Duhanski dim nije odgovoran samo za nastanak raka pluća i srčanih bolesti, već uzrokuje i srčani udar, dijabetes, rak debelog crijeva i rak jetre, a u značajnoj mjeri povećava rizik od erektilne disfunkcije i izvanmaterične trudnoće, upozorili su vodeći medicinski stručnjaci SAD-a u najnovijem izvješću o djelovanju cigareta na ljudsko zdravlje.
Popisu bolesti s kojima je pušenje u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi pridodan je još čitav niz bolesti, od reumatoidnog artritisa, tuberkuloze, do makularne degeneracije oka, bolesti koja je najčešći uzrok sljepoće u starijoj populaciji. Izvješće kaže i da pušenje izaziva upale, narušava imunološki sustav i povećava rizik od smrti od tuberkuloze. Pušenje šteti trudnicama i nerođenim bebama, a uzrokuje rascjep usne i nepca, te izvanmaterične trudnoće koje se javljaju kad se oplođena jajna stanica umjesto u maternici počne razvijati u jajovodu.
I ranije se znalo da je pušenje povezano s ovim bolestima, ali sada se prvi puta zaključuje da je pušenje to koje ih uzrokuje. Time se ne misli da je pušenje uzrokovalo sve slučajeve spomenutih bolesti, ali se neki od njih sigurno ne bi dogodili da oboljela osoba nije pušila. Na listu bolesti povezanih uz pušenje 1990. godine uvršten je rak mjehura, a 2004. godine i rak cerviksa.
Američko udruženje za bolesti pluća i druge zainteresirane grupe traže da se temeljem novog izvješća udio pušača u narednih deset godina reducira na manje od 10 posto populacije. Predlažu različite mjere, od pojačane regulacije svih duhanskih proizvoda, uključujući i e-cigarete i cigare, bolju dostupnost medicinske pomoći u odvikavanju od pušenja, do jednakog oporezivanja svih duhanskih proizvoda i povećanja proračunskih sredstava za borbu protiv pušenja.
SAD je u proteklih 50-ak godina prilično dobro reducirao broj pušača, pa je od 1965. godine, kada su pušači činili 43 posto odrasle populacije, taj postotak do 2012. godine smanjen na oko 18 posto. Zahvaljujući smanjenju broja pušača, i stopa obolijevanja od makularne degeneracije oka pala je u SAD-u u posljednjih 20 godina s 9,4 na 6,5 posto populacije.
U nas ovakvih statistika nema, no postotak pušača daleko je iznad onog u SAD-u. Po podacima iz 2008. godine, u nas 28 posto muškaraca i 22 posto žena svakodnevno puši, a čak 55 posto tinejdžera u dobi od 15 do 16 godina počne pušiti. Šezdesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj je pušača u muškoj populaciji bilo oko 57 posto, a među ženama svega 10 posto.
– Očekujemo da će broj pušača u odrasloj populaciji padati, ali je kod djece trend pušenja u porastu – podsjeća Verica Kralj iz Nacionalnog povjerenstva za borbu protiv pušenja.
