Ne bismo mi bili Mediteranci, Dalmatinci, Zadrani, ili već što jesmo prema nahođenju, da baš svemu ne nađemo poneku ‘falingu’, i da nam nešto, bilo što, u cijelosti- odgovara.
‘E, nećeš razbojniče’ postala je odavno nacionalna i regionalna uzrečica, pa tako i kada je u pitanju priroda. U stvari vremenske prilike i neprilike kojima je uvjetovana. Poznato vam je ono- ljeti vapimo za zimom, zimi za ljetom, u proljeću za jeseni, na jesen za proljećem, ali što kada nam se ispuni želja tako da prosinac i siječanj nalikuju na travanj i svibanj?
‘Pa, gdje je ta zima? Kamo je nestala?’ Nije valjda da niste čuli ‘brat bratu’ milijun takvih i sličnih upita zadnjih dana. Ispada da su se mnogi ipak nadali ‘bijelom Božiću’ i makar pokojoj snježnoj pahuljici kada nas je već zeznula ‘Snježna kraljica’, no zime ni zimskog ugođaja – nema i nema…
Ulazak u 2014. godinu obilježilo je gotovo proljetno vrijeme s temperaturama oko 15 stupnjeva, a prema trenutnim prognozama, čini se da bismo na pravu zimu mogli čekati sve do kraja siječnja.
I jučer je tako u većini krajeva prevladavalo djelomice sunčano i osjetno toplije od prosjeka. Najviša temperatura zraka kretala se od 7 do 12, na Jadranu između 10 i 15°Celzija.
U sjevernim kopnenim predjelima i danas bi trebalo prevladavati djelomice sunčano i većinom suho, ujutro uz mjestimičnu maglu. Oblačnije uz povremenu kišu bit će uglavnom na Jadranu, osobito sjevernom, te u predjelima uz Jadran. Vjetar slab ili umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo. Jutarnja temperatura od 1 do 6, na Jadranu između 6 i 11, a najviša dnevna većinom od 10 do 15, samo u gorju ponegdje malo niža, javljaju iz DHMZ-a.
[pullquote align=”right”]’E, nećeš razbojniče’ postala je odavno nacionalna i regionalna uzrečica, pa tako i kada je u pitanju priroda. U stvari vremenske prilike i neprilike kojima je uvjetovana[/pullquote]- Nema druge, na djelu je uistinu atipična zima. Prvo se sjećamo jakog zahlađenja krajem studenog koje je netipično za studeni, donijelo snježne pahulje čak i na Jadran. U prosincu je počela dominacija Atlantika nad vremenskim prilikama u Europi, a to znači da su nad gotovo cijelim starim kontinentom temperature bile znatno više od prosjeka. Natprosječna toplina nastavila se i prvih dana siječnja, a prognostički materijali ukazuju na to da će se slično stanje zadržati najmanje do sredine mjeseca. Tako će cijela prva polovica klmatološke zime zapravo biti bez tragova zime, a takvo što rijetko se događa. Za razliku od uobičajenog scenarija, nije se uspostavila dovoljno jaka euroazijska anticiklona koja bi spriječila prodiranje vlažnog i toplog oceanskog zraka nad europsko kopno. Umjesto toga, zapad i sjever kontinenta izloženi su čestim prodorima vrlo snažnih atlantskih ciklona, a naš dio kontinenta u prvoj polovici zime bilo je pod utjecajem tople Sredozemne anticiklone s tek povremenim prodorima zbog sekundarnih ciklona koje su se stvarale u okolici Italije, kaže Rade Popadić iz Crometea.
Inače, siječanj je statistički najhladniji mjesec u godini. Prosječna mjesečna temperature kreće se od -2°C ponegdje u Lici do 9°C na jugu Dalmacije, ali zbog topline mora, čija temperatura i dalje postupno opada i kroz veljaču, uz obalu, a osobito na udaljenim otocima, često se dogodi da veljača ima niže prosječne temperature od siječnja. Prosječno po četvornom metru padne kiše od 70 do 130 litara.
Da siječanj može biti i drugačiji pokazuje primjer iz 3.1.1971. kada je na području Ravnih kotara polomljen dalekovod zbog kiše koja se ledi i jakog vjetra. Na isti datum, ali 1885., u Verhojansku (Sibir) izmjerena je ‘fibra’ iznosila -68 °Celzija.
