Neuobičajeni lijepi dani konca godine izmamili su ‘na zrak’ i staro i mlado, makar bi to tako trebalo biti, unatoč tome što su nam trgovački centri blještavih i primamljivih izloga, kada to nisu oni na Poluotoku, postali prioritet, naročito u danima uoči blagdana.
Neki su metereološku blagodat ‘proljetnog’ kraja prosinca iskoristili i za šetnju Parkom Vladimira Nazora i ostali ugodno iznenađeni onim što su vidjeli na pojedinim, ne tako davno poprilično zapuštenim, lokacijama. Nije ni čudno, jer navikli smo već na ‘poslovnost’ naših komunalnih službi, pa nam je svaki pomak u tom pogledu- Bogom dan.
U sklopu građevinskih radova, koji su potrajali tri mjeseca i čija je ukupna vrijednost nešto iznad 600.000 kuna sanirane su, naime, pješačke staze, postavljeni hidrant i ugrađena nova snažnija pumpa za cirkulaciju vode u konačno koliko-toliko očišćenom ribnjaku, uređena su dva vanjska vježbališta sportašima i rekreativcima, s pripadajućim spravama, paralelnim prečkama i daskama za istezanje, ali i uređeno prvo tamošnje dječje igralište opremljeno toboganima, ljuljačkama, penjalicama i klackalicama.
U narednom semestru provedbe projekta ‘Zeleni otoci’ planira se nabavka opreme za korištenje GIS sustava kojom će se početi upisivati relevantni podaci iz odabranih zelenih površina, izrada herbarija sa podacima o zaštićenim biljnim vrstama iz oba zadarska Perivoja kao i hortikulturni radovi koji obuhvaćaju ugradnju automatskog sustava navodnjavanja, pejzažno oblikovanje, strojno vađenje panjeva, sanaciju stabala (sanitarna sječa,sidrenje), liječenje stabala (injektiranje), sadnju novih stabala i obnovu živice veprine i lovora.
[pullquote align=”right”]Neki su metereološku blagodat ‘proljetnog’ kraja prosinca iskoristili i za šetnju Parkom Vladimira Nazora i ostali ugodno iznenađeni onim što su vidjeli na pojedinim, ne tako davno poprilično zapuštenim, lokacijama[/pullquote]’Nazor’ se kultivirao, a bilo bi lijepo da se osim u strogom centru grada poneka slična površina dotjerala i po drugim kvartovima. Poput betonskih mastodonata Bilog Briga ili Voštarnice, Puntamike, Ričina, Bokanjca, Stanova…
Ukoliko niste znali- Perivoj Vladimira Nazora, nekadašnji Perivoj Blažeković, nastao je na bivšoj gradskoj utvrdi Forte, veličine oko 5.5 hektara. Utvrda je podignuta na mjestu gradskog predgrađa – Varoša u 16. stoljeću po nacrtu i pod nadzorom mletačkog generala Sforze Pallavicina. U njoj je sagrađeno više vojarni, skladišta, barutana i cisterna.
Perivoj je podignut 1888.-1890. zaslugom austrijskog namjesnika za Dalmaciju- Dragutina Blažekovića. Po otvorenju 1890. nazvan je Vojni perivoj. Iako je bio otvoren za javnost i dalje je bio pod vojnom upravom. Da bi zadržala pravo vlasništva nad utvrdom odnosno perivojem, vojska je zatvarala perivoj za javnost jedan dan u godini, obično tokom proljeća. U novinama bi bilo objavljeno da se zatvara zbog vojne vježbe, ali to je vjerojatno bila dobra prilika da se detaljno uredi pred kretanje vegetacija.
Kako je Dragutin Blažeković iste godine umirovljen, a nakon tri godine je i umro, njemu u čast perivoj je nazvan Perivoj Blažeković. Iako malo oštećena, o podizanju perivoja i danas svjedoči kamena ploča na kojoj piše:
“Dieser Park wurde von den k : k : k Truppen unter werktätiger Aushilfe der k : k : Forst-inspection aufgelegt 1888-1890” / Ovaj perivoj su podigle carske i kraljevske trupe, pod djelotvornim nadzorom carsko-kraljevske šumarske inspekcije, 1888.-1890/.
U perivoju su uređene staze obrubljene kamenom pješčenjakom i veprinom, postavljene su klupe i rasvjeta. Po nacrtu iz 1906. parter je bio bogato posađen, a u njemu je postojala i bogata kolekcija ruža. Aleje čempresa još su i danas vidljive, kao i stoljetni borovi, te neke druge vrste bilja i stabala. Jedino su lovori vremenom iz grmova prerasli u velika stabla i počeli dominirati perivojem, te pomalo cvjetni parter prekrili gustim sklopom krošnji. U perivoj se ulazilo kroz nekadašnje ulaze u utvrdu sa zapada i istoka. Kako je utvrda bila nekad okružena obrambenim kanalima s morem, te morskom obalom, perivoj su zvali i “Zeleni otok”. Istočni kanal je zatrpan prije otvorenja perivoja, dok je još postojao zapadni, između bastiona Grimani tj. Gradskog perivoja i Fortea tj. Perivoja Blažeković.
Godine 1909. u perivoju su otvorena nova, sjeverna vrata koja su omogućila lakši prilaz perivoju, a otvorena su jer je tu izgrađena nova prometnica. Tada je perivoj dijelom preuređen i izmijenjen je raspored staza u tom dijelu. Blizu ulaza je napravljen ribnjak s vodoskokom u sredini. 1910. u perivoju je postavljena brončana bista Dragutina Blažekovića na kamenom secesijskom postamentu. Autor biste poznati je zadarski kipar Bruno Bersa.
U perivoju je postojala i bista cara Franje Josipa, ali nažalost, obje su biste uklonjene u doba talijanske vlasti i nisu sačuvane do danas. Dolaskom Talijana na vlast perivoj je prestao biti pod vojnom upravom. Vojna cisterna je uređena, pa je od tada služila i za javnu upotrebu. U doba talijanske vlasti, pred Drugi svjetski rat, kroz utvrdu je probijen i kolni prilaz vojarni, tako da je južni dio perivoja ostao odcijepljen.
Unatoč znatnim oštećenjima od bombardiranja tijekom rata, perivoj je ostao sačuvan do danas u nepromijenjenoj veličini, zahvaljujući tome što je na utvrdi. Nakon rata je obnovljen, a 1968. godine je proglašen spomenikom prirode, što je i sada.