Delegacija Zadarske županije predvođena zamjenikom župana Božidarom Longinom i direktorom tvrtke Eko d.o.o. Dinom Perovićem posjetila je Regionalni centar za gospodarenje otpadom u Celju R-CERO. U delegaciji su bili predstavnici Skupštine Zadarske županije, Grada Zadra, Grada Benkovca, općina Poličnik, Zemunik i Škabrnja i predstavnici Udruge Ravni kotari, a posjetu su se pridružili i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Fonda za zaštitu okoliša i PR tvrtke Hauska.
R-CERO je izabran zbog sličnosti u tehnologiji , načinu rada i realizaciji projekta izgradnje Regionalnog centra koji se planira graditi na našem području. R-CERO pokazuje kako će, kad jednom bude izgrađen, na sličan način funkcionirati županijski entar za gospodarenje otpadom. Sudionici putovanja tako su iz prve ruke mogli vidjeti i čuti koje sve funkcionalne cjeline obuhvaća ovaj centar i detaljnije se upoznati s organizacijom gospodarenja otpadom, piše na službenoj stranici Zadarske županije i navodi kako je predstavnike protivnika izgradnje centra najviše zanimalo postoji li izvorište pitke vode u blizini, šire li se neugodni mirisi kad zapuše vjetar, koliko su udaljena prva naselja, i tko dobiva ekološku rentu i sl…
Predstavnik tvrtke Simbio koja gospodari R-CEROM upoznao je detaljno o svim fazama izgradnje ovog centra te strpljivo odgovarao na sve upite. Rekao je tako da je čitavo područje oko Centra proglašeno zaštićenim područjem pod programom Natura 2000, da su dugo trajale pripremne faze izgradnje, da je prvo naselje udaljeno 300 metara, da ekološku rentu dobivaju 24 općine uključene u projekt te da ovaj centar zbrinjava otpad za 230.000 stanovnika.
Sudionici ovog studijskog putovanja nakon prezentacije su obišli pogone i upoznali se s načinom rada odnosno prerade otpada.
Regionalni centar za gospodarenje otpadom u Celju je u mnogočemu po svojim sastavnim dijelovima sličan budućem Centru za gospodarenje otpadom Zadarske županije, te iz tog razloga posjet Celju je savršen primjer onoga što će se događati u budućem CGO Zadarske županije. Zajedničke su im komponente: sortirnica, odlagalište za neopasni, MBO postrojenje s kompostanom. S tehnološke strane radi se o istoj tehnologiji mehaničko-biološke obrade komunalnog otpada unutar čijeg se pogona nalazi i dio za kompostiranje posebno odvojenog biootpada. Također valja napomenuti kako su oba Centra sličnog kapaciteta. Razlika je u tome što CGO Zadarske županije nema u svom sastavu Toplanu, već će se proizvedeni SRF spaljivati u cementnim pećima.
Izgradnja ovog centra odvijala se u dvije faze, a najveći dio sredstava za izgradnju povučen je iz kohezijskih fondova EU. Republika Slovenija sudjelovala je sa 14% sredstava, a jedinice lokalne samouprave u 1. fazi sa 36%, a u drugoj sa 27%. Projekt je počeo s realizacijom 1993, a R-CERO s radom 2008. .
Regionalni centar za gospodarenje otpadom u Celju izgrađen je s ciljem uspostave modernog sustava i okolišno prihvatljivog gospodarenja otpadom i prvi je takav centar u Sloveniji.
Delegacija je obišla i Toplanu u neposrednoj blizini Centra.
Toplinska obrada komunalnog otpada u Celju predstavlja završnu fazu obrade komunalnog otpada. Toplana je dio šireg projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Celju i sastavni je dio sveobuhvatnog planiranja gospodarenja otpadom u 24 jedinice lokalne samouprave Savinjske regije. Osnovni razlozi izgradnje Toplane su bili energetsko iskorištavanje dijela otpada za pokrivanje dijela energetskih potreba Celja i rješavanje problema mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Celju.