Ili se sjetimo jeseni, na primjer grmljavinsko nevrijeme donijelo je 30. rujna dosta problema na zadarskom području. Vatrogasci su intervenirali u Sabunikama, Vrsima i Zatonu gdje su ispumpavavali vodu iz podruma. Mjesec prije poplavio je podvožnjak u Biogradu, a na trajektnom pristaništu u Preku na otoku Ugljanu kiša je potopila dio parkirališta za ukrcaj vozila. Putnici su do automobila mogli doći gazeći kroz oborinsku vodu duboku 30-ak centimetara.
Pucali su i gromovi pa su zapalili kuće u Ninu, Zadru i Košljunu na Pagu, automobil u Zemuniku i nisko raslinje u blizini kuća kod Kruševa. U gromu je stradalo stablo na Boriku koje se zapalilo, i jedno u Diklu koje je palo na automobil i oštetilo ga.
U Zadru je olujno jugo s jakom kišom i visokom plimom stvaralo probleme u pomorskom i cestovnom prometu. 20. studenoga. Te slučajeve naveli smo kao potencijalne kandidate za naslov ‘Najmetereološkog događaja u 2013’., pod okriljem Crometea.
– Naime, članovi Crometeo foruma u sljedećih će dana, jubilarni deseti put, birati ‘Naj meteorološki događaj u RH’. Nakon što smo iz dana u dan pratili i bilježili sve što nam je donijela netom minula meteorološka godina, izdvojili smo 25 događaja, a svaki član foruma bira pet favorita. Glasanje traje najdalje sa subotom 11. siječnja. Proglašenje pobjednika će biti upriličeno u Splitu 13. siječnja i to za vrijeme kino premijere filma ’10 godina Crometeo foruma’ u kinoteci Zlatna vrata. Ulaz je besplatan.
Nominirani događaji u 2013. godini su:
1, Ciklona Ceres: Rekordni zagrebački snijeg
2. Kišna siječanjska ciklona Emerik
3. Serija ciklona u prevrtljivoj veljači
4. Snježni rekordi nakon ciklone Laura na kraju veljače
5. ‘Snjegocid’ u prvoj dekadi ožujka s ciklonom Montan, pa zimska ciklona Nada
6. Zimski početak kalendarskog proljeća s ciklonom Roman
7. Ljeto na kraju travnja
8. Nestabilni svibanj
9. Zimski kraj svibnja (Rekordno hladni kraj svibnja u Splitu): Ciklone Ella i Ferdo
[pullquote align=”left”]Natprosječna toplina nastavila se i prvih dana siječnja, a prognostički materijali ukazuju na to da će se slično stanje zadržati najmanje do sredine mjeseca[/pullquote]10. Lipanjski val vrućina (na prijelazu iz kalendarskog proljeća u ljeto)
11. Lipanjska Ciklona Hinko (Vatromet pijavica ispred Pule)
12. Srpanjske nestabilnosti na rubu anticiklone
13. Ciklona Ilijana na kraju srpnja– prašinska oluja u Zagrebu, noć munja na Jadranu
14. Brojni temperaturni rekordi na početku kolovoza
15. Nestabilna druga dekada kolovoza (zagrebačka panika zbog Jakoba)
16. Ciklona Kolinda – vatromet pijavica na kraju kolovoza (Istra, Dubrovnik)
17. Tri ciklone za kraj kalendarskog ljeta : Noći munja na Jadranu
18. Ciklona Oliva – rekordna dnevna količina kiše u Rijeci
19. Hladni početak listopada, pa tri ciklone u deset dana
20. Vrlo topla zadnja dekada listopada
21. Ciklona Teodor (Rekordna) Orkanska bura, poplave
22. Vedran, Zlatka…pa zima na kraju studeno
23. Prosinačka anticiklona
24. Božićna ciklona Branka
25. Zavižan: Godina meteoroloških rekorda
Tada bismo 13. siječnja morali saznati koji će se događaj pridružiti pobjednicima proteklih devet izbora:
2004. – Ciklona Dorothy iz studenog 2004. g. (ujedno i Naj meteo događaj u prvih pet godina rada foruma)
2005. – Serija zimskih ciklona u veljači
2006. – Serija zimskih ciklona iz ožujka
2007. – siječanj – kolovoz: 8 iznadprosječno toplih mjeseci u nizu
2008. – Ciklona Eudora : rekordni plimni val na Jadranu 1.prosinca
2009. – Prosinačka zima: ciklone Dolores,Edo i Filomena
2010. – Prosinačka zima: ciklone Jasmina i Lada
2011. – Suša u 2011. godini.
2012. – Polarnu udar u prvoj polovici veljače: kvartet zimskih ciklona
