Prostor Zadarske županije, s obzirom na dosadašnje razvojne procese u turističkom gospodarstvu, prostorni obuhvat, raspored mora i kopna, prirodno geografske posebnosti, kulturnu i povijesnu baštinu i dr., čini trenutno osam turističkih, prostorno geografski prepoznatljivih cjelina koje su ujedno i razvojne cjeline budućeg razvoja turizma u Županiji.
To su: Priobalna urbana područja Zadarska rivijera (uključuje šira područja Zadra s otocima u upravno teritorijalnom sastavu grada Zadra i Nina) i Biogradska rivijera, potom Ugljansko – pašmanska otočna skupina, Dugotočka otočna skupina, Otok Pag (dio otoka koji upravno teritorijalno pripada Zadarskoj županiji), Podvelebitski kanal i Velebit (dio koji pripada Zadarskoj županiji), Bukovica – Pozrmanje, Ličko pounski prostor i Ravni kotari.
Tako tekstualno započinje opsežan Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013. 2023. napokon predstavljen javnosti u ponedjeljak.
Detaljna analiza postojećeg stanja resursa, tržišnih potencijala, uz koncepciju razvoja i plan realizacije projekta ponudila je obilje statistički zanimljivih podataka utemeljenih na anketiranju 1697 turista tijekom razdoblja od 10. kolovoza 2012. do 30. rujna 2013.
Izabrali smo u narednih dvadesetak redaka nekoliko najzanimljivijih…
[pullquote align=”right”]Kao najvažniji motiv dolaska baš na širi zadarski pojas ispitanici su naveli sunce, more i plažu, njih 28.4 posto, a potom su slijedili: nova iskustva i doživljaji 18.4 posto, povoljna ponuda 10.2 posto, blizina i prometna dostupnost 9.7 posto turista[/pullquote]Kao najvažniji motiv dolaska na širi zadarski pojas ispitanici su, tako, naveli sunce, more i plažu, njih 28.4 posto, a potom su slijedili: nova iskustva i doživljaji 18.4 posto, povoljna ponuda 10.2 posto, blizina i prometna dostupnost 9.7 posto, posjet rodbini i prijateljima 6.1 posto, priroda i nacionalni parkovi 3.6 posto, navika i iskustvo s destinacijom 3.4 posto, mir, zelenilo i priroda 2.6 posto, zabavna događanja i sadržaji 1.9 posto, nautika 1.9 posto, tip destinacije 1.6 posto, upoznavanje kulture i običaja 1.2 posto, neki drugi motivi 1.1 posto, drugi odabrani 1.0 i kulturna događanja i sadržaji 1.0 posto, dok su se ispod jedan posto našli sport i rekreacija, kulturno sakralne znamenitosti, poslovne obaveze, mogućnost ljubavnih avantura (0.7 posto), avanturizam i ekstremni sportovi, uživanje u jelu i piću (0.6 posto), preporuka, kopneni i vodeni sportovi, ribolov, sigurnost itd.
Prema zemlji i naciji, zbog sunca i mora primarno nam dolaze Hrvati, Austrijanci, Česi, Slovaci, Talijani, Nijemci i Poljaci, dok su Francuzima, Mađarima, Rusima, Skandinavcima, izvaneuropljanima, pod brojem 1 nova iskustva i doživljaji. Slovencima su najvažniji razlog – prometna dostupnost i blizina.
Najviše, barem prema anketiranom uzorku, troše turisti stigli kod nas na zabavna događanja i sadržaje 103 eura po danu i po osobi, potom oni došli poradi novih iskustava i doživljaja 100 eura, zbog mira i zelenila 93, prirode i nacionalnih pakova 89 eura, zatim sunca, mora i plaže 86, navika i iskustva s destinacijom, kao i povoljne ponude po 84, blizine 70 i posjeta rodbini i prijateljima 50 eura. Prosječna dnevna potrošnja po osobi je 86 eura…
Prijevozno sredstvo kojim kreću na zadarsku obalu je prvenstveno automobil 53.4 posto, zatim autobus 12.9 i zrakoplov, niskotarifnim prijevoznicima 11.3 posto, redovan let avionom 5.2, automobil s kamp kućicom 4.7 posto, kamper 2.8, motocikl 2.5, brodska linija ili trajekt 2.8, automobil s plovilom na prikolici i vlak po1.4 posto dolazaka.
