Nadbiskupija zadarska i udruga ‘Zadarske klape’, po treći put zaredom, bile su u ponedjeljak navečer besprijekoran organizator, a crkva sv. Frane tradicionalan domaćin Božićnog koncerta klapa. Na blagdan Bogojavljanja, kojim je ujedno označen početak ‘Devetnice’ svetkovine Sv. Stošije, ‘a cappella’ izvedbom 22 napjeva, pjesme i kolende, redom prigodna sakralna sadržaja, auditoriju su se predstavile 23 županijske vokalne skupine, i to 13 muških, osam ženskih i dva mješovita sastava.
– Popijevkom veselom blagdan objavite, Stošiju blaženu, Zadrani, častite, ona je obrana Zadra nam rodnoga, Dalmacije ures uzvišen, najavio je događaj mr. don Dario Tičić, izaslanik nadbiskupa. Zbog bolesti je na žalost izostala pozvana klapa Koporan iz Poličnika.
Program je u krcatoj dvorani, s hrvatskom liturgijskom ‘himnom’ iz narodnog kantuala ‘Radujte se narodi’, u obradi Dušana Šarca, otvorila klapa Donat pod stručnim vodstvom Dražena Habuša. Muška klapa Galija priredila je pak melosno ‘Dubrovačko kolendavanje’ Dinka Fija. Pašmanska ženska skupina Zikva otpjevala je Vinišku kolendu, klapa Ponistra iz Crnog skladbu ‘Zdravo bili’ s međimurskog područja, a Mješovita klapa Arsenal napjev ‘Kad je vrime o Božića’.
Nastupili su i glasovima oduševili prisutno mnoštvo Vokalna skupina Magnificat s također međimurskom ‘Prva je vura’. Težaci iz Paljuva i Lancana iz Novigrada zajedničkim su ‘snagama’ podigli na noge nazočne s bolskom ‘Kad se Isus Ditić’, klapa Kolajna sa ‘Spavaj, spavaj Ditiću’ iz Lišana Ostrovičkih i Velog Iža.
[pullquote align=”right”]Popijevkom veselom blagdan objavite, Stošiju blaženu, Zadrani, častite, ona je obrana Zadra nam rodnoga, Dalmacije ures uzvišen, najavio je događaj mr. don Dario Tičić, izaslanik nadbiskupa. Zbog bolesti je na žalost izostala pozvana klapa Koporan iz Poličnika[/pullquote]Muška klapa Condura iz Nina decentnim je tonom izvela ‘Tri kralja jahaju’ iz Kastva, ženska klapa Luna iz Kožina sjajno interpretirala francusku ‘Gloriju’ Petra Čančara. Kontrada je dugi pljesak pobrala s ‘Spavaj, snivaj, umilno Djetešce’, dok su Garofuli iz Bibinja briljirali s ‘O pastiri, vjerni čuvari’, baš kao sa skladbom J. G. Wade ‘Pristupite vjerni’ klapa Kaleta. Bolskom ‘Istekla je iza gore’ ugodno uhu i oku izbalansiranom se pokazala klapa Kandelora iz Zemunika, ‘Kyrie eleison’ izvrsno je odradila klapa Sukošan.
Kapric je bio odličan s ‘Oj, Djetešce, moje drago’ iz Prigorja, Kalelarga s ‘Kad se Bog čovik učini’ iz Starog Grada i Hvara, Libar iz Privlake s ‘Dvorani neba’. Kožino je raspjevalo publiku s ‘Rodil se jest Isus’ iz Murtera, Vir i Anima Maris s ‘Nevijskom koledom’ iz Neviđana, a Munita s ‘Ovoga vrimena’, da bi vrhunac uslijedio sa skupnom ‘Prevelika radost’ u jednoglasju klapa i nazočnih slušatelja.
[pullquote align=”left”]Kompletan koncert zaslužuje najvišu ocjenu, jedinu zamjerku, makar se ista može shvatiti i kao pohvala i kao pokuda, dade se tek uputiti tome da je crkveni prostor bio pretijesan, s naglaskom na prva tri slova[/pullquote]Kompletan koncert zaslužuje najvišu ocjenu, jedinu zamjerku, makar se ista može shvatiti i kao pohvala i kao pokuda, dade se tek uputiti tome da je crkveni prostor bio pretijesan, s naglaskom na prva tri slova. Računajući kako svaka klapa ima najmanje osam članova dođe se lako na brojku koja prelazi 180 osoba, a dodamo li tome i barem jednog njihova gosta i uistinu popriličnu znamenku ljubitelja klapskog opusa, preko pola tisuće ljudi stisnutih na stotinjak kvadrata trebalo je za tri sata programa imati i volje i strpljenja.
Posljednjih dvadesetak godina koncerti božićnih napjeva postali su, inače, integralnim i aktualnim dijelom klapskih koncertnih repertoara. Brojne klape inspirirane najradosnijim dijelom godine odlučuju se za predstavljanje domaćih i svjetskih glazbenih brojeva inspiriranih slavnim povijesnim događajem, rođenjem Krista. Tisućljetna tradicija njegova štovanja ostavila je niz glazbenih stilova i žanrova duhovne i svjetovne tematike pa tako i na prostoru Zadarske županije, kako se jednom čulo, kao klasičnom primjeru lokaliteta na kojem više različitih stilova i žanrova pridonosi formiranju suvremene glazbene tradicije u procesima prepoznavanja i isticanja specifičnih glazbeno-stilskih idioma. Isto se odnosi i na stvaranje ‘novog’ božićnog repertoara koji u klapskom izričaju sve češće zauzima pozicije standardnog repertoara. Na Tri kralja prioritet je međutim dobila izvorna narodna pjesma. I potvrdila se kao prava i nezamjenjiva…
Treba kazati i kako su moćni glasovi muškog i ženskog klapskog izričaja minulog ljeta u Omišu dokazali da ZD regija itekako ima povoda za kvalitetnu budućnost u glazbenim ostvarenjima. Ukupno sedam skupina s toga teritorija nastupilo je na svojevrsnom državnom pa i svjetskom prvenstvu, na Festivalu dalmatinskih klapa, uz ušće Cetine, a čak tri su- Karmel, Kožino i Libar- ušle u finale FDK-a. Pored njih su čast sudjelovanja imale i klape Kalelarga, Bibinje, Kaleta i Libar.