Rekordnih blizu sedam tisuća posjetitelja prošlo je do danas kroz prostor Gradske lože u kojoj od sredine rujna traje fascinantna izložba kojoj su mnogi s punim pravom dodijelili epitet najznačajnijeg i središnjeg kulturnog događaja u Zadru u 2013., ali i ne samo u kulturnom životu ‘Donatova metropolisa’.
Naravno, u pitanju je izložba Ivana Meštrovića. Galerija umjetnina Narodnog muzeja i Muzeji Ivana Meštrovića zajedničkim snagama su organizirali izložbu radova velikog umjetnika u povodu 130. godišnjice njegova rođenja.
Izložba koju čini 21 skulptura u mramoru, drvu, gipsu i bronci, kao i 13 crteža i litografija pod zajedničkim nazivom ‘Zahvalimo njoj’ planirana je biti zatvorena 1. prosinca, no zbog izuzetnog zanimanja javnosti to se prolongiralo na 13. siječnja.
– Bio je to pun pogodak, što mene osobno čini osobito ponosnim. To je ujedno i potvrda da smo dobro postupili kada smo na jubilarnu godišnjicu rođenja popularnog skluptora upravo tu postavili i realizirali iuzložbu njemu u čast. U gradu koji je prvi, u Narodnom listu 28. lipnja 1899., informirao javnost o postojanju, kako se tada navodilo, ‘umjetnički nedvojbeno vrlo talentiranog dječaka Ivana Meštrovića, sina Mate Gabrilovića’. Može se kazati i uostalom dokazati da je baš Zadar rodno mjesto ‘umjetnika Meštrovića’, ističe Andro Krstulović Opara, ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića.
[pullquote align=”right”]Računamo da bi u idealnim uvjetima znamenka posjetitelja mogla dostići čak i osam tisuća, što bi bio uistinu fantastičan rezultat. Poglavito u aktualnom i bremenitom vremenu u kojemu je kulturna scena na margini i društvenog i općenito života, naglašava pak Ljubica Srhoj-Čerina, viša kustosica i voditeljica Galerije umjetnina[/pullquote]- Nemamo normalnu konačnu brojku, ona će biti poznata po zatvaranju, ali za sada je izložbu pogledalo šest i pol tisuća posjetitelja. Računamo da bi u idealnim uvjetima ta znamenka mogla dostići čak i osam tisuća, što bi bio uistinu fantastičan rezultat. Poglavito u aktualnom i bremenitom vremenu u kojemu je kulturna scena na margini i društvenog i općenito života, naglašava pak Ljubica Srhoj-Čerina, viša kustosica i voditeljica Galerije umjetnina.
Dakako, da su u ukupnom broju posjetitelja priličan udio dali i organizirani dolasci županijskih osnovnih i srednjih škola, no i to je svakako jedan pozitivan pomak.
– Imali smo i dosta pojedinačnih posjeta. I dobro je i nije dobro, da su to redom bili domaći i ‘domicilni’ ljubitelji umjetnina. Dobro, jer znači da kultura kod nas nije zamrla, a nije dobro jer smo turistička sredina i bilo se realno za nadati kako će izložba planetarno priznatog kipara privući barem dio ljetnih i postljetnih gostiju na našoj rivijeri što je na žalost izostalo iz nekog razloga. Tek njih petstotinjak je pogledalo radove Meštrovića. Mnogi bi stigli na ulaz, ali bi odustali i vratili se natrag kada bi vidjeli da se mora platiti ulaznica. I to po simboličnoj cijeni u odnosu kakva iznosi za najobičniji ulazak u neku katedralu ili kakav manji izložbeni prostor u primjerice Italiji, Španjolskoj, Grčkoj ili razvikanijim inozemnim turističkim sredinama. To pokazuje da općenito kao destinacija moramo na višu razinu podići ‘kulturni marketing’, ali isto tako, možda na jedan način, pokazuje i kakva nam je trenutno kvalitetom turistička klijentela, otkriva nam Srhoj-Čerina.
Kako bilo, ako se tako može nazvati s obzirom na značaj i učinak, spektakularna izložba radova Ivana Meštrovića odrađena je za najvišu ocijenu u svim segmentima.
[pullquote align=”left”]Tek petstotinjak turista pogledalo je postav svjetski popularnog kipara. Mnogi bi stigli na ulaz, ali bi odustali kada bi vidjeli da se mora platiti ulaznica. To pokazuje da kao destinacija moramo na višu razinu podići ‘kulturni marketing’, ali isto tako, možda na jedan način, pokazuje i kakva nam je trenutno kvalitetom turistička klijentela[/pullquote]- Pristupilo joj se ozbiljno, nije se postavila tek uobičajena i obična izložba uradaka. Priredili smo niz popratnih događanja, ponajprije različitih radionica namijenjenih djeci i odraslima, potom i upečatljiv glazbeno-plesni perfomans pod nazivom ‘Ona koja nosi’ autorice Ive Burčul koji je imao veliki odjek, a inspiririran upravo izložbom ‘Zahvalimo njoj’, u povodu Dana grada Zadra. Natupile su i oduševile nas sjajne plesačice Iva Burčul, Anđela Blaslov, Jasmina Ključanin, Ena Kožul, Lucija Mikas, Sanja Petrovski i Natali Radelić uz sopranisticu Nelu Šarič i Vjeru Vidov, glumicu Kazališta lutaka. Emotivno i ekspresivno cure iz Zaleta personificirale su sve tipove ženskih likova odabranih za naš postav. Bio je to uspješan spoj likovne i izvedbene umjetnosti koji nas je gestom, glasom i kostimima na tren prebacio u vrijeme i prostor Meštrovićeva djetinjstva, podsjeća ne bez ponosa voditeljica Galerije umjetnina.
U popratnom programu događanja, Narodni muzej organizirao je i ciklus popularnih predavanja. Nakon Krstulovića Opara, koji je iscrpno govorio o Meštrovićevu povratku Europi i dr.sc. Antonije Mlikota, koja je iz stručnog kuta pričala o sudjelovanju i doprinosu zadarskih arhitekata u gradnji Meštrovićeva mauzoleja na Lovćenu, izvanredni profesor, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar dr. Vinko Srhoj održao je zanimljivu tribinu na temu Meštroviča i jugoslavenstva, a ciklus provokativnih predavanja zaključuje dr. Divna Mrdeža Antonina, književna povjesničarka s naslovom: Figura majke u književnosti, koja će se na rasporedu naći 9. siječnja. I kroz idućih desetak dana svaki četvrtak iza 18 sati organizirana su besplatna stručna vodstva za građanstvo kroz atraktivan postav.
Ivan Meštrović spada u red najznačajnijih hrvatskih umjetnika (rođen 1883. u Vrpolju, Slavonija, RH, umro 1962. u South Bendu, Indiana, SAD, pokopan u rodnim Otavicama). Školovan u Beču, živio je, stvarao i izlagao u raznim gradovima svijeta, njegove su skulpture postavljene u javnim prostorima od Zagreba do Chicaga.