Prema prometnom sredstvu dolaska na destinaciju, najizdašnije troše turisti pristigli jahtom ili jedrilicom 200 eura, pa pridošli zrakoplovima na čarter letu 187 eura, redovnom letu 138 eura, biciklisti 114 eura, korisnici automobila s plovilom 106 eura, a najmanje oni došli autobusom 55 eura po osobi na dan.
Po načinu organizacije odmora prednjači izravan sa smještajnim objektom 41.8 posto, samostalno na neki drugi način 26.2, bez rezervacije smještaja unaprijed 13.2 posto, uključivo organizacija smještaja 5.1 posto, paket aranžman 4.0.
[pullquote align=”left”]U ocjenjivanju destinacija, ‘čistu’ peticu nam je dalo 39 posto turista, četvorku 38 posto, trojku 17 posto, dvojku šest posto i jedinicu 1 posto posjetitelja[/pullquote]Usprkos svim ‘tehnološkim čudima’, najveći broj ispitanika destinaciju odabire po dolasku 21 posto, zatim 1 4 tjedna uoči dolaska 19.1, a 5 8 tjedana prije dolaska 18.2. Tek 7.9 posto destinaciju određuju 12 mjeseci uoči puta. Njih 58.3 posto koristi Internet, a 33.9 ne koristi Internet za organizaciju ljetovanja. Internetom se ipak najviše koriste za informiranje o mjestu odmora 56.9 posto ispitanika. Na preporuku rodbine ili prijatelja dolazi nam 32.2 posto posjetitelja, dok 30.7 posto stižu na temelju pozitivna iskustva s prošlih ljetovanja. Brošure, oglasi i plakati privukli su 8.1 posto turista, a 7.4 posto se nije koristilo nikakvim informacijama…
Uglavnom su o potencijalnoj lokaciji odmora saznavali putem web stranica Hrvatske turističke zajednice i područnih TZ a 39.3 posto, stranica smještajnih objekata 38.1, stranica mjesta 26.5, ‘on line’ agencija 25.7 posto turista.
Drugi put isto je mjesto ponovno posjetilo 39 posto anketiranih, a 3 5 navrata 18 posto ispitanika.
Kao smještajnu jedinicu gosti najvećim dijelom koriste apartmane u privatnika 24. 9 posto, kampove 17.5 posto, hotele 14.5, smještaj kod prijatelja 9.2.
U hostelima odmara 8.6 posto, u marinama 8.4, sobama 8.2 posto, u vlastitim vikendicama 3.3 posto i turističkim naseljima 3.2.
Na odabranoj destinaciji gosti ostaju pretežito između 4 i 7 dana 46.3 posto, pa 8 10 dana 18.2, onda 1 3 dana 16.8, zatim 11 14 10.9 posto i 15 21 dan 4 posto turista.
Njih 52.8 posto kuhaju sami, dok vani, u restoranima jede 26,2 posto, u punom ili polupansionu 13.3, s doručkom u sobi ili apartmanu 7.6 posto posjetitelja.
Najviše sami kuhaju, dakle koriste apartmanski smještaj, Slovenci 72.4 posto, potom Poljaci 70.6 posto, Hrvati 66.3 posto, Česi i Slovaci 63.4, Austrijanci 52.8 posto i Skandinavci 52.1.
Najmanje sami kuhaju i jedu vani Rusi 27.3 posto i Francuzi 35.8.
