Baš kako se Hrvatska vratila Europi, tako se nekako usporedno s njom Europi vratio i Meštrović. Ili bi možda bilo bolje kazati, da se s povratkom Meštrovića Europi, Europi vratila i Hrvatska, krasno je ‘poentirao’ i zaključio predavanje o Meštrovićevu povratku Europi, u četvrtak navečer, u 1. dvorani Galerije umjetnina. Andro Krstulović Opara.
Profesor povijesti umjetnosti i ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića, gostovao je na tribini u organizaciji Narodnog muzeja priređenoj u sklopu izložbe ‘Zahvalimo njoj’ na kojoj su od sredine rujna do polovice siječnja izložena djela našeg najvećeg kipara.
Meštrovićev značaj u Europi, a time i hrvatske umjetnosti u europskoj kulturi, potvrdila su iznimna zanimanja za izloške radova likovnog majstora u dva izuzetno značajna programa.
Prvi, hrvatsko-švedski projekt Meštrović-Milles, u organizaciji Muzeja Ivana Meštrovića i Millesgårdena, temelji se na razmjeni izložbi dvaju velikana modernog europskog kiparstva, ujedno i suvremenika, Carla Millesa (1875.-1955.) i Ivana Meštrovića (1883. – 1962.).
Projekt su ‘osmislili’ Krstulović Opara i ravnateljica Muzeja Millesgården, Onita Wass.
[pullquote align=”right”]Profesor povijesti umjetnosti i ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića, gostovao je na tribini u organizaciji Narodnog muzeja priređenoj u sklopu izložbe ‘Zahvalimo njoj’ na kojoj su od sredine rujna do polovice siječnja izložena djela našeg najvećeg kipara[/pullquote]Krenulo je izložbom ‘Milles kod Meštrovića’, otvorenom 16. travnja 2013. u nekadašnjem umjetnikovu domu i radnom prostoru, Atelijeru Meštrović u Zagrebu. Svečanost otvorenja priređena je tada u nazočnosti Nj.V. kralja Carla XVI. Gustafa i kraljice Silvije, dr. Ive Josipovića, predsjednika Republike Hrvatske, i prof. dr. sc. Tatjane Josipović. Za širu javnost izložba se otvorila dan kasnije predavanjem Onite Wass. Izložba, koja je zatvorena 16. lipnja, popratila se pozitivnim reakcijama stručne javnosti i velikim interesom medija..
Nastavak projekta bila je uzvratna izložba ‘Meštrović kod Millesa’, koja se otvorila 18. lipnja 2013. u Millesgårdenu, na obali stockholmskog zaljeva, u pažljivo oblikovanome parku skulptura koje je švedski kipar kao ostavštinu darovao švedskom narodu, baš poput Ivana Meštrovića koji je hrvatski narod darivao svojom velikodušnom Darovnicom. Prema zamisli autorica izložbe, Zorane Jurić Šabić, kustosice splitske Galerije Meštrović, i Barbare Vujanović, kustosice Atelijera Meštrović, po pet skulptura iz svakoga muzeja naglasile su stilsku i tematsku povezanost dva kipara, dali su i pregled umjetnosti Ivana Meštrovića kroz različite faze stvaralaštva, od studentskih radova do kasnijih primjera, ali i istaknuli posebitost umjetničkog izražaja i suvereno vladanje različitim materijalima (kamen, drvo, bronca).
Izložbom se svečano obilježio prijem Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Carl Milles, pravim imenom Carl Emil Andersson, jedan je od najpoznatijih švedskih kipara 20. stoljeća. Bio je kreativan i dinamičan, a želja za otkrivanjem novih načina oblikovanja usmjerila je autora ka istraživanju, preispitivanju i mijenjanju stilskih značajki. Odigrao je središnju ulogu u švedskom umjetničkom životu brojnim djelima u javnim prostorima poput fontane Europa i bik u Halmstadu, Posejdona u Göteborgu, Folkea Filbytera u Linköpingu i Orfeja pred Koncertnom dvoranom u Stockholmu. Milles je također napravio brojne spomenike i fontane u SAD-u, gdje je živio od 1931. do 1951.
‘Tamo preko Atlantika’, Milles i Meštrović susreli su se više puta, pa su zajedno sudjelovali na putujućoj izložbi po Americi Modern European Sculpture 1927- 1928., a povezivalo ih je i poznanstvo s Augusteom Rodinom i umjetnička ‘naslonjenost’ na francuskog kiparskog barda.
Ivan Meštrović i Rodin upoznali su se pak u Beču 1902. Meštroviću je tada 19 godina, Rodinu 62 i bio je u tom trenutku najveća kiparska zvijezda Pariza.
