Ivan Meštrović, na žalost, više ne ‘stanuje’ u Zadru,u nedjelju navečer, nakon puna četiri mjeseca trajanja ‘zatvorena’ je izložba ‘Zahvalimo njoj’ tijekom koje smo se na Narodnom trgu mogli diviti vrhunskim ostvarenjima velikog hrvatskog umjetnika.
Rekordnih sedam tisuća posjetitelja prošlo je kroz prostor Gradske lože u kojoj su od 17. rujna bili predstavljeni radovi u događanju što je s punim pravom ponijela epitet najznačajnijeg i središnjeg kulturnog programa u 2013., i to ne samo u kulturnom životu ‘Donatova metropolisa’.
Fascinantna izložba koju je činila 21 skulptura u mramoru, drvu, gipsu i bronci, kao i 13 crteža i litografija organizirana ‘pod kapom’ Galerije umjetnina Narodnog muzeja i Muzeja Ivana Meštroviča u povodu 130. godišnjice autorova rođenja planirana je biti zatvorena 1. prosinca, no zbog izuzetnog zanimanja javnosti to se najprije prolongiralo na 13. siječnja, a potom i na 19.1.
– Bio je to pun pogodak, ujedno i potvrda da smo dobro postupili kada smo na jubilarnu godišnjicu rođenja popularnog skluptora upravo tu postavili i realizirali iuzložbu njemu u čast. U gradu koji je prvi, u Narodnom listu 28. lipnja 1899., informirao javnost o postojanju, kako se tada navodilo, ‘umjetnički nedvojbeno vrlo talentiranog dječaka Ivana Meštrovića, sina Mate Gabrilovića’. Može se kazati i uostalom dokazati da je baš Zadar rodno mjesto ‘umjetnika Meštrovića’, istakao je ne bez ponosa Andro Krstulović Opara, ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića.
[pullquote align=”right”]Rekordnih sedam tisuća posjetitelja prošlo je kroz prostor Gradske lože u kojoj su od 17. rujna bili predstavljeni radovi u događanju što je s punim pravom ponijela epitet najznačajnijeg i središnjeg kulturnog programa u 2013., i to ne samo u kulturnom životu ‘Donatova metropolisa’[/pullquote]Kada je u pitanju znamenka posjetitelja može se reći da je postignut uistinu fantastičan rezultat. Poglavito u aktualnom i bremenitom vremenu u kojemu je kulturna scena na margini i društvenog i općenito života. Dakako, da su u ukupnom broju posjetitelja priličan udio dali i organizirani dolasci županijskih osnovnih i srednjih škola, no i to je svakako jedan pozitivan pomak.
– Imali smo i dosta pojedinačnih posjeta. I dobro je i nije dobro, da su to redom bili domaći i ‘domicilni’ ljubitelji umjetnina. Dobro, jer znači da kultura kod nas nije zamrla, a nije dobro jer smo turistička sredina i bilo se realno za nadati kako će izložba planetarno priznatog kipara privući barem dio ljetnih i postljetnih gostiju na našoj rivijeri što je na žalost izostalo iz nekog razloga. Tek njih petstotinjak je pogledalo radove Meštrovića. Mnogi bi stigli na ulaz, ali bi odustali i vratili se natrag kada bi vidjeli da se mora platiti ulaznica. I to po simboličnoj cijeni u odnosu kakva iznosi za najobičniji ulazak u neku katedralu ili kakav manji izložbeni prostor u primjerice Italiji, Španjolskoj, Grčkoj ili razvikanijim inozemnim turističkim sredinama. To pokazuje da općenito kao destinacija moramo na višu razinu podići ‘kulturni marketing’, ali isto tako, možda na jedan način, pokazuje i kakva nam je trenutno kvalitetom turistička klijentela, naglasila je pak u razgovoru za naš portal Ljubica Srhoj – Čerina, viša kustosica i voditeljica Galerije umjetnina
Kako bilo, ako se tako može nazvati s obzirom na značaj i učinak, spektakularna izložba radova Ivana Meštrovića odrađena je za najvišu ocijenu u svim segmentima. Pristupilo joj se ozbiljno, nije se postavila tek uobičajena i obična izložba uradaka.
[pullquote align=”left”]U popratnom programu događanja, Narodni muzej organizirao je besplatna stručna vodstva za građanstvo kroz atraktivan postav, različite radionice namijenjene djeci i odraslima, glazbeno-scenske perfomanse, ali i ciklus popularnih i provokativnih predavanja[/pullquote]- Priredili smo niz popratnih događanja, ponajprije različitih radionica namijenjenih djeci i odraslima, potom i upečatljiv glazbeno-plesni perfomans pod nazivom ‘Ona koja nosi’ autorice Ive Burčul koji je imao veliki odjek, a inspiririran upravo izložbom ‘Zahvalimo njoj’, u povodu Dana grada Zadra. Natupile su i oduševile nas sjajne plesačice Iva Burčul, Anđela Blaslov, Jasmina Ključanin, Ena Kožul, Lucija Mikas, Sanja Petrovski i Natali Radelić uz sopranisticu Nelu Šarič i Vjeru Vidov, glumicu Kazališta lutaka. Emotivno i ekspresivno cure iz Zaleta personificirale su sve tipove ženskih likova odabranih za naš postav. Bio je to uspješan spoj likovne i izvedbene umjetnosti koji nas je gestom, glasom i kostimima na tren prebacio u vrijeme i prostor Meštrovićeva djetinjstva, podsjetila je voditeljica Galerije umjetnina.
U popratnom programu događanja, Narodni muzej organizirao je besplatna stručna vodstva za građanstvo kroz atraktivan postav, ali i ciklus popularnih predavanja. Nakon Krstulovića Opara, koji je iscrpno govorio o Meštrovićevu povratku Europi i dr.sc. Antonije Mlikota, koja je iz stručnog kuta pričala o sudjelovanju i doprinosu zadarskih arhitekata u gradnji Meštrovićeva mauzoleja na Lovćenu, izvanredni profesor, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar dr. Vinko Srhoj održao je zanimljivu tribinu na temu Meštroviča i jugoslavenstva, a ciklus provokativnih predavanja zaključila je s naslovom: Figura majke u književnosti, književna povjesničarka dr. Divna Mrdeža Antonina.
Ivan Meštrović spada u red najznačajnijih hrvatskih umjetnika (rođen 1883. u Vrpolju, Slavonija, RH, umro 1962. u South Bendu, Indiana, SAD, pokopan u rodnim Otavicama). Školovan u Beču, živio je, stvarao i izlagao u raznim gradovima svijeta, njegove su skulpture postavljene u javnim prostorima od Zagreba do Chicaga.
