijao bi se preko luke Gaženica jedino za po nama bez razloga zapostavljene stanovnike zapadnog dijela Dugog otoka. Nadležne institucije, iako pozvane, nisu poduzele odgovarajuće mjere i aktivnosti u rješavanju problema pa su mjesni odbori sa zapada Dugog otoka pokrenuli inicijativu i 14. listopada 2013, uputili izravan zahtjev za brodsku liniju resornim instancama, u prvom redu Ministarstvu pomorstva, Agenciji za obalni linijski pomorski promet, Općini Sali, Zadarskoj županiji, Hrvatskoj obrtničkoj komori i HGK- Zadar. Međutim, priča se nije pomakla i na tome je i ostala, naglasio je Šarunić, uz kojega su stali i prestavnici preostalih Mjesnih odbora Dugog otoka – Brbinj, Dragove, Verunić, Soline i Veli Rat.
Na zapadnom dijelu Dugog otoka, na sreću, ne žive samo stanovnici treće životne dobi kako neki žele prikazati. Kada se radi o demografskom aspektu, primjerice samo u jednom malom mjestu, Savar, na zapadu otoka, živi četvero djece koja su školskog i predškolskog uzrasta, čime se ne bi mogla pohvaliti ni veća naselja na samom Dugom otokukao ni na drugim većim hrvatskim otocima. Također, s godspodarskog aspekta, glavna gospodarska djelatnost zapadnog dijela je turizam, koji ima dugu tradiciju i velike razvojne mogućnosti, kao i sve preduvjete za daljnji razvitak. Kao glavni primjeri uspješnog turističkog razvoja ističu se Marina u Velom Ratu, s iznimnim potencijalom za razvoj i napredak nautičkog turizma, potom auto-kamp, isto tako u Velom Ratu, uz otvaranje još jednog kampa narednog ljeta. Tu je i poznata plaža Sakarun, koja na na nacionalnoj i svjetskoj razini spada u kategoriju najljepših kupališta, zatim špilja ‘Strašna peć’, otvorena među prvim spljama na području RH i kao takva prva slična izletnička destinacija u Zadarskoj županiji, dok važno mjesto na turističkoj karti Dugog otoka zauzimaju i Hoteli Božava, hrvatski otočni brand, usput među najstarijim i najvećim hotelskim kućama na prostoru zadarskog arhipelaga.
[pullquote align=”left”]Poučeni negativnim iskustvima iz prošlosti borit ćemo se svim rasploživim pravnim i demokratskim sredstvima za konačno ispunjenje našeg pravednog zahtjeva, navodi se u dopisu nadležnima[/pullquote]Na spomenutoj državnoj trajektnoj liniji Zadar- Brbinj već su ranije reducirane dnevne veze, i to četiri dnevne veze u izvansezonskom razdoblju plovidbe, kao i sedam dnevnih veza u sezoni, ukupno na tjednoj razini 11 dnevnih veza. Dakle, u izvansezonskom razdoblju plovidbe, tvrde Dougootočani, su aktualne samo dvije dnevne veze, a kroz sezonu tri dnevne veze, što je minimalan broj dnevnih veza. Posljednjih tjedana smo svjedoci nastojanja stanovnika zadarskih otoka da pronađu rješenja izazovima s kojima će se suočiti 1. srpnja za kada je najavljeno izmještanje prometa trajektnih linija iz Jazina u luku Gaženica. Mještani zapadnog dijela Dugog otoka su najavljenim promjenama najviše i izravno pogođeni budući da ni dan danas nemaju riješeno pitanje javno putničkog prijevoza s pristajanjem na Liburnskoj obali, unatoč nizu proslijeđenih zahtjeva.
Predlažu, tako, da Općina Sali ponovno uputi zahtjev ministru Hajdaš- Dončiću kako bi se na njega očitovao i ponudio konkretno rješenje prometnog problema. Također, traže da se organizira sastanak ministra s ‘bodulskim’ izaslanstvom kojega bi činili načelnik Sali, privrednici i predsjednici mjesnih odbora zapadnog dijela Dugog otoka.
– Borit ćemo se svim rasploživim pravnim i demokratskim sredstvima za konačno ispunjenje našeg pravednog zahtjeva. Poučeni negativnim iskustvom iz prošlosti zaključujemo kako je iz nepoznatog razloga zapadni dio Dugog otoka oduvijek bio zapostavljen i marginaliziran, što je dokaz i konkretan slučaj. Upravo, stoga, predlažemoda se hitno i bez odlaganja iznađe rješenje problema kako bi stanovnici zapada otoka bili u jednakopravnom položaju s ostalim otočnim stanovnicima zadarskog arhipelaga i da se izbjegnu nesagledive štetne posljedice, u cilju stvaranja boljih uvjeta života i poticanja gospodarskog razvojan Dugog otoka, navodi se uz ostalo u dopisu koji će se uputiti nadležnima.
