Stres utječe na naše zdravlje i ponašanje, u vrlo malim količinama čak i stimulativno, no kad ga se akumulira previše, postaje izuzetno opasan i nije bez razloga prozvan tihim ubojicom.
No, i protiv stresa se može učinkovito boriti, pa donosimo nekoliko savjeta koji će vam, uz malu promjenu dnevne rutine, donijeti puno koristi za psihičko i fizičko zdravlje.
Disanje
Znamo da stres blokira ošit i disanje postaje prsno, plitko i ubrzano. To je od koristi dok stres traje, ali je štetno ako potraje predugo. Nakon što je stresna situacija prošla, trebali bi promijeniti način disanja – usporiti ga, dajući prednost trbušnom – abdominalnom disanju.
Ukoliko, pri tom, lagano stegnemo glotidu u našem grlu, zrak koji prolazi kroz tako sužen prolaz, stvarat će ravnomjeran zvuk, sličan valovima mora. Upravo taj skladni ritam prirode kojeg ćemo čuti unutar sebe, smirit će naš um i opustiti naše tijelo.
Stari majstori su ovaj vid disanja nazivali “pobjedničkim” odnosno “Ujjayi pranayamom” jer pobjeđuje stres.
Istezanje i torzija
Znamo da stres izaziva grčenje mišića. U stresnoj situaciji instinktivno povijamo ramena, kako bi zaštitili svoje vitalne organe – srce i pluća. Ukoliko je stres postao kroničan, naši će mišići vremenom ostati zgrčeni u tom položaju, poput ljušture. Stoga trebamo opustiti mišiće vrata i ramena, gdje se stres najviše očituje.
Započinjemo sa sistematskim istezanjem, a zatim torzijom mišića “iscijedimo” iz njih hormone stresa i dovodimo svoje tijelo u ravnotežu. Fizička ravnoteža povoljno će djelovati na psihičku ravnotežu i vratiti nam izgubljeni sklad.
Relaksacija
Prava suprotnost stresu je relaksacija. Stres je grč, a relaksacija je opuštanje i prepuštanje.
Majstori joge položaju za opuštanje daju naziv “položaj mrtvaca” kako bi nas potakli da “umrtvimo” sve mišiće tijela. To najlakše postižemo izazivanjem osjećaja težine. Kako bi nam se opustili i krvni sudovi, trebamo izazvati osjećaj topline. Ukoliko smo uspjeli dobro umiriti motoričke živce, “isključit” će se i naši senzorni živci. Zbog toga ćemo, naizgled, izgubiti osjet tijela – činit će nam se da se nalazimo u beztežinskom stanju.
U tim dragocjenim trenucima obnavljaju se naše nervne stanice i “resetira” se naš um. Cijelo tijelo se kupa u kupki mladosti i zdravlja.
Meditacija
Znamo da stres nastaje zbog straha, a svaki strah nastaje iz straha od smrti. Uranjajući u meditaciju postajemo svjesni svoje povezanosti sa čitavim Univerzumom koji je vječan. Time se mijenja naš pogled na smrt pa strah od smrti nema više osnove.
