Koji će se projekti u ovoj godini realizirati u Zadru i Zadarskoj županiji novcem iz fondova Europske unije? Na to naizgled jednostavno pitanje, zbog različitih faza realizacije pojedinih programa, teško je dobiti jednoznačan odgovor, a naš pokušaj da ga potražimo u Razvojnoj agenciji Zadarske županije ZADRA nova, urodio je kratkim razgovorom s direktoricom agencijeSanjom Peričić.
Koliko shvaćam, Agencija je formirana ponajprije kao stručni servis za pripremu i pisanje projekta za javni sektor, odnosno jedinice lokalne i regionalne samouprave, no vi ste na usluzi i privatnom sektoru?
– Naravno, stojimo na raspolaganju svima koji žele za svoje projekte osigurati nepovratno financiranje iz EU fondova, ali i drugih neproračunskih izvora financiranja. Kod javnih projekata, iznos sufinanciranja iz EU fondova kreće se u rasponu od 80 do 95 posto ukupne vrijednosti projekta, dok kod privatnih tvrtki taj postotak varira ovisno o veličini tvrtke, od 40 posto za srednje tvrtke do 50-60 posto za one male.
Međutim, ulaskom u EU sufinanciranje privatnih tvrtki iz EU fondova bit će uglavnom do 50 posto, što privatnicima stvara određene teškoće. Osim toga, mi sami nazivamo pojedine tvrtke iz sektora za koja postoje osigurana sredstva preko fondova i pozivamo ih da se prijave na takve natječaje. Na taj smo način dosad surađivali s tvrtkama kao što su Kali tuna, Maraska, HSTec, Marex Gel, Marex Elektronika, LTH Benkovac, Solana Nin, PZ Masline i vino… Svi su se oni prijavili za projekte koji će dovesti do povećanja njihove proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta.
Prije našeg razgovora malo sam prošvrljao vašom web-stranicom. Tamo se navodi puno toga, prosječnom čovjeku teško razumljivih činjenica. Kad se pročitaju samo nazivi svih tih projekta, programa, agendi i planova, dojam je da se tu, onako narodski rečeno, “mlati prazna slama”?
– Ha, ha, ha… Niste vi prvi koji imate takav dojam, ali riječ je o ozbiljnim i značajnim projektima i programima važnim za život lokalne zajednice. Svjesni smo komunikacijskih prepreka koje imamo u prezentaciji našeg rada i radimo na tome da pronađemo kanale za jednostavnije tumačenje i razumijevanje onoga što radimo, odnosno čime se bavimo. Istina, Agencija je dužna na početku i na kraju svakog projekta financiranog iz fondova EU-a o tome izvještavati javnost, no vidimo da to nije dovoljno. Još uvijek nismo dovoljno prodrli do svih onih koji bi od naših usluga mogli imati izravne koristi. U tom smislu želimo biti bolji i na tome radimo.
U javnosti se često govori da bi novac iz EU fondova trebao nadoknaditi manjkove u proračunima lokalne i državne uprave za financiranje komunalne infrastrukture. Malo tko govori da se komunalni projekti, primjerice izgradnja kanalizacije, vodovoda ili uređenje gradskih cesta, što najviše muči općine i gradove, gotovo uopće ne natječu za financiranje zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa?
– Nažalost, u pravu ste. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi su velika prepreka većem apliciranju projekata komunalne infrastrukure premda imamo nekoliko takvih uspješnih primjera u Poličniku i Pakoštanima. Druge su zemlje, poput Poljske, problem vlasništva riješile tako da su sve što je općinsko proglasile državnim, što im je olakšalo apliciranje na europske natječaje. O takvim se stvarima trebalo razmišljati tijekom pregovaračkog procesa, ali nismo, pa smo danas u situaciji da ne možete dobiti sredstva za ono što vam uistinu treba, nego samo za one projekte koji imaju ispunjene sve uvjete.
S druge strane, novi indeksi razvijenosti hrvatskih regija Zadarsku su županiju stavili među najrazvijenije u Hrvatskoj, a to znači da će manje razvijenije županije imati prednost kod povlačenja sredstava te će moći dobiti više novca iz EU fondova. Taj se problem pozitivne diskriminacije na neki način već reflektira na aktualni natječaj za javnu, poslovnu i turističku infrastrukturu, na koji ćemo prijaviti zadarske projekte kao što su obnova Kneževe palače, Turističko-informativni centar, poslovna zona Posedarje…
Vratimo se na početak razgovora; što će se u ovoj godini u Zadru i županiji financirati iz EU fondova?
– Bit ću konkretna: do kraja ljeta imat ćemo idejno rješenje za 25 milijuna eura vrijedan projekt zdravstvenog centra u Biogradu; u lipnju očekujemo građevinsku dozvolu za Plavo-zeleni centar za unaprjeđenje prehrambene industrije u industrijskoj zoni Lonići, vrijedan četiri milijuna eura; u ovoj godini počinje izgradnja Centra novih tehnologija u Poličniku, vrijednog 3,5 milijuna eura, a do kraja godine imat ćemo spremnu i dokumentaciju za Centar kreativne industrije, vrijedan tri milijuna eura. Za sva ta tri centra očekujemo potpisivanje ugovora i dobivanje novca za njihovu realizaciju.
