Najpoznatiji je ninski građevni spomenik i najvredniji sačuvani spomenik starohrvatskog crkvenog graditeljstva, crkvu Sv. Križa, vrlo čitani američki magazin ‘The Huffington Post’ uvrstio je među 50 najneobičnijih crkvi na planeti, u društvo 49 jedinstvenih zdanja iz tridesetak zemalja. Da je izuzetno privlačna potvrđuju to iz ljeta u ljeto na tisuće turista koji kao uspomenu iz Hrvatske nose upravo fotografske zapise na kojima je i ona.
Engleski arhitekt Thomas G. Jackson opčinjen njenom ljepotom prozvao ju je ‘najmanjom katedralom na svijetu’, a ima oblik jednokrakog grčkog križa. U dužini i širini ne doseže 8 metara, koliko je otprilike i visoka. Ili, točnije u izmjerima- dugačka je 7.80 m, široka 7.60 m, visoka 8.20 m (unutarnje mjere) a debljina zidova je 57 centimetara.
[pullquote align=”left”]Pomaci od pravilne osi kao i, kako se na prvi pogled čini, greške u zidanju, koje nisu nastale neznanjem, već su- kako je ustvrdio znanstvenik Mladen Pejaković- promišljeno djelo majstora i zbog čega je vjerojatno izborila mjesto na popisu nesvakidašnjih zdanja[/pullquote]Krakovi su presvođeni kubastim svodom, vanjski dio je ukrašen nizom slijepih niša, dok je kupola- dominantan akcent na toj građevini- nepravilnog elipsoidnog oblika koji se prema vrhu suzuje, a sa vanjske strane ukrašena slijepim nišama. Položajem i arhitekturom dominira prostorom na kojem se nalazi. Izgrađena je u 9. stoljeću, u razdoblju ranog kršćanstva i jedini je sakralni objekt u Ninu koji je ostao netaknut od građenja do danas. Izgrađena je na ostacima antičkih kuća čiji su ostaci i vidljivi i sada. U doba hrvatskih vladara služila je kao dvorska kapela obližnjega kneževa dvora.
Oko predromaničke crkve je otkriveno mnogo srednjovjekovnih grobova, a zanimljivo je da je crkvica zahvaljujući poziciji prozora i kutu padanja svjetlosti služila kao svojevrstan sat i kalendar u vremenu kada je izgrađena. Po sunčevim zrakama može se odrediti točan datum suncostaja (ekvinocija) i ravnodnevnice (solsticija), što je na prvi dan ljeta polazište održavanja zanimljive manifestacije Festivala sunca i svjetlosti, a otuda i pomaci od pravilne osi kao i, kako se na prvi pogled čini, greške u zidanju, koje nisu nastale neznanjem, već su- kako je ustvrdio znanstvenik Mladen Pejaković- promišljeno djelo majstora i zbog čega je vjerojatno izborila mjesto na popisu nesvakidašnjih zdanja.
Na nadvratniku ukrašenim pleternom ornamentikom, s donje strane nalazi se ime župana Godečaja (Godeslava) za koji se drži da ‘najstariji poznati nam natpis hrvatskoga vremena’. U užoj okolici minijaturne i originalne crkve pronađeno je i istraženo oko 170 srednjovjekovnih starohrvatskih grobova koji datiraju od VIII. do XV. stoljeća kao i stambene prostorije starih Hrvata.