Usprkos generacijskoj razlici dvojica kolega su se podržavali, uvažavali i cijenili, nakon što je slavni francuski umjetnik vidio početkom 20. stoljeća Meštrovićevu izložbu, nazvao ga je ‘najvećim fenomenom među umjetnicima danas’.
Međusobno su izmijenili i niz pisama. Dio je njih izgubljen, no sačuvano je šest pisama, koja su se našla na drugom značajnom projektu, izložbi u Muzeju Rodin koja se u okviru manifestacije ‘Croatie – la voici’ predstavila u Musée Rodin, lani. 17. rujna.
[pullquote align=”left”]Ivan Meštrović jedan je od najznačajnijih hrvatskih umjetnika (rođen 1883. u Vrpolju, Slavonija, RH, umro 1962. u South Bendu, Indiana, SAD, pokopan u rodnim Otavicama)[/pullquote]Izabranih 12 Meštrovićevih djela- tri u zatvorenom prostoru – replika ‘Zdenca života’, skica za ‘Psihu’ i ‘Rodinov portret’ – a ostalih devet (Mislioc, Job…) u muzejskom vrtu, u sklopu Dana hrvatske kulture u Francuskoj pogledalo je nevjerojatnih 250.000 posjetitelja.
Mate Meštrović, sin umjetnika, podsjetio je jednom kako su Rodin i Meštrović dijelili zajedničkog mecenu, industrijalca Karl Wittgenstein, oca filozofa Ludwiga Wittgensteina.
Meštrović je posredovao pri kupnji Rodinove skulpture L’homme qui marche (Čovjek koji hoda), za koju je poznati kolekcionar izdvojio 14.000 francuskih franaka.
Inače, da ne zaboravimo, ali na to ne treba niti podsjećati, u Gradskoj loži traje izložba koju mnogi već nazivaju ‘izložbom godine’ u Zadru, ali i ne samo u kulturnom životu ‘Donatova metropolisa’. Galerija umjetnina Narodnog muzeja i Muzeji Ivana Meštrovića zajedničkim snagama su organizirali izložbu Ivana Meštrovića u povodu 130. godišnjice njegova rođenja.
Izložba koju čini 21 skulptura u mramoru, drvu, gipsu i bronci, kao i 13 crteža i litografija pod zajedničkim nazivom ‘Zahvalimo njoj’ planirana je biti zatvorena 1. prosinca, no zbog izuzetnog zanimanja javnosti to se prolongiralo na 13. siječnja.
U popratnom programu događanja, Narodni muzej organizira i ciklus popularnih predavanja.
Nakon Krstulovića Opara, najavile su Renata Peroš i Ljiljana Čerina, na redu je dr. sc. Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti sa Sveučilišta u Zadru, na temu: ‘Sudjelovanje zadarskih arhitekata u gradnji Meštrovićeva mauzoleja na Lovćenu’, u petak, 13. prosinca.
Izvanredni prof. dr. sc. Vinko Srhoj, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, imat će najzanimljiviju temu: ‘Ivan Meštrović i jugoslavenstvo’, u četvrtak, 19. prosinca u 19:00.
Ciklus predavanja ‘zatvara’ prof. dr. sc. Divna Mrdeža Antonina, književna povjesničarka, Sveučilište u Zadru, a na temu: ‘Figura majke u književnosti’, u četvrtak, 9. siječnja 2014.
Ivan Meštrović jedan je od najznačajnijih hrvatskih umjetnika (rođen 1883. u Vrpolju, Slavonija, RH, umro 1962. u South Bendu, Indiana, SAD, pokopan u rodnim Otavicama). Školovan u Beču, živio je, stvarao i izlagao u raznim gradovima svijeta, njegove su skulpture postavljene u javnim prostorima od Zagreba do Chicaga.
Tijekom 1952. godine daruje svoju kuću i atelijer u Zagrebu (Atelijer Meštrović), vilu (Galerija Meštrović), klaustar i kapelu (Crikvine – Kaštilac) s okolnim zemljištem u Splitu, zajedno s velikim brojem umjetnina koje su kao fundus izložene u stalnim postavima muzeja, ali i Crkvu Presvetog Otkupitelja – grobnicu obitelji Meštrović u Otavicama – Ružić. Danas administrativno objedinjeni djeluju u okviru Muzeja Ivana Meštrovića sa sjedištem u Splitu. Trenutna izložba kiparovih radova realizira se u Zadru, gradu koji je prvi, u Narodnom listu 28. lipnja 1899., informirao javnost o postojanju umjetnički nedvojbeno vrlo talentiranog dječaka Ivana Meštrovića Gabrilovića.