[pullquote align=”right”]Kao sadržaje koji nedostaju županijskom području anketirani su istakli: obilazak vinskih cesta 21.0 posto, cesta maslinovog ulja 19.4, golf 17.9, jahanje 17.8, kupanje u bazenu 16.4, wellness 15.8, avanturizam i ekstremni sportovi 15.1[/pullquote]Turisti na odmoru najviše, među aktivnostima, žele koristiti plivanje i kupanje u moru 89.4 posto, pa odlazak u restorane 57.3, posjet slastičarnicama i kafićima 49.8, šetnju u prirodi 43.4, razgledavanje prirodnih ljepota i nacionalnih parkova 35 posto, zabavna događanja 31.9, odlazak na ples u noćne disco klubove 31.4, ronjenje 30.2, vožnju biciklom 27.9, shoping 22 posto, kulturna događanja 20.3, razgledavanje kulturno sakralnih znamenitosti 19.8, baviti se kopnenim sportovima 18.8…
Kao sadržaje koji nedostaju županijskom području anketirani su istakli: obilazak vinskih cesta 21.0 posto, cesta maslinovog ulja 19.4, golf 17.9, jahanje 17.8, kupanje u bazenu 16.4, wellness 15.8, avanturizam i ekstremni sportovi 15.1…
Posjetitelji su najzadovoljniji ljepotom prirode 87.8, ljubaznošću osoblja u smještajnim jedinicama 86.8, pogodnošću za provođenje obiteljskog odmora 86.3 posto, sigurnošću 85.2, kvalitetom usluga u objektu i gostoljubivošću 84.7, kvalitetom smještaja 84.6 posto, pogodnošću za kratki odmor 84.1, slikovitosti i uređenosti mjesta 83.2…
Po regijama, najzadovoljnji su gosti u Biogradu 92 posto, Pagu 86 posto, podvelebitskom kraju 85 posto, Zadru 84, Ninskoj rivijeri 83 posto, Ugljanu Pašmanu 82…
U ocjenjivanju destinacija, ‘čistu’ peticu nam je dalo 39 posto turista, četvorku 38 posto, trojku 17 posto, dvojku šest posto i jedinicu 1 posto posjetitelja.
Turisti su naročito zadovoljni smještajem u turističkim naseljima 96 posto, hostelima 88, smještajem kod rodbine ili prijatelja 87, apartmanima i privatnim smještajem 85 posto, kampovima i hotelima 8 4 posto, marinama i pansionima 83, sobama 82…
Daleko najzadovoljniji su Skandinavci 91 posto, izvaneuropljani 88, Austrijanci i Nijemci, Balkanci izvan EU, Slovenci i Hrvati po 86 posto, Česi, Slovaci i Poljaci 85 posto turista…
Prema omjeru cijene i kvalitete, najzadovoljnji su smještajem 36.4 posto (nezadovoljnih 10.3), potom ugostiteljskom ponudom 26.5 (16.0), hranom i pićem u trgovini 25 posto, a najviše je omjerom nezadovoljnih, u razmjeru ‘ponuđeno plaćeno’, kada su u pitanju kulturni sadržaji i zabava 15.0 i shoppimg 14.3 posto posjetitelja…
[pullquote align=”left”]Prema omjeru cijene i kvalitete, naši gosti najzadovoljnji su smještajem 36.4 posto (nezadovoljnih 10.3), a najviše je nezadovoljnih, u razmjeru ‘ponuđeno plaćeno’, kada su u pitanju kulturni sadržaji i zabava 15.0 i shoppimg 14.3 posto posjetitelja[/pullquote]Naši gosti nas percipiraju kao obiteljsko odredište 28.9 posto, kupališno 14.8, kulturno 10.5 posto, urbano 8.8, romantično 6.8, avanturističko 5.4, ruralno pet posto, ekološko 3.3, sportsko 3.0, gastronomsko 2.0, luksuzno 1.2 posto turista…
Kada nema kupanja, posjetitelje na destinaciju privlače najviše zabavna događanja 33.6 posto, gastronomija 28.1, razna kulturna zbivanja 26.5 posto, sportski i rekreacijski sadržaj 25.7…
Prilično opsežan i iscrpan dokument koji čini temelj za dugoročni i održiv razvoj županijskog turizma, izradili su Razvojna agencija Zadarske županije, ZADRA d.o.o. i Sveučilište u Zadru, a potporu projektu dali su Zavod za prostorno uređenje, Prizma CPI, ali i kao nositelji, Turistička zajednica Zadarske županije i Upravni odjel za more i turizam ZŽ a.
Dokument ima važnu ulogu, kako za cjelokupan razvoj, tako i kao preduvjet za povlačenje novca iz EU fondova. Također, objedinjuje pravce, ideje i destinacije koji na širem zadarskom prostoru sami po sebi prestavljaju perspektivu za krupni napredak gospodarstva.
Projekt su, u ime izrađivača, predstavili Josip Matasssi i dr. Božena Krce Miočić